Znanstveni i umjetnički program Uz obljetnicu uvrštavanja međimurske popevke na UNESCO-ov popis
U povodu obljetnice uvrštavanja međimurske popevke na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, u Dvorani Jure Petričevića Matice hrvatske u Zagrebu 28. o. mj. održan je stručno-znanstveni kolokvij i glazbeno-umjetnički program pod naslovom Ti si meni po serdini srca, uz visoko pokroviteljstvo predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i Ministarstva kulture RH. Manifestaciju su potakli i osmislili etnologinja Lidija Bajuk – pročelnica Odjela za arheologiju i etnologiju MH (na slici) i Dejan Buvač – predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.
Odluka UNESCO-a
Programu je dva dana prije prethodio istoimeni dvosatni koncert međimurske popevke u Čakovcu, na kojem je u prepunoj dvorani Centra za kulturu sudjelovalo dvjestotinjak međimurskih glazbenika. Organizatori te objedinjene manifestacije, koju su potakli i osmislili etnologinja Lidija Bajuk – pročelnica Odjela za arheologiju i etnologiju MH, i Dejan Buvač – predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga (ZHKKU) Međimurske županije, bili su Međimurska županija, Matica hrvatska, ZHKUU Međimurske županije, Institut za etnologiju i folkloristiku i Udruga Matapur. Naime, 28. studenoga 2018, Odlukom UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu u Port Louisu, glavnom gradu Mauriciusa, međimurska popevka uvrštena je na UNESCO-ov Popis. U ime domaćina Matice hrvatske uvodno se obratio književni tajnik MH Božidar Petrač, istaknuvši da je međimurska popevka uvrštavanjem na UNESCO-ov Popis pridonijela prepoznatljivosti hrvatske kulture izvan naših granica. Ispred Instituta za etnologiju i folkloristiku Tvrtko Zebec, zamjenik ravnateljice Ive Niemčić, između ostaloga istaknuo je da su u Institutu ponosni na kolegice Lidiju Bajuk i Nailu Ceribašić zbog rada na nominaciji međimurske popevke, do je Sandra Herman, zamjenica župana Međimurske županije, istaknula da sada cijeli svijet zna za popevku. U ime Ministarstva kulture Iva Hraste Sočo, posebna savjetnica ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, istaknula je međimursku popevku kao vrijednost koja je pomogla u očuvanju hrvatske tradicije. Lidija Bajuk je, kao programska voditeljica, pročitala pismo predsjednice Kolinde Grabar Kitarović županu Međimurske županije Matiji Posavcu, a događanju su nazočili i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te pročelnica Ureda za kulturu grada Zagreba Milana Vuković Runjić, saborska zastupnica Bernarda Topolko, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Blaženka Novak, ravnateljica Instituta za etnologiju i folkloristiku Iva Niemčić, rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika Snježana Jurišić tajnik Hrvatskog sabora kulture Dražen Jelavić i brojni drugi.
Otok između Mure i Drave
Nakon uvodnih prigodnih obraćanja, prikazan je dvojezični desetominutni film Međimurska popevka, a folk song from Međimurje, koji je na poziv Ministarstva kulture RH – predlagača međimurske popevke na UNESCO, osmislila Lidija Bajuk i proizveo Pozitiv film iz Zagreba. Zatim su sudionici u izlaganjima povijesno, teološki, književnoteorijski, jezikoslovno, etnomuzikološki, folkloristički i muzeološki predstavili fenomen popevke. Akademik Dragutin Feletar ponosno je istaknuo svoje odrastanje uz melankoličnu, elegičnu međimursku popevku, koja je, kako je rekao, svojevrsna povijesna kroničarka, i tješiteljica, i zabavljačica, ali i čuvarica narodnog duha i nacionalnog identiteta jer pjeva o životu sela, o povijesnim događajima, o ljubavi i smrti, o prirodnim ljepotama. O ključnoj ulozi Katoličke crkve u očuvanju međimurskoga hrvatskog identiteta, govorio je mons. Juraj Kolarić. Naglasio je da je taj otok između Mure i Drave podario prkosnog Međimuraca koji se pod stoljetnom tuđinskom vlašću povlačio u svoj dom i u crkvu, gdje je jedino mogao govoriti i pjevati na materinskom jeziku, najzad proslavivši vraćanje Međimurja matici zemlji Mirovnim sporazumom 1920. u Versaillesu. A to je mogao zahvaljujući pripadnosti Crkve u Međimurju Zagrebačkoj biskupiji od 11. stoljeća, zbog čega su se međimurski svećenici školovali u Zagrebu i stoga međimursku tradiciju njegovali na kajkavskom dijalektu hrvatskog jezika. Profesorica glazbene kulture Dragica Karolina Šimunković pojasnila je glazbenu strukturu popevke, istaknuvši arhaičnost starocrkvenih modusa u kojima je ispjevana, za razliku od suvremenih durskih i molskih napjeva, iako ni međimurska popevka nije imuna na promjene.
