Klementinci su potomci ilirskoga naroda čiju su državu uništili Rimljani, a koji su se pred osvajačima sklonili na vrhove Prokletija
Crkva Svetog Klementa u Hrtkovcima proslavila je 5. rujna 2024. godine dvijestotu obljetnicu od svoje gradnje. No, prije gradnje ove današnje crkve od čvrstog materijala na istom mjestu su Klementinci po dolasku na ovaj prostor 1737. godine i osnutku sela Hrtkovci izgradili drvenu crkvu naziva po Svetom Klementu papi i mučeniku.
O povijesti Hrtkovaca je na proslavi govorio profesor povijesti Marko Loš, danas potomak jedne od rijetkih obitelji Klementinaca koje u Hrtkovcima žive od osnutka Hrtkovaca.
Prije proslave obljetnice crkve održala se u župnom domu u Hrtkovcima pjesnička večer, književna večer i povijesna večer (2.- 4. rujna). Ovdje treba reći da je jedan od najvećih hrvatskih pjesnika Miroslav Slavko Mađer također potomak jedne od rijetkih obitelji Klementinaca još od osnutka Hrtkovaca.
Hrtkovački Ilirci
Klementinci su potomci ilirskoga naroda čiju su državu uništili Rimljani, a koji su se pred osvajačima sklonili na vrhove Prokletija na više od dvije tisuće metara nadmorske visine. Ondje ih je u XII. stoljeću na katoličku vjeru obratio biskup Klemens, pa su ih Albanci po tome nazvali Klementincima. Kao učesnici ratova Austro-Ugarske protiv Turaka na strani Austro-Ugarske, dio od desetak tisuća Klementinaca, poslije poraza Austro-Ugarske na tim prostorima, dao se u zbijeg, ali samo manje od dvije tisuće ih je stiglo u Srijem, jer su ih Turci na tom putu desetkovali. Austro-Ugarska ih je, kao ljute ratnike, stacionirala na obali Save da čuvaju novu granicu prema Turskoj i dala im 222 secesije u novonastalim naseljima Hrtkovci i Nikinci.
U Hrtkovce i Nikince se ubrzo doseljavaju Hrvati, Njemci i Mađari, a malobrojni Klementinci su nestali (ženeći se i udavajući isključivo za Hrvatice i Hrvate) već koncem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća (prije Prvog svijetskog rata) te se listom izjašnjavaju kao Hrvati. Danas samo desetak obitelji u Hrtkovcima i Nikincima ima jedino spoznaju o svom podrijetlu.
Hrtkovci su poseban biser hrvatske povijesti u Srijemu, a danas su u cijelom svijetu sinonim za izgon Hrvata iz Vojvodine devedesetih godina prošlog stoljeća i nije jasno zašto se istina o povijesti Hrtkovaca i istina o stradanju Hrtkovčana krije od najšire javnosti, u čemu zdušno učestvuju i sve krovne hrvatske institucije u Srbiji (sve su locirane u Subotici i u rukama su bunjevačkih Hrvata)!!!
Istina je jedini način za izmirenje svih koji žive na ovim turbulntnim prostorima, a najmanje se istine trebaju stidjeti starosjedioci Hrtkovaca.
