Zahtjevnost i složenost u pripremi njemačko-hrvatskog rječnika sustavno građenog tijekom upoznavanja njemačkog jezika

Dok je prvi tekst o njemačkom jeziku bio namijenjen svima, ovaj drugi kojeg upravo čitate, premda sadržaj teksta mogu pratiti svi, ipak je u nekim dijelovima više namijenjen profesorima i profesoricama njemačkog jezika i onima koji njemački jezik zaista i znaju

 

Za praćenje sadržaja ovog teksta potrebno je prethodno pročitati tekst ‘Zašto sam se odlučio učiti njemački jezik?’ (vidi https://www.hrvatski-fokus.hr/2024/11/62015/). S tim sam tekstom želio, pored štošta drugog, potaknuti pozitivnu energiju kod Nijemaca kako bi se probudili iz podužeg, stoljetnog sna i uvažavajući druge zajedno pokrenuli Europu prvenstveno u smjeru sigurnosti, koja može garantirati gospodarski prosperitet i opstojnost povijesno-kulturološkog i znanstvenog identiteta Europe. Treba znati da je Europa poput ljudskog bića. Unosi li čovjek u sebe previše hrane ili pak one nezdrave, razboljet će se i umrijeti. Ili pak zamislimo Europu automobilom koji ne koristi adekvatno gorivo i mazivo. U takvim uvjetima auto će sigurno stati i popravak će biti vrlo skup ili neisplativ, te nitko tko voli svoju domovinu, ma gdje god ona u Europi bila, to ne želi. Za identificirati one koji su doveli Europu u situaciju da se mora brinuti za svoju opstojnost zbog katastrofalne emigracijske politike, zbog neinteligentnog gospodarskog povezivanja s istokom koji sad prijeti cijeloj Europi, zbog nerealnog zelenog plana, zbog isticanja društvenih devijantnosti itd., treba samo pratiti tragove novca.

Dok je prvi tekst o njemačkom jeziku bio namijenjen svima, ovaj drugi kojeg upravo čitate, premda sadržaj teksta mogu pratiti svi, ipak je u nekim dijelovima više namijenjen profesorima i profesoricama njemačkog jezika i onima koji njemački jezik zaista i znaju.

I da nastavim gdje sam prošle godine stao, postavit ću sljedeće pitanje: Zašto netko piše o njemačkom jeziku, a nije profesor njemačkog, ili barem izvorni govornik? Na to ću pitanje odgovoriti kroz nekoliko životnih primjera.

1. Da se čovjeka s bogatim pomorskim iskustvom upitalo ‘bi li krenuo sam na jedrilici na put oko svijeta?’, vjerojatno bi negativno odgovorio, znajući da je to nadljudski naporan put, pa i pored suvremene tehnologije i dalje je pun neizvjesnosti uz gotovo siguran neuspjeh. No život je dokazao da danas i šesnaestogodišnje dijete može samo oploviti svijet na jedrilici, a da visoko-obrazovani pomorski stručnjak to ipak ne će učiniti, svjestan svih opasnosti koje se nalaze na tom dugom i neizvjesnom putu. Prema tome, u mom slučaju strah je od njemačkog jezika nestao (za šesnaestogodišnje dijete taj strah je bio strah od mora i golemog oceana) i stoga sam krenuo iz Hrvatske na ‘put oko svijeta’ poput spomenutog djeteta, i upravo sam uspio proći pored Heraklovih stupova, te sam sada svoj put ka cilju prepustio vjetru i morskoj struji, neopterećujući se više hoću li uspjeti ili ne. Želim reći da se spomenuto dijete ne može mjeriti po znanju iz pomorstva s iskusnim pomorcem, no to je dijete zbog jedinstvenog iskustva steklo predispozicije da jednog dana, ako odluči, stigne do samog vrha u jednoj od sljedećih znanstvenih disciplina: astronomiji, meteorologiji, navigaciji, kartografiji, geodeziji, zemljopisu, oceanografiji, brodogradnji, strojarstvu, elektronici, informacijskim tehnologijama, pravu, stranom jeziku po izboru, ribarstvu, bionici, ihtiologiji, psihologiji, itd.
2. Onaj tko se pripremao za ispite iz Više matematike vjerojatno je koristio i literaturu Borisa Apsena. Riječ je o vrlo zanimljivoj osobi, podrijetlom baltičkom Nijemcu, rođenjem Rusu, a životom Hrvatu, jer je do svoje smrti (1980.) šezdeset godina živio na području Hrvatske. On nije bio matematičar i u početku nije znao ni hrvatski jezik, no svoje knjige iz matematike napisane u Hrvatskoj uspio je prodati, zvuči nevjerojatno, u više od stotinu tisuća primjeraka. Zahvaljujući njemu matematika mi je služila kao alat u postizanju ciljeva u znanstvenim disciplinama u kojima sam ostavio tragove u međunarodnoj literaturi. Prema tome, da bi netko raspravljao o jeziku, dobro bi bilo da je lingvist, no to ne mora biti i uvjet. Inače, jezik sam po sebi za izvornog govornika je jednostavan na razini svakodnevne komunikacije, no jezikoslovlje je zbog brojnosti jezika (oko sedam tisuća) i dijalekata (nepoznat broj; najmnogoljudnija zemlja svijeta ima ona sama oko dvadeset tisuća dijalekata) vjerojatno najsloženija znanost.

