U športu ponekad se mora napraviti mjesta za mlade kako bi im se dao prostor za rast
Bill Belichick (Biličić) je nedvojbeno bio prva zvijezda Sunset Sport Media Festivala u Zadru. Proslavljeni trener NFL-a stao je pred mikrofon Sport Kluba, a Ivan Ivković, naš komentator i zaljubljenik u američki nogomet dobio je priliku razgovarati uživo s čovjekom kojeg je pratio kroz drugi dio karijere, te komentirao njegove najveće uspjehe.
- Gospodine Belichick, ogromno mi je zadovoljstvo razgovarati s Vama ovdje za Sport Klub.
– Zadovoljstvo mi je biti ovdje, hvala vama.
- Za početak, posljednjih ste 40 godina stroj i pokretač NFL-a, bilo da se radi o kampovima, treninzima, utakmicama ili bilo čemu drugome… Pritisak i napetost na visokoj su razini, ovo Vam je prvi pravi odmor. Kako se osjećate kad napokon imate priliku odmoriti?
– Veselio sam se tome, čekao to iz neke druge perspektive. Ovaj vikend u Hrvatskoj bio je zaista sjajan – vidjeti državu, upoznati razna lica iz politike i športa… jako je zabavno. Nisam uspio otići na ovakvo putovanje prilično dugo, ovo je sjajna prilika.
- Koliko Vam znači što ste došli baš u Hrvatsku na duži period? Hrvatskog ste podrijetla, uvijek nosite znakove poput zastavica, promovirate državu u SAD-u…
– Moji baka i djed su oko 1910. stigli u SAD, radili su jako puno da nam omoguće bolji život i cijenim njihovo podrijetlo i sav trud i rad koji su uložili. Puno su toga žrtvovali za buduće generacije, cijenim to i želim vratiti sjajnoj državi iz koje su došli.
Sve počinje s dobrim igračima
- Prelazimo na šport. Postoji ta era Patriotsa, nema što niste osvojili i to po nekoliko puta, knjiga se zove Način Patriotsa, i to je zapravo način Belichicka. Postoji li zaista Vaš način, radite li nešto drugačije od svih ostalih?
– Da, nisam baš sudjelovao u toj knjizi pa ne bih puno o tome. Sve počinje s dobrim igračima. Oni su i u Giantsima i u Patriotsima uz dobar tim ono što je donijelo uspjeh. U sportovima poput hokeja, košarke, nogometa svi igrači sudjeluju u napadu i obrani, mi ih izmjenjujemo. Imamo posebne igrače za određene situacije i moraš biti dobar u svemu, a sve se mora poklopiti i tim se mora držati zajedno. To je ono što nas je činilo uspješnima, sjajnim timom.
- Jedan dio Belichickovog stvaranja tima je pravovremeno biranje/izbacivanje igrača, godinu ranije nego što je potrebno umjesto godinu kasnije. Prava profesionalnost u izgradnji momčadi, morali ste otpisati veterane, zvijezde… Kako ste to podnosili što se emocija tiče?
– To je najteži dio posla – govoriti ljudima da više ne mogu biti dio momčadi. Trude se kako bi tamo bili, ali netko mora otpasti. Imamo mlade igrače koji dolaze i čeka ih sjajna karijera, ponekad se mora napraviti mjesta za njih kako bi im se dao prostor za rast. Oni dolaze, a netko mora otići. Zaista je teško i za njih i za trenere, imamo izgrađene odnose, ali to je sve natjecanje. Najbolji igraju, a oni koji nisu toliko dobri traže mjesto drugdje.
- Što ako ste bliski s nekim igračem u privatnom životu, a svejedno treba donijeti profesionalnu odluku i otpustiti ga. Postoji li neka formula?
– Teško je, ali kao trener morao sam razmišljati o tome što je najbolje za momčad i raditi u korist većine, a ne pojedinca. Uvijek sam se vraćao tome i odlučivao o onome od čega će tim imati najviše koristi. Može biti teško.
- Često Vas se doživljava kao čangrizavog trenera koji uvijek mumlja pred mikrofonom, prozvalo Vas se i Sith Lord Belichick… Jeste li se pomirili s takvim ‘imidžem’? To je više bila inicijativa novinara ili je nekako došlo prirodno?
– Ne znam, nekad na neka pitanja kao trener ne mogu potpuno otvoreno odgovoriti. Mogao bih ugroziti svoje igrače, uvrijediti druge timove, ne vjerujem u to… Pokušavam naći pozitivno u svojim igračima i poštivati protivnika, fokusirati se na izazove koji nas čekaju.
- Hoćemo Vas ikad ponovo vidjeti u trenerskoj ulozi?
– Vidjet ćemo, ne znam.
