Hrvatski Fokus
Gledišta

Mješoviti izborni sustav

Mješoviti izborni sustav za izbor zastupnika u Hrvatski sabor i prijedlog statističkih regija nakon popisa stanovnika 2021. godine

 

Pravedna Hrvatska je prema izjavi predsjednika stranke 22. veljače ove godine, slijedom ustavnih izmjena, u Saboru prezentirala svoj prijedlog izmjene izbornog zakona. Mi se zalažemo da se u Sabor bira 121 zastupnik, 60 zastupnika biralo bi se u 60 izbornih jedinica koje bi bile formirane tako da imaju oko 60 tisuća punoljetnih stanovnika, i da prate administrativne granice lokalnih jedinica. Iz svake takve izborne jedinice birao bi se jedan zastupnik. Takvim sustavom biralo bi se pola zastupnika u Saboru. Taj izborni sustav osigurao bi da svaki birač u svojoj izbornoj jedinici zna točno tko je njegov zastupnik u Saboru. Ostalih 61 zastupnika biralo bi se u cijeloj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici prema proporcionalnom postotku osvojenih glasova. Osim što bi glasači znali za koga su glasovali i tko ih predstavlja, takav izborni model pridonio bi značajnoj demokratizaciji političkih stranaka, neosporno bi pridonio predlaganju kvalitetnijih kandidata kao i većoj odgovornosti pred biračima. Uz to, Pravedna Hrvatska snažno se zalaže za uvođenje dopisnog i elektronskog glasovanja.

Svaka stranka na svojim listama može kandidirati bilo koga građanina RH  iz bazena narodnih manjina ili hrvatske dijaspore. Svim građanima Hrvatske zakonodavstvo mora osigurati najviši stupanj prava na nesmetano ispovijedanje svoje vjere, običaja i tradicije.

Pravedna Hrvatska zastupa politički stav da su svi građani Hrvatske politički Hrvati. Trenutnim političkim modelom, kroz preambulu Ustava, Hrvatska je država narodnih zajednica u kojoj su Hrvati samo najbrojnija zajednica. Suštinski, to je sovjetski politički model kojim su Rusi  nakon 1918. godine nametnuli državama koje su bile u njihovoj geostrateškoj zoni, a posebno nakon 1945. godine kada su u istočnoj Europi stvarali trajnu političku nestabilnost. Ruska imperijalistička politika upravo je iz takvog ustava branila svoje navodno pravo na agresiju na Ukrajinu zbog zaštite ruskog naroda.

Takav ustavni model u Hrvatskoj nametnuli su komunisti nakon Drugog svjetskog rata i bio je u funkciji velikosrpske politike. Istu političku platformu koju koriste Rusi u Ukrajini koristili su  i Srbi početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kad su napali Hrvatsku. Onog trenutka kad je hrvatski Sabor na prijedlog Franje Tuđmana 1990. godine donio novi Ustav RH, poznat i kao Božićni Ustav, u kome Srbi više nisu bili  konstitutivni narod u Hrvatskoj, krenula je agresija na Hrvatsku.

U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 49 stranačkih zastupnika u prvom krugu izbora razmjernim izbornim sustavom s izbornim pragom od 1,8%, a u drugom krugu preferencijskim glasovima izabrali bismo zastupnike i većinski  dvokružno s apsolutnom većinom 72 zastupnika u 72 izborne jedinice razmjeno broju stanovnika županija prema III. tablici.

