Za hrvatske političare bez duše i domoljublja bavljenje politikom ima samo jednu svrhu, a to je kako se preko noći obogatiti
- Uhićenje ministra zdravstva Vilija Beroša i njegovih jataka iz glavnih hrvatskih bolnica i najava uhićenja pripadnika mafijaškoga podzemlja koje vlada Hrvatskom najnovija je top tema u državi. U svakoj uređenoj, da ne kažemo „demokratskoj“ državi – bez obzira što to znači – pala bi aktualna vlada i išlo bi se u što kraćem roku na nove izbore. Ovo se u današnjoj Hrvatskoj u kojoj vlada Andrej Plenković to ne će i ne može dogoditi, jer ni on sâm tu odluku ne može samostalno donijeti. Kako ga je na čelo izvršne vlasti postavila neka strašna, tajna i nama nevidljiva sila, tako bez njezine privole on sâm, da i želi, a ne želi, ne može donijeti takvu odluku, jer bi s njime svi ti koji mu podilaze, ugađaju i ulizuju mu se, izgubili kasicu prasicu, tj. hrvatsku državu, točnije novce iz hrvatskoga proračuna. Što pak znači da obični Hrvati, da ne kažem globalizacijski termin „građani“, sada u ovim Plenkovićevim godinama autoritarne vladavine, to nemaju! Svi mi drugi, rečeno rječnikom Karla Marxa, smo – najobičniji proleteri, „muži bez grunta“ ili „Ivan Bez Zemlje“.
Na djelu je kriminal – otvoreni ili prikriveni
- Meni nije ništa čudno da je vrli Vili krao, jer sam davno shvatio da je bavljenje politikom samo lakši način stjecanja novca, bogatstva i utjecaja. Političarima bez duše i domoljublja bavljenje politikom ima samo jednu svrhu, a to je kako se obogatiti preko noći. A brzo bogaćenje – ako nije kocka, lutrija – onda je to kriminal! Otvoreni ili prikriveni. To se najbolje vidi kod javne nabave. Javna nabava je termin kojim se označava nabavu roba i usluga od strane državnih tijela, jedinica lokalne uprave i javnih ustanova i njime se htjelo ili pokušalo zaštititi podređene kod upravljanja. Sâm pojam javne nabave star je tisućama godina i u znanosti smatra se da datira 3000 godina prije Krista u Egiptu i Rimu. Poslije Krista u Europi, prije svega u Velikoj Britaniji, povijest nabave seže do Vilima Osvajača u XI. stoljeću, koji je želio sažet način bilježenja naplate poreza. Tijekom industrijske revolucije od kraja XVIII. i početkom XIX. stoljeća unajmljeni su ljude za “materijale” koji su se bavili nabavom i prometom zaliha. Ti su ljudi za “materijale” bili zaduženi za strateško razmišljanje u pregovorima s dobavljačima o najboljoj mogućoj cijeni kako bi se nadoknadili troškovi proizvodnje. Do 1960-ih godina XX. stoljeća, kada je gospodarstvo u svjetskim relacijama bilo u usponu, poslovni svijet smatrao je nabavu upravljačkom funkcijom, prije svega s obzirom na konkurentno nadmetanje za zalihe roba. Razvila se posebna znanost upravljanja lancem opskrbe. Pojavili su se stručnjaci koji su se mogli uključiti u konkurenciju dobavljača. Oni su trebali biti sposobni za odlučivanje i mjerenje varijabli opskrbe, a to su cijena, kakvoća, trajnost i dostupnost, sve za dobrobit tvrtke.
