Hrvatski Fokus
Hrvatska

Prirodnim kretanjem stanovništva izgubili smo u 2023. godini 21.193 stanovnika

Imamo li mi stvarno 3.871.833 stanovnika pitaju se demografi?

 

Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 413.056 stanovnika s prosječnim gubitkom godišnje više od 41 tisuću stanovnika. Za taj period prirodnim kretanjem prema podatcima Državnog zavoda za statistiku izgubili smo 159.403 stanovnika, a migracijskim kretanjem 112.269. Ukupni gubitci prema podatcima Državnog statističkog zavoda iznose 271.762 stanovnika, a to je za 141.393 stanovnika manje od gubitka prema popisu 2021. godine. Imamo li mi stvarno 3.871.833 stanovnika pitaju se demografi? Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2021. godine imali smo 3.862.305 stanovnika, a 2022. I 2023. godine izgubili smo prirodnim kretanjem 44.559 stanovnika. Broj živorođenih u 2023. Godini bit će manji od 34 tisuće.

Od 25. veljače 2020. do 30. prosinca 2023. godine umrlo je od COVID- a 22.364 osoba prosječne starosti 76,8 godina, a ne znamo koliko je nestalo stanovnika migracijskim kretanjem. Ukupni broj umrlih do 31. prosinca 2022. godine kod dobnih skupina mlađih od 60 godina je 1.291 ili 7,34 posto od ukupno umrlih od ili s COVID-19, a smrtnost iznosi 0,13% i broj umrlih na milijun stanovnika 476. Za dobne skupine 60+ godina ukupni broj umrlih bio je 16.305 ili 92,66 posto i broj umrlih na milijun stanovnika 14.085 osoba.

U studenom 2023. godine umrlo je od COVID-19 ili sa 174 osoba, a bilo je pozitivno na test 6.814 osoba. Smrtnost s je iznosila 2,55 posto. Za jedanaest mjeseci ove godine umrlo je od korone ili sa 4.788 osoba, a pozitivnih na test bilo je 545.811 te smrtnost ove godine iznosi 0,87 posto.

II. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIKA I KRETANJE PODATAKA PANDEMIJE COVID – 19 PO MJESECIMA U 2023. GODINI
PRIRODNO KRETANJE KRETANJE PANDEMIJE
mjesec živorođ. umrli prirast pozitivni umrli s
I. 2.949 6.262 -3.313 221.922 1.289 0,58
II. 2.839 5.956 -3.117 117.647 1.242 1,06
III. 2.866 5.304 -2.434 43.841 496 1,13
IV. 2.502 4.582 -2.080 27.816 255 0,92
V. 2.683 4.174 -1.491 14.044 159 1,13
VI. 2.962 4.209 -1.247 12.258 78 0,64
VII. 2.883 4.288 -1.405 38.211 248 0,65
VIII. 3.123 4.891 -1.768 29.969 387 1,29
IX. 2.922 4.226 -1.304 18.661 206 1,29
X. 2.794 4.286 -1.492 14.628 234 1,6
XI. 2.660 4.202 -1.542 6.814 174 2,55
Zbroj 31.183 52.380 -21.193 545.811 4.768 0,87

Više od 58 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, ili njih 11,44 posto, Hrvatska je izgubila u proteklom desetljeću od 2013./2014. do 2023./2024. školske godine prema podacima Školskog e-rudnika (ŠeR) Ministarstva znanosti i obrazovanja, piše u srijedu Večernji list

Toliki gubitak djece zbog rekordno niskog broja rođenih posljednjih godina i iseljavanja obitelji s djecom nameće pitanje koliko će učenika Hrvatska još izgubiti u idućem desetljeću, osobito imajući na umu da će u školske klupe tek pristizati djeca rođena u godinama kada je Hrvatska bilježila sve manji broj rođenih.

Naime, u završnim razredima osnovnih škola sada su još djeca iz vremena kada je u Hrvatskoj bilo godišnje 44,5 tisuća djece, dok je lani rođeno tek 33.883 djece, a ove godine u prvih devet mjeseci rođeno je samo 24.145 djece prema podacima Državnog zavoda za statistiku, što znači da će ove godine broj rođenih jedva doseći 34 tisuće.

Čak i da se zaustavi iseljavanje mladih i obitelji s djecom zbog velikog pada broja rođenih istaknutog osobito nakon 2015. obrazovni sustav teško će proći bez lomova u sljedećem desetljeću.

Na burzi rada na dan 30. rujna, prema podacima koje smo dobili od HZZ-a, bilo je ukupno 914 nezaposlenih učitelja, nastavnika i profesora te pedagoga, a među njima 292 učitelja razredne nastave i razrednih učitelja. Deficitarne nastavničke struke iz STEM područja neće imati problem sa zapošljavanjem.

U 2013./2014. školskoj godini imali smo 509.208 učenika da bismo na početku ove školske godine, prema podacima od prošlog tjedna, imali 450.933 učenika (podaci se ažuriraju op.a).

Demograf Stjepan Šterc smatra da predviđanja u idućih 5 do 10 godina uz postojeće pretpostavke nastavka prirodnog pada stanovništva, iseljavanja i mirnog promatranja demografskih negativnosti ne nude mogućnost promjene trendova i pokazatelja.

“Gubitak u tom razdoblju čak 58.275 učenika osnovnih i srednjih škola samo s linearnim nastavkom značilo bi smanjivanje u idućih 10 godina za novih više od 50.000 učenika i svođenje njihova ukupnog broja ispod 400.000”, kazao je Šterc, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

Mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Povezane objave

Da je baba umrla koji drugi dan…

HF

Fra Svetislav Krnjak, franjevac hrvatskoga sjevera

HF

PREDSJEDNICI KOLINDI

HF

Vinko Ostojić hodočasnik vječnom Ocu Domovine

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više