Profesor emeritus Stjepan Hranjec govorio je o stihovima međimurske popevke koji pjevaju o ljepoti zavičaja – o bremenitim njivama, sjenovitim šumama i plodonosnim goricama, šumnoj Muri i Dravi – i koji su zahvaljujući svojoj jezičnoj umjetničkoj strukturi usporedivi sa stihovima ponajboljega hrvatskoga domoljubnog pjesništva. Na simboličku vrijednost toponima Međimurje koji upućuje na otok omeđen rijekama, zbog čega su i očuvane osobitosti toga kraja. Etnokoreolog Tvrtko Zebec izlagao je o međimurskoj plesnoj tradiciji, podsjetivši na važnu ulogu u njezinome očuvanju etnomuzikologa Vinka Žganeca, skladatelja Josipa Štolcera Slavenskog, etnokoreologa Ivana Ivančana i folkloristice Marije Novak, napose nakon Drugoga svjetskog rata kada je plesna tradicija plesa već gotovo zaboravljena. Muzikologinja Grozdana Marošević govorila je o fonografskom bilježenju međimurske popevke etnologa Milovana Gavazzija i etnomuzikologa Vinka Žganeca u Međimurju 1924. godine, u sklopu suradničkog projekta zagrebačkoga Etnografskog muzeja i Phonogrammarchiva iz Beča.
Bogata ostavština
Unatoč lošijoj kvaliteti zvuka, ti tonski zapisi predstavljaju najveću onodobnu fonogramsku zbirku i od velike su važnosti za očuvanje međimurske pjevane tradicije. Etnologinja Lidija Bajuk istaknula je važnu ulogu Žgančeva, Štolcerova i Ivačanova istraživačkog rada u očuvanju tradicije izvođenja starijih međimurskih godišnjih i svadbenih kola i plesova, a napose kotoripskog kola, čije plesne figure i metrički obrazac pjevanih stihova upućuju na plesne figure i metrički obrazac stihova svadbenog plesa kolomyjke iz zapadnoukrajinskog Zakarpaća. Zbog toga je izvjesno da je međimurski drmeš ili čipčardaš odjek zakarpatske kolomiyjke koja je prethodila mađarskom čardašu. Etnokoreologinja Irena Miholić osvrnula se na publikacije zabilježenih napjeva međimurske popevke, predstavivši primjere bilježenja u nekoliko objavljenih pjesmarica i objasnivši njihove osobitosti.
ime Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu potpredsjednik Krunoslav Mikulan upoznao je skup s najznačajnijim izdanjima Ogranka o međimurskoj popevki – s pretiscima knjiga Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja Vinka Žganca iz 1916, 1921, 1924. i 1925. te sa zbirkom napjeva Cvetnjak međimorskih popevki koju je uredio bivši predsjednik Ogranka Stjepan Hranjec. Folklorni aktivist Dejan Buvač osvrnuo se na ulogu mnoštva međimurskih folklornih društava, organiziranih u krovnu ZHKUU Međimurske županije, u promicanju i očuvanju međimurske popevke. Etnologinja Janja Kovač iz Muzeja Međimurja u Čakovcu nazočne je upoznala s planovima za stalni postav nematerijalne baštine Međimurja te ostavštine Vinka Žganeca i Marije Novak u Riznici Međimurja, novom dijelu Muzeja Međimurja Čakovec koji će 2020. javnosti biti predstavljen u novouređenom prostoru fortifikacijske zgrade čakovečkoga Staroga grada – stolni grad hrvatske plemićke obitelji Zrinski.
U žanrovski raznorodnom glazbeno-umjetničkom programu Ženska vokalna skupina KUU Društvo žena Gornji Kraljevec otpjevala je Snočka sam sadila kitu ružmarina, a Ženska vokalna skupina Zbora umirovljenika Čakovec Dojdi, mili, dojdi, na pol pota pred me i Ružmarin je ocvel. Bas briton Henrik Šimunković i saksofonist Mario Jagec skladno su izveli pjesmu ‘915. leto. Sopranistica Tamara Korunek posvećeno je otpjevala Vuprem oči uz pratnju cimbalista Nevena Kolarića, a klarinetist Ladislav Varga i gitarist Marko Žerjav nadahnuto su odsvirali jazz-obradu V Kotoribi cug mašina fučnula. Uigranu rock-obradu Protuletje se otpira potpisuju članovi benda Komedija, a mlada kantautorica Lea Šprajc nježno je otpjevala Guči, golob, guči. Pjesmu Zvira voda nenadmašno su interpretirale pop-pjevačica Josipa Lisac i harfistica Marija Mlinar. Završnom izvedbom Dej mi, Bože, joči sokolove, po čijem je jednom stihu manifestacija nazvana etnoglazbenica Dunja Knebl i svi okupljeni u Matici hrvatskoj na njezin su poziv zaključili nesvakidašnju, petosatnu svečanost u čast međimurske popevke.