Javna nabava u suvremenim sofisticiranim uvjetima
- U međuvremenu države su postale manje po obimu posla i novčanim transakcijama od velikih korporacija tako da je javna nabava postala ne samo sredstvo pomaganja tvrtkama, kompanijama i korporacijama da se izabere bolje, jeftinije ili trajnije, nego i da se „pomogne“ i samoj državi. Koncem XX. stoljeća iz SAD-a stiže mreža (internet) i sve se odvija dinamičnije i pomoću B2B transakcija e-trgovine preko operativnog sustava (softver), što znači puno tajnije, izvan dosega javnosti kako se u početku mislilo. Međutim, nije tako, upravo tim povezivanjem putem mreže (interneta) javna nabava je postala dostupnija onima koji su imali alate za praćenje tijeka novca. I tu dolazimo do naših dana i do Vilija Beroša i njegovih jataka Kreše Rotima, Gorana Roića, Tome Pavića… O obitelji Hrvoja Petrača ne treba trošiti riječi, jer su oni profesionalci odnosno oni koji za neke druge obavljaju „prljavi posao“ i na tomu im treba čestitati. Nije čudno što su drugi akteri uhićeni u pidžamama, a otac i sinovi obitelji Petrač nisu bili „dostupni policiji“.
Beroš i njegovi suradnici duboko su uvjereni da nisu krivi ni za što
- Kod Vilija Beroša mene ne iznenađuje to što je dogovarao proviziju za uvoz raznih aparata čija pojedinačna cijena na tržištu dostiže i milijun eura. Ne iznenađuje me i da se je osilio i naređivao svim ravnateljima bolnica da moraju s njim surađivati prema njegovom obrascu poslovanja, u suprotnom uskratio bi im te ili slične strojeve, aparate, robote… Ne iznenađuje me ni da Vilijeve poslove kod javne nabave to nije „znao“ njegov šef Andrej Plenković, jer svi znamo da on, kod toliko posla i toliko svađanja sa svakim tko mu se imalo suprotstavi, nema još vremena pratiti što već godinama pišu mediji o kriminalu u Ministarstvu zdravstva i drugim ministarstvima i agencijama. Jedino me iznenađuje da sada, i kada je sve postalo jasno oko Beroševih radnji i radnji njegovih prijatelja liječnika, nitko ne spominje njegov preopasni rad tijekom uvedbe i trajanja četverogodišnje COVID diktature za koju će kad-tad morati odgovarati netko od tadašnjih vladajućih političara i onih iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo koji su bili najeksponiraniji. Posebno će biti zanimljivo saznati koliko je državnoga novca – ovaj puta bez javne nabava – potrošeno za nešto nepotrebno i za nešto što je više štetilo nego koristilo. I još me nešto „iznenađuje“ da i dalje samo rijetki pojedinci komentarima u medijima kao krivca spominju predsjednika vlade. Takozvani politički analitičari, poput Kreše Macana ili Žarka Puhosvkoga, vrlo lukavo zamućuju vodu i pokušavaju običan puk uvjeriti da smo svi mi isti. Kao i kada pokušavaju amnestirati srpskog agresora na Hrvatsku pričama koje zastupaju vrlo opasnu tezu o beskrajnoj priči tzv. jugo podjele krivnje.
Zakazali radari
- Bez obzira što već godinama A. Plenković tvrdi da u svojoj glavi ima ugrađene radare s kojima može što hoće, ponekad mu se dogodi da i ti i takvi radari znaju zakazati. Ne amnestiram ja njega od odgovornosti njegovih suradnika, ministara i potpredsjednika Vlade ali dosad se je uvijek uspio izvući s malim štetama. A sada, kada je Laura Kövesi izvršila udar na njegove najbliže suradnike, bez obzira što je na dužnost glavnoga državnog odvjetnika postavio njemu odanoga Ivana Turudića, ništa više nije isto kao što je dosad bilo. Kod otkrivanja kriminala u Ministarstvu kulture i snimanja bez filma Plenković je uz velike napore uspio sačuvati Ninu Obuljen. Branio ju je i napadao EU, EPPO i sve one koji su mu bili zaprijetili. Ovaj puta bio je lukaviji. Šutio je i prepustio Turudiću da se on blamira pred javnošću. A činjenica je da je Plenković znao da će doći do uhićenja aktera u zdravstvu, pa je Uskok odradio jutarnji prepad dok su momci još u pidžamama spavali. Samo da uhićenja ne provodi EPPO, jer je to za njega daleko opasnije. Nakon toga stigli su signali iz Bruxellesa da EPPO smatra da je to njegovo pravo i da su oni trebali izvršiti uhićenja i kasnija ispitivanja. Tada je na brzinu Turudić odaslao poruku kako su oni iz DORH-a i Uskoka mjerodavni za istragu, a ne EPPO. Onda su se pak oglasili iz EPPO-a i birokratski i kratko poručili da prevode Turudićevu odluku. Kako će na kraju biti teško je pretpostaviti. Ostane li ovako da Uskok ispituje, svi optuženi bit će uskoro na slobodi. Ići će se na zaborav. Sve do druge prilike i afere.