Birači s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj

Večernji list je objavio 16. siječnja 2021. godine da  Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego popisanih stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021.  godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3.690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća. Hrvatska za taj broj birača ima 953 birača s prebivalištem na tisuću popisanih stanovnika. Bivša III. izborna jedinica na lokalnim izborima 2021. godine je imala 903, IV. 960, VIII. 970, IX. 987 i X.  945, a I., II. , VI. i VII. ukupno 921 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine. III. i VIII. izborna jedinica su bile unutar dopuštenih odstupanja od ± 5 % po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. IV. izborna jedinica je odstupala od prosjeka broja stanovnika za – 15,18 %, a od prosjeka broja birača za – 13,86 %, V.  po broju stanovnika za -12,84 % i po broju birača za -6,97 %, IX. po broju stanovnika za 8,29 % i po broju birača za 13,02% i X. po broju stanovnika za 8,11% i broju birača za 8,50 %. III. izborna jedinica je izgubila od 2011. do 2021. godine 37.218 stanovnika ili 8,81 %, bivša IV. 61.474 ili 15,77%, V. 78.666 ili 18,90 %, bivša IX. 37.410 ili 8,29 % i bivša X. 31.942 ili 7,09 % od broja stanovnika popisanih 2011. godine. Hrvatska je prirodnim kretanjem stanovništva za dva mjeseca ove godine izgubila 2.757 stanovnika, a od popisa 2021.  godine 52.691. Nova V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika pa je odstupanje broja stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica sada – 7,5 posto, a nova VI. izborna jedinica ima 409.910 stanovnika i njeno odstupanje je 5,87 posto.  Broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj je za više od 500 tisuća veći od brojapunoljetnih hrvatskih državljana. I z ovih podataka može se zaključiti da sastav sadašnjeg Hrvatskog sabora ne odgovara niti po jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju, a predstojeći izbori za Hrvatski sabor neće biti regularni. Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima 2021. godine imale su: Brodsko-posavska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupalo je po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine.  Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.

Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Od 2001. do 2021. godine najmanji broj stanovnika imala je IV. izborna jedinica, a najveći do 2021. godine IX. izborna jedinica. Vlade: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića nisu promijenile izborne jedinice.

UNUTARSTRANAČKI IZBORI S PREFERENCIJSKIM GLASOVANJEM

Da se izbjegnu problemi s praktičnom provedbom  preferencijskog glasanja svih birača stranke bi trebale organizirati unutarstranačke izbore s preferencijskim glasanjem i utvrditi redoslijed na listama. Ideju o unutarstranačkim izborima za sve funkcije opisao je Davor Ivo Stier u knjizi ” Nova hrvatska paradigma”. Analizirajući rezultate provedenih izbora za Europski parlament došao sam do zaključka da su unutarstranački izbori s preferencijskim glasanjem najbolji način za utvrđivanje redoslijeda kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru na stranačkim listama. Tu sam ideju predložio 30. rujna 2014. godine: GONG-u, svim većim strankama, Hrvatskoj radioteleviziji te svim klubovima zastupnika većih stranaka i utjecajnijim saborskim zastupnicima u tadašnjem sazivu Hrvatskog sabora. Ministru uprave Arsenu Bauku dostavio sam uz prijedlog unutarstranačkih izbora s preferencijskim glasanjem prijedloge 3, 5 i 6 izbornih jedinica. Kod izbora do 15 kandidata  mogli bi članovi stranaka dati jedan preferencijski glas, a kod izbora od 16 do  30 kandidata 2, kod liste s 31 do 45 kandidata  3, kod liste od 46 do 60 kandidata 4 itd. Kandidati koji skupe minimalno 100 potpisa potpore birača mogli bi sudjelovati  na unutarstranačkim izborima, a na izbore bi išla lista s onoliko kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici s redoslijedom određenim brojem dobivenih preferencijskih glasova kandidata s pragom za napredovanje na listi ovisno o broju kandidata. Prag za napredovanje na listi za izbore s 12 do 16 kandidata 3 %,  od 17 do 24 kandidata 2,4 % i od 25 do 34 kandidata 1,6 %, od 35 do 45 kandidata 1,2 % i od 46 do 60 kandidata 0,9 % te od 51 do 68 kandidata 0,8 % od 69 do 91 kandidata 0,6 % i preko 92 kandidata 0,5 % od broja birača odnosno članova stranaka koji su pristupili unutarstranačkim izborima. Stranačka vodstva bi odredila redoslijed prve polovice kandidata na unutarstranačkim izborima s prijedlogom pola kandidata koliko se bira u izbornoj jedinici, a ostale kandidate podržali bi potpisima članovi stranaka. Takvim demokratskim unutarstranačkim izborima koje bi stranke trebale provesti prije izbora ostao bi izborni listić samo s rednim brojem i nazivima stranaka i tako bismo izbjegli dodatne troškove tiskanja zbirnih izbornih listina i olakšali obradu  rezultata izbora.