Isto tako, povijest nije u vlasništvu povjesničara, jer da bi se saznala istina iz prve polovice dvadesetog stoljeća na području gdje u jugoistočnom dijelu Europe Hrvati žive, zbog koje smo još uvijek besmisleno i zlonamjerno zarobljeni u 1945., ne mora se imati diplomu povjesničara, već treba izdvojiti vrijeme i pročitati nekoliko stotina knjiga objavljenih u zadnjih tridesetak godina koje obrađuju spomenuto razdoblje i sve će biti jasno. Sa drugim riječima, ne postoji znanstvena disciplina u kojoj ima toliko smeća (laži) kao što to ima u povijesti zbog različitih interesa. Premda imamo uglavnom ozbiljne povjesničare (nisu skloni laganju), zbog tuđih političkih interesa medijsku pozornost gotovo uvijek dobivaju besramni (jer znaju istinu, a prešućuju je i s činjenicama manipuliraju koristeći dvostruke kriterije) režimski (jer ih mi plaćamo) oguzivači (jer iza sebe u svom radu nemaju svjetski prepoznatljive vrijednosti), za koje je 1991. povijest, a 1945. budućnost, zanemarujući činjenicu da su Hrvati bili napadnuti u devedesetim prošlog stoljeća upravo od sljedbenika ‘osloboditelja’ iz 1945., koji nisu željeli samostalnu RH. Naime, vrlo je opasno za narod i budućnost države kad povijest svojataju povijesno nepismeni političari izabrani nametnutom negativnom selekcijom i izbornim sustavom uz pomoć kontroliranih medija koji ne bi opstali na tržištu bez pomoći vlada, i to uz kontrolu i podršku međunarodnih poznatih i nepoznatih centara moći, pa kroz zamjenu stanovništva, kroz razne legalne pljačke građana (Osmanlije su bile umjerenije u haraču od ovih ‘naših’), gospodarski kriminal (samo izabrani imaju ‘sreću’ u njemu sudjelovati, a manji dio njih, ako i završi u zatvoru, brzo izlazi na uvjetnu slobodu i stječe status ‘uglednih’ građana) i bešćutnom rasprodajom Hrvatske, te stihijskom i nemilosrdnom betonizacijom gradova u prometnom kolapsu i nepodnošljivoj buci i prašini, potvrđuju genocidan nagon njihovih djedova i očeva prema Hrvatima. Njihovi bi potomci, umjesto da izglasaju zakon koji bi apsolutno obeshrabrio svakog podmetača požara koji posebno u ljetnom razdoblju razaraju ljepote Hrvatske, oni bi i danas zbog izgovorenog hrvatskog pozdrava ili zapjevane hrvatske pjesme slali Hrvate na višegodišnju robiju, a sve sa ciljem da Hrvatska bude međunarodno trajno pokorna (prezadužena, bezbožna, anacionalna i globalizirana). Dok naši uspješni Hrvati (Marko Franović, Grgur Tapalović i mnogi drugi) nude svoje milijune da prestanu klevete Hrvatske i Hrvata, neuspješni čine sve s našim novcem da se te klevete nastave. Istina je samo jedna, a sve ostalo su dobre ili loše manipulacije koje stvaraju predrasude dvostrukih kriterija kod velike većine birača nenaviknutih na čitanje i doživotno obrazovanje, te se u takvim okolnostima materijalno dokazivi najgori masovni zločini ikad učinjeni nad Hrvatima u njihovoj dugoj povijesti ignoriraju i to bez grižnje savjesti, a s onima nedokazivima već osam desetljeća mrzitelji Hrvatske i svega što je hrvatsko zlonamjerno kleveću bez empatije cijeli hrvatski narod, a danas su za te lažne glasine i dobro plaćeni. Taj antifašistički monstrum, to neljudsko zlo, ta sve razarajuća mržnja već više od 80 godina sve čini da se Hrvatska ne izgradi u zemlju primjer svima, jer je sposobnost našeg radišnog, marljivog i cjenjenog stručnog hrvatskog čovjeka u svijetu već davno prepoznata, no zbog spomenutih ne i u Hrvatskoj.