Viliju je pritvor pomogao…
- Neki ljudi odlaskom u Remetinec postaju omraženi, a ima i slučajeva da tek tada neki od njih postani i popularni. Jedan od takvih super junaka i hulkova je Vili Beroš. Neki mediji se naprosto natječu u objavljivanju nekih pikanterija iz njegova političkog i ljubavnog života. Liječnica i glumica Mada Peršić mu je u vrijeme najgore faze korona ludila javila da ga je sanjala (https://www.zagreb.info/magazin/zagrebackoj-glumici-ministar-beros-vrti-se-po-snovima-zaljubili-smo-se-puno-je-zgodniji-uzivo/680287/). Dva mjeseca od nepotrebne i opasne uvedbe orwellovskih COVID mjera s Vilijem Berošem za bulevarski 24 sata razgovarala je Antonija Šipušić (https://www.24sata.hr/video/supruga-mi-kaze-vili-obuzdaj-taj-svoj-juznjacki-temperament-688064). Novinarka mu je postavila i više od uobičajena 24 pitanja i dobila zanimljive odgovore za analizu s vremenskim odmakom. Evo nekih bisera koje je izrekao tada a sada uhićeni ministar zdravstva: „Moja supruga je izrazito poštena osoba i inzistira da na tim načelima funkcioniramo u obiteljskom skladu“, „Najviše me rastužuje nepravda“, „Jednostavno, volim raditi svoj posao, radim ga odgovorno i sa srcem. To je moj postulat“, „Dosad se nisam testirao na korona virus jer postoje jasni kriteriji za testiranje jer nisam pokazivao simptome, a i nisam bio u neposrednom kontaktu s oboljelima i nisam ispunio kriterije za testiranje“, „Volim izazove i volim rješavati probleme“,
Beroš: “Iz dana u dan puno učim od ministra Davora Božinovića…”
- „Ne mogu planirati godišnji odmor ove godine. Fokusiran sam na druge stvari i ne razmišljam sada o tome“, „Ne volim odgađati stvari, volim ih odmah riješiti – to je moj kirurški pristup problemima“, „Iz dana u dan puno učim od ministra Davora Božinovića. Iskusan je i dugo je u politici. Učim dosta iz kritika i one daju drugi pogled na problematiku. Otvoren sam za stalno usavršavanje“, „Izaći ću iz ove krize (korona ludila, op. a.) s jednim velikim životnim iskustvom. I sigurno sa spoznajom da jedino struka može rješavati određena vrlo važna pitanja i davati prave odgovore. Bez obzira je li to epidemiološka, zdravstvena, ekonomska, meteorološka… to je nešto što sam znao i prije, ali ova situacija i zbivanja su mi to sa sigurnošću potvrdila“, „Životni uzor mi je otac, a politički Winston Churcill jer kako je on rekao: Puno je bolje da umjesto da unaprijed brinemo o nekom problemu, da unaprijed promišljamo i rješavamo taj problem. Upravo smo tako i postupili u ovoj krizi. Vrlo rano smo moji kolege i ja u kriznom stožeru Ministarstva zdravstva počeli promišljati ovu tematiku i nismo dozvolili da nas ona iznenadi. Nastojali smo uvijek biti dva koraka ispred“…
Beroš: “Duboko sam naučio biti krajnje fokusiran i smiren u donošenju odluka i promišljanju”
- Na pitanje kako planira unaprijediti naš zdravstveni sustav odgovorio je: „Elaboracija bi trajala satima. Puno je problema u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Ne iz razloga što moji prethodnici nisu htjeli riješiti te probleme, već jednostavno iz razloga što smo mi kao društvo doživjeli tranziciju iz jednog društvenog uređenja u drugo. Zdravstvo je zaostalo na tom putu. Neka rješenja su nova, neka iz bivšeg sustava. Moramo pronaći odgovore na ta iznimno važna pitanja. Riječ je o ustroju primarne zdravstvene zaštite, o ustroju bolničkog sustava, broja bolnica, financiranje zdravstvenog sustava i ono što je najvažnije – moramo vratiti bolesnika da bude u najužem fokusu. Sve treba biti orijentirano prema njemu“, a na pitanje na koji će