NOVA PODJELA HRVATSKE NA TRI IZBORNE JEDINICE = STATISTIČKE REGIJE

Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila  Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 69.102, a Grad Zagreb 22.886 stanovnika. Sada nemaju dovoljno stanovnika. Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije tako da Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska čine jednu NUTS 2 statističku regiju kao za vrijeme Vlade Ive Sanadera. Grad Zagreb i Sjeverna Hrvatska bile bi izborne jedinice kod podjele Hrvatske na četiri izborne jedinice. Statistička regija Panonska Hrvatska je od popisa 2011. godine do popisa 2021. godine izgubila 207.565 stanovnika ili 50,25% od 413.056 ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja prošle godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 972. Procjena broja punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske prema popisu 2021. godine iznosi 829. Panonska Hrvatska je imala 143 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 146.607 birača više od broja punoljetnika. Hrvatska je imala  440.601 birača više od broja punoljetnih  stanovnika. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti.

  1. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju.
  2. obuhvaća: Grad Zagreb, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju,

III. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebačku županiju i

U II. izbornoj jedinici udio srpske manjine je 1,15%, a ukupno ostalih manjina 2,57%, u III. srpske manjine 5,34%, a ukupno ostalih trideset manjina 2,97% i  u I. srpske 3,00%, a ukupno ostalih manjina 3,45%. Udio srpske manjine u stanovništvu Hrvatske prema popisu stanovništva 2021. godine iznosio je 3,2%, a ukupno ostalih manjina 3,01%. I. izborna jedinica je od popisa 2011. do popisa 2021. godine izgubila 74,457 ili 18,02%, II. 225.186 ili 54,52% i III. 113.413 ili 27,46% od ukupnih gubitaka stanovnika Hrvatske.

I. UDIO NACIONALNIH MANJINA U SASTAVU STANOVNIŠTVA ŽUPANIJA PREMA POPISU 2021. GODINE
Ž S11 S21 ∆S P1 P2-6 p1 p2-6 p
ZG 317.606 299.985 17.621 1.789 3.779 0,60 1,26 5,55
KZ 132.892 120.702 12.190 159 738 0,13 0,61 9,17
SM 172.439 139.603 32.836 12.153 4.895 8,71 3,51 19,04
KA 128.899 112.195 16.704 8.683 1.883 7,74 1,68 14,89
VA 175.951 159.487 16.464 472 2.206 0,30 1,38 9,36
KK 115.584 101.221 14.363 1.535 1.627 1,52 1,61 12,43
BB 119.764 101.879 17.885 4.964 7.006 4,87 6,88 14,93
PG 296.195 265.419 30.776 10.419 12.271 3,93 4,62 10,39
LS 50.927 42.748 8.179 4.062 461 9,50 1,08 16,06
VP 84.836 70.368 14.468 3.168 776 4,50 1,10 17,05
PS 78.034 64.084 13.950 2.801 1.451 4,37 2,26 17,88
BP 158.575 130.267 28.308 2.170 2.007 1,67 1,54 17,85
ZD 170.017 159.766 10.251 5.955 2.462 3,73 1,54 6,03
OB 305.032 258.026 47.006 15.486 12.045 6,00 4,67 15,41
ŠK 109.375 96.381 12.994 8.064 1.263 8,37 1,31 11,88
VS 179.521 143.113 36.408 19.309 5.326 13,49 3,72 20,28
SD 454.798 423.407 31.391 3.271 4.342 0,77 1,03 6,90
IS 208.055 195.237 12.818 5.778 21.240 2,96 10,97 6,16
DN 122.568 115.564 7.004 1.433 2.753 1,24 2,38 5,71
ME 113.804 105.250 8.554 187 8.066 0,18 7,66 7,52
GZ 790.017 767.131 22.886 12.034 19.590 1,57 2,55 2,90
RH 4.284.889 3.871.833 413.056 123.892 116.187 3,20 3,01 9,64