U tom kontekstu zanimljivo je prisjetiti se da je Profesor Apsen doktorirao u Zagrebu 1942. i postao prvi doktor geodezije na zagrebačkom Sveučilištu. Nakon 1945. godine Hrvatskom su dominirali neobrazovani, pa im je komunistička vlast omogućila da steknu titule iz visokog obrazovanja kako bi se popunila upražnjena mjesta ili zamijenilo učene, tj. ‘neprijatelje naroda’. Oni najsavjesniji su shvatili da nakon  ‘visokog obrazovanja’ moraju završiti barem osnovnu školu, a neki od njih su kasnije završili čak i srednju. I tako doktor Boris Apsen, da bi spasio glavu od najvećih i najokrutnijih zločinaca u povijesti čovječanstva koji su sebe prozvali ‘antifašistima’, godine 1947. prešao je s fakulteta u Geodetsku srednju tehničku školu i u njoj završio svoj radni vijek. Korijene naših tragedija, problema i neuspjeha u zadnjih sto godina, kako naroda tako i države, treba tražiti u prvoj polovici dvadesetog stoljeća, pa bi dokumentarni film o Borisu Apsenu dobro poslužio u tu svrhu.

3. Premda sam i dalje diletant u njemačkom jeziku i k tome još uvijek ga ne poznajem dovoljno, jer ako mogu pratiti ‘tagesschau in Einfacher Sprache’, to ne znači da znam njemački, već samo znači da sam usvojio tek razinu A. Ipak, i pored tako skromnog znanja o njemačkom jeziku sastavio sam njemačko-hrvatski rječnik od +12.000 (dvanaest tisuća) riječi, jer mi nije bio cilj ‘utopiti se’ među +100 (sto) milijuna govornika njemačkog jezika, već kroz strpljivo upoznavanje njemačkog jezika upoznati Nijemce i ostaviti iza sebe prepoznatljiv trag. U kontekstu teksta kojeg čitate mogu samo reći da sad razumijem zašto su se Nijemci ujedinili tek u drugoj polovici 19. stoljeća. Primjera radi, onaj tko zna njemački jezik neka zamisli, kroz jedan jednostavan primjer, kako je sve moguće na njemačkom jeziku ispravno napisati ‘susjedovi dječaci’ koristeći jednu jedinu riječ uz upotrebu određenog člana die, i sve će biti jasno na što sam mislio glede relativno kasnog ujedinjenja Nijemaca. Naime, jedno jedino slovo ponekad može imati povijesnu moć.

A što se tiče moga rječnika, nije riječ o prepisivanju, jer se jasno uočava da je rječnik sustavno građen (sačuvao sam verziju rječnika do 3.000 riječi – razina A2), počevši od triju udžbenika za srednju školu spomenutih u mom prvom tekstu o njemačkom jeziku, preko sadržaja ‘Goethe-Zertifikat A1’, raznog YouTube sadržaja, kroz praćenje TV sadržaja poput DW, itd. Dakle, riječ je o, slikovito rečeno, kompletnom razumijevanju dvjesto kraćih tekstova s deset nepoznatih riječi u svakome tekstu na koje se veže šest novih riječi. Primjera radi, ako je nepoznata riječ erziehen (odgajati itd.), onda se uz nju vežu i riječi der Erzieher- die Erzieherin, die Alleinerzieherin, erzieherisch, die Erziehung, die Erziehungsanstalt, itd.  Za taj poduhvat utrošio sam dvije tisuće sati. Ponekad mi je trebalo više od jednog sata da bih pomoću pet meni poznatih službenih jezika EU-ja shvatio značenje neke njemačke riječi, jer ono što ne razumijem na jednom, možda razumijem na nekom drugom jeziku. Uz mnoge riječi dodao sam barem jedan primjer (rečenicu) iz kojeg se smisao-upotreba riječi razumije. Koliko bi za izvornog njemačkog govornika bilo zahtjevno prevesti na njemački jezik sljedeći hrvatski tekst: ‘Odiljam se jer sam zbog napržica intrade popi, a pute i dalje, laze pizom dubli tovari’, toliko je meni bilo u izradi rječnika zahtjevno prevođenje s njemačkog na hrvatski jezik. Taj moj rječnik, koji je drugačiji od drugih njemačko-hrvatskih rječnika bilo to u obliku knjige, CD-a ili online verzije, prilagodio sam svojim potrebama, jer ono što je profesoru njemačkog jednostavno i jasno, meni nije, a k tome ga namjeravam redovito korigirati i nadopunjavati dok god budem pokazivao interes za njemačkim jezikom, tj. dok konačno ne usvojim dvanaest tisuća njemačkih riječi. Trenutno sam usvojio jednu trećinu, drugu trećinu poznajem ali se ne mogu uvijek sjetiti značenja pojedine riječi, a treća trećina mi je još nepoznata zbog toga što se te riječi rjeđe pojavljuju, pa ih još nisam prepoznao kako bih ih mogao kasnije usvojiti. Trenutni stadij glede upoznavanja njemačkog jezika mogao bih usporediti s poznavanjem ljudi, tj. kad su vam neke osobe poznate, a ne možete im se sjetiti imena. Tako je i sa njemačkim riječima, mozak mi ih je preko čula vida i sluha već prepoznao, no nažalost ja još uvijek ne. 