način svoje iskustvo i znanje u neurokirurgiji preusmjerili u političku sferu Beroš je rekao: „U svom poslu koji obavljam više od 30 godina naučio sam biti krajnje fokusiran i smiren u donošenju odluka i promišljanju i taj sam koncept zadržao i dalje. Ne volim pretjeranu argumentaciju. Osim pitanja iz nuklearne fizike, sve ono što je životnije i realnije, može se u kraćem vremenu orijentirati, promisliti, konzultirati s ljudima koji su pametniji od vas i donijeti pravu odluku“. Koju više voli gledati seriju s tematikom liječnika Vili je odgovorio: „Gledam seriju Dr. House jer volim lucidne ljude koji možda izgledaju ekscentrično, ali gađaju u sridu“, te dodao: „Volim pogledati znanstveno-fantastične filmove. I možda će psiholozi to nekako protumačiti – volim ih pogledati više puta, da utvrdim gradivo“! Nadam se da će svatko od čitatelja naći nešto zanimljivo što je V. Beroš izrekao od sebi prije četiri i pol godine. A što se mene tiče, najviše me se dojmila njegova tvrdnja da je najviše naučio od ministra Davora Božinovića, poznatijega kao Davor Zemljotres!
“Enciklopedija Crne Gore” trn u oku beogradskim velikosrbima
- U Beogradu nisu baš najzadovoljniji s procesom srbizacije Crne Gore. Smatraju da ne nadziru rad i politiku Crnogorske akademije znanosti u umjetnosti (Crnogorska akademija nauke i umjetnosti – CANU). Protive se akterima koji rade na prvoj crnogorskoj enciklopediji, jer među njima, navodno, „nema Srba“, piše Novica Đurić za beogradsku politiku (https://www.politika.rs/sr/clanak/644872/Redakcija-prve-enciklopedije-bez-Srba). Radi se o „Enciklopediji Crne Gore“ koja je najavljena još 1969. godine ali su je srpski elementi u jugoslavenskoj komunističkoj Crnoj Gori, a još više u Beogradu onemogućavali na razne načine. Napokon je došlo do dogovora da se enciklopedija završi do konca 2028. godine. Redakciju, koja ima zadatak da napokon završi crnogorsku enciklopediju, ima 17 članova, na čijem se čelu nalazi kao glavni i odgovorni urednik bivši predsjednik CANU-a, akademik Dragan Vukčević. Osim Vukčevića velikosrbima u Beogradu posebno smetaju još trojica članova redakcije Šerbo Rastoder, Vukić Pulević i Živko Andrijašević, jer su „nepouzdani tumači historije, koji su kao režimski bilježnici nastojali dokazati kako Crna Gora nema nikakve veze sa Srbijom, da su ćirilica i srpski jezik uvezeni, te da su Srbi u raznim periodima činili zločine nad crnogorskim stanovništvom. Pored toga, smatraju da je Srpska pravoslavna crkva strano tijelo koje više ne smije biti tolerirano, da joj treba oduzeti hramove i pretvoriti ih u kavane, te da svećenstvo koje nije rođeno u Crnoj Gori treba protjerati iz Njegoševe Crne Gore“, piše N. Đurić. Vukčevića i ostale članove redakcije optužuju da su protiv Petra Petrovića Njegoša, a za crnogorskog domoljuba Sekulu Drljevića. Još uvijek postojeća u Crnoj Gori „Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori“ optužuje sadašnje vodstvo CANU-a u svom velikosrpskom priopćenju negiranja postojanja crnogorskoga naroda da nimalo „nema intelektualnu, duhovnu i moralnu snagu, niti volju, želju i hrabrost da raskine s jednoumljem i politizacijom državne institucije“, pa ih pozivaju na „blagorazumnost i kolegijalnost”. Još su dodali da „upada u oči izostanak istaknutih članova srpske znanstvene i akademske zajednice iz redakcije Enciklopedije Crne Gore. Nažalost, to nije iznimka, već pravilo kojim se čelništvo CANU-a vodi već godinama”. Na kraju treba reći da je posebno važno to što je novac za enciklopediju osiguran iz državnoga proračuna Crne Gore.