Oznake:

Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska,

S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine,

S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine,

P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2021. godine,

P2 = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2021. godine,

P3 = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2021. godine,

P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2021. godine, P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2021. godine,

P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine,

P2-6 = P2 + P3 + P4 +  P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske,

p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine,

p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2021. godine i

p = (S11 – S21) / S11 X 100% = gubitak broja stanovnika od 2011. do 2021. godine  izražen u postotcima od broja stanovnika 2011. godine.

II. PRIJEDLOG TRI IZBORNE JEDINICE = STATISTIČKE REGIJE
I. 1.411.935 1.298.522 113.413 38.982 44.792 3 3,45 0,61
II. 1.328.248 1.253.791 74.457 14.387 32.227 1,15 2,57 -2,85
III. 1.544.706 1.319.520 225.186 70.523 39.168 5,34 2,97 2,24
RH 4.284.889 3.871.833 413.056 123.892 116.187 3,20 3,01

 

III. BROJ ZASTUPNIKA PO ŽUPANIJAMA ZA VEČINSKI ISBORNI SUSTAV
Županija S21 V1 V2 V3
Zagrebačka 299.985 5 5 11
Krapinsko-zagorska 120.702 2 2 4
Sisačko-moslavačka 139.603 2 3 5
Karlovačka 112.195 2 2 4
Varaždinska 159.487 2 3 6
Koprivničko-križevačka 101.221 1 2 4
Bjelovarsko-bilogorska 101.879 2 2 4
Primorsko-goranska 265.419 4 5 10
Ličko-senjska 42.748 1 1 2
Virovitičko-podravska 70.368 1 1 2
Požeško-slavonska 64.084 1 1 2
Brodsko-posavska 130.267 2 2 5
Zadarska 159.766 2 3 6
Osječko-baranjska 258.026 4 5 9
Šibensko-kninska 96.381 1 2 3
Vukovarsko-srijemska 143.113 2 3 5
Splitsko-dalmatinska 423.407 7 8 15
Istarska 195.237 3 4 7
Dubrovačko-neretvanska 115.564 2 2 4
Međimurska 105.250 2 2 4
Grad Zagreb 767.131 12 14 28
Republika Hrvatska 3.871.833 60 72 140

Oznake: S21 = broj stanovnika popisan 2021. godine, V1 i V2 su brojevi zastupnika po županijama razmjerno broju stanovnika koje bismo većinski birali kod mješovitog izbornog sustava i V3 je broj zastupnika za  razmjerni ili većinski  izborni sustav po županijama kod 140 zastupnika.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:

  1. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom (9 razmjernim i 72 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 121 zastupnika,
  2. da smanje izborni prag s 5 % na 1,8% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 49 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i na 72 izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bismo izabrali dvokružnim većinskim izbornim sustavom 72 zastupnika,
  3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem,
  4. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,
  5. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,
  6. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,
  7. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića (listina).
  8. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i
  9. da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine.

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Tekstovi u rubrici GLEDIŠTA mišljenja su autora i ne moraju biti u skladu sa stajalištima Uredništva

Povezane objave

Sada je svima jasno da je HČSP bio u pravu

HF

Tko o čemu – HNS o pluralnosti!

HF

Promašaj Gotovinina odvjetnika

HF

Dok su Hrvati “srljali u maglu”, “braća s onu stranu Drine” pila su šljivovicu i zlurado se smiješila

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više