Musliman Dževad, prognan iz Sarajeva, skrasio se u Banjoj Luci
- Dževad Galijašević (Moševac kod Maglaja, 4. III. 1962.), bošnjački je političar i stručnjak za sigurnosna pitanja. Politikom se bavio i tijekom propale Jugoslavije, suprotstavio se i u svibnju 1986. završio u zatvoru iz kojega je pušten 27. I. 1989. Tijekom srpske agresije na BiH postao časnik Armije BiH. Kako je bio protiv dolaska mudžahedina u BiH, koje je – prema njemu – doveo Haris Silajdžić, izbačen je iz te bošnjačke i stranačke vojske SDA. Godine 2006. postaje načelnik općine Maglaj i donosi naredbu da se isele mudžahedini iz srpskih kuća u Gornjoj Bočinji koja nikad nije izvršena. Umjesto toga, spašavajući goli život, bježi u Hrvatsku. Sada je savjetnik Milorada Dodika u Banjoj Luci, gdje je ovih dana predstavio najnoviju knjigu Duhovi prošlosti. U knjizi Galijašević piše o povijesnom kontekstu „pogrješne politike muslimana u Bosni i Hercegovini“ i „začaranom krugu stalnih sukoba sa Srbima i Hrvatima“. “Bošnjaci su u posljednjih 250 godina nepogrješivo išli pogrješnom logikom misleći da su Srbi njihov problem. Takva politika vlada i danas, a ništa se ne poduzima da se to otuđenje zaustavi”, rekao je Galijašević u Banjoj Luci na predstavljanju ove svoje knjige. Na predstavljanju je bio i bivši policajac Republike srpske Darko Matijašević, predsjednik Pokreta “Obrane Srpske”, koji je rekao da je autor dao svoje mišljenje o pitanjima islamizma kao temelja posebnog identiteta u BiH i šire, koji je „utemeljen čak i na elementima nacizma i terora“. “Autor diskretno dokazuje da korijeni islamizma imaju temelj u ekstremnoj indoktrinaciji muslimanske elite u BiH“. Prema Galijaševiću Bošnjaci su dobili povijesne komplekse zbog teških poraza u svim ratovima, u koje su „ušli zbog pogrješnih političkih odluka. Ako bošnjački narod želi izbjeći nove poraze, mora priznati svoje susjede, mora prihvatiti da Srbi i Hrvati drukčije misle o BiH kao zajedničkoj državi i poštivati njihovo drukčije mišljenje“. Galijašević se protivi unitarnoj politici današnjih muslimanskih političkih elita u Sarajevu i tzv. građanskoj opciji za koju kaže da je nemoguća, jer „u islamu nema građanskih opcija, takva islamska država ne postoji”, zaključuje. O kakvoj se Galijaševićevoj knjizi radi pokazuju i naslovi poglavlja: „Biografija i uloga Alije Izetbegovića u narodnoj nesreći“, „Islamski nacizam i bosanski koncentracijski logor“, „Totalitarna priroda islama i ratni zločini kao manifestacija vjerskog identiteta“, „Bosna kao europska vojarna proameričkih globalnih terorističkih organizacija“, „Bosna i Hercegovina, država, nacija, vjera i teroristička prijetnja“ i „Sarajevska mitologija – nacisti su postali novi antifašisti“.
Ameri priznali da cjepiva protiv COVID-a nisu spriječila prijenos zaraze
- Izvješće odbora američkoga Zastupničkog doma otkrilo je da je kampanja američkog Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi vrijedna 900 milijuna dolara “We Can Do This” bila manjkava i tvrdila je da su cjepiva protiv COVID-a spriječila prijenos unatoč tome što je FDA izjavila da nema takvih dokaza. CDC-ove smjernice o maskama i preokreti u preporukama narušili su povjerenje javnosti, a promjene su se činile politički motiviranima, a ne znanstvenim dokazima. Vlada je agresivno promovirala cjepiva protiv COVID-a za djecu unatoč niskoj razini rizika, koristeći emocionalnu manipulaciju i poruke temeljene na strahu putem PR tvrtke Fors Marsh Group. Studije kliničkih ispitivanja pokazale su značajnu pristranost u mjerenju učinkovitosti cjepiva protiv COVID-a, s pristranošću u prozoru brojenja slučajeva zbog čega se neučinkovite injekcije čine 50 % do 70 % učinkovitima. Ispitivanja cjepiva Pfizer i Moderna otkrila su veći rizik od ozbiljnih nuspojava nego što je prvotno prijavljeno, pri čemu je Pfizer pokazao 36 % veći rizik u usporedbi s placebo skupinama. Ovo je napisao dr. Joseph Mercola (Chicago, 8. VII. 1954.), profesor kardiovaskularne medicine i član Kardiovaskularnog instituta Stanford (https://articles.mercola.com/sites/articles/archive/2024/11/20/hhs-we-can-do-this-covid-campaign.aspx?ui=da0a72e105b5e381149a44d187ff08d4c36e5). Trenirao je na Institutu za rak Dana-Farber u Bostonu i na Medicinskom fakultetu Harvarda. Bio je na fakultetu na Medicinskom fakultetu Harvard, a zatim na Institutu za medicinska otkrića Sanford-Burnham-Prebys i Odjelu za bioinženjering na Kalifornijskom sveučilištu u San Diegu prije nego što se preselio na Stanford 2015. godine. Osnovao je “Laboratorij Mercola”, koji je usmjeren na razvoj novih terapija za kardiovaskularne bolesti. Mercolin laboratorij financira se istraživačkim potporama Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), Kalifornijskog instituta za regenerativnu medicinu i Fondacije Leducq. Nu, otiđete li na vikipediju koju uređuju globalisti, pročitat ćete da je dr. Mercola šarlatan, „zagovornik alternativne medicine“, da „prodaje uglavnom neprovjerene dodatke prehrani i medicinske uređaje“, da „zagovara homeopatiju i protivnik je cijepljenja“… Sve očekivano od globalista koji su sada dovedeni pred zid, jer su američke vlasti dokazale i objavile da je sve bila laž kako bi se zaradilo, zarazilo i istrijebilo ljude.
Jutarnji list podržava histeriju protiv novoizabranoga američkog predsjednika
- U JUL-u, pardon, Jutarnjem listu, nikako da prebole pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima. Njihov novinar Đino Kolega tjedan dana proveo je u New Yorku i tamošnjim stanovnicima postavio ova pitanja: »Kako vaše mentalno zdravlje nakon pobjede Donalda Trumpa? Jeste li uzeli slobodni dan na poslu? Osjećate li se zbunjeno ili shrvano usred bujice stresa uzrokovanog promjenama u američkom političkom vrhu? Podliježete li plućnom pritisku saznanjem da u Mar-a-Lagu počinje operacija obezglavljivanja demokracije? Treba li vam, zbog svega toga, emocionalna patka ili neka druga životinja da omekša sunovrat u postizbornu depresiju? Možda bi pomogla terapija Lego kockama? Ako vas put vodi na kampus NYU, privatnog sveučilišta u New Yorku, umirite brige, pomoć samo što nije. Linija 988 Suicide & Crisis Lifeline otvorena je 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Pritisnite 2 za španjolski jezik i 3 ako ste član LGBTQ+ zajednice. Iznad svega, zapamtite da su vaši…« (https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/neki-su-zatvorili-trgovine-i-proglasili-dan-kolektivne-tuge-nastava-je-otkazana-ali-izvan-centra-vladala-je-druga-prica-15523578). Je li Vam ovo normalno novinarstvo? Meni nije. Ovo je nešto što dosad nisam doživio. I bolje da nisam. Još kad pogledate slike uplakanih Newyorčana histerija je potpuna.