A da nije jednostavno razumjeti svo bogatstvo njemačkog jezika svjedoče pojedine riječi poput riječi durch koja se može koristiti, prema poznatom rječniku kojega ću uskoro u tekstu spomenuti, u +350 slučajeva (u stvarnosti ta je brojka daleko veća) od značenja za ‘preorati’ do značenja za ‘progurati’. Teško mi je povjerovati da prosječni izvorni govornik njemačkog jezika zna, ili bolje reći koristi u svakodnevnom životu sve te mogućnosti koje se vežu uz riječ durch, tako da onaj tko ozbiljno studira njemački jezik otkriva svu složenost i sadržajnost jezika. Na temelju svega što sam dosada pročitao, stekao sam dojam da ni većini Nijemaca njemačka gramatika nije jasna. Primjera koliko hoćeš, a ovdje izdvajam samo nekoliko njih, i to onih manje poznatih. Prema tome, ‘što je ispravno i zašto?’: ich stütze unter ili ich unterstütze, je li der Totschlag bez množine ili s množinom die Totschläge?, je li der ili das Angelot?, što točno znači der Rechtsausfall?, itd., a  zanimljiva je i upotreba glagola e.g. schiffen, dok bi interesantno bilo znati postoji li službena verzija konjugacije glagola zwangstaufen, itd. Iako sam, moglo bi se reći, prošao uglavnom cijelu njemačku gramatiku, uspio sam do sad memorirati samo manji dio, no ipak znam u većini slučajeva pronaći odgovor na dvojbe i pitanja. Ni razumijevanje pojedinih riječi nije jasno i teško je objašnjivo čak i prosječnom izvornom govorniku (pa ako nije njemu, kako može biti jasno nekome tko nije izvorni govornik), osim ako nije stručnjak iz tog područja, poput rečenice: Für die Glaziologie spielen Gletschermühlen durch die leichte Zugänglichkeit in das Innere eines Gletschers eine wichtige Rolle ili pak neka izvorni govornik pokuša objasniti sljedeću rečenicu Befunde nach Drahtung Aortenaneurysmen. Nestvarno mi zvuči da bi prosječni izvorni govornik razumio bez korištenja hrvatsko-njemačkog rječnika hrvatsku riječ ‘borovica’ ili pak pojam ‘pokrajnji majur’ te imenice ‘batrljak’ i ‘gak’, itd. Profesorima njemačkog jezika koji nisu izvorni govornici je još teže, jer priznat će te, da nije baš lako prevesti hrvatske riječi koje nisu u svakodnevnoj upotrebi na njemački bez hrvatsko-njemačkog rječnika. Primjera radi: otesati na bridove, šljuka, pabirčenje, kvasiti u salamuri, daždevnjak, đonjenje, đorati, pecavka, pecara, noćurak, velebilje, pokosnica, burag itd. Ove slučajno odabrane riječi neka budu test provjere znanja iz njemačkog jezika bez korištenja rječnika ili interneta onima koji misle da znaju njemački. Ako slučajno zapinje kod prijevoda, onda pokušati nešto lakše poput deklinirati riječ derjenige po padežima u jednini i množini. Prema tome, kada netko, tko nije izvorni govornik, samouvjereno kaže ‘znam  njemački’, to je vrlo lijepo za čuti, no i vrlo upitno zbog sveopće relativnosti i kompleksnosti njemačke gramatike i bogatstva riječi. Želim reći da sam tek sada, kad sam sastavio rječnik i ušao dublje u problematiku njemačke gramatike, stekao uvjete da ležerno krenem u usvajanje onog minimuma kojeg još nisam usvojio, da bih jednog dana dostigao razinu prosječnog izvornog govornika koji misli da zna njemački jezik.

Nije mi poznato koliko je od nekoliko tisuća živućih profesora njemačkog jezika u Hrvatskoj sastavilo njemačko-hrvatski rječnik od dvanaest tisuća riječi ili više. Riječ je, prema mom osobnom iskustvu, o potrebnom znanju najmanjeg broja riječi da bi se stekli uvjeti za aktivno znanje jezika (vidi tablicu ‘Broj usvojenih riječi prema razini poznavanja jezika’ u mom prvom tekstu o njemačkom jeziku). Naime, već kad identificirate deset tisuća riječi u nekom jeziku kojeg učite, nailazite sve rjeđe i rjeđe na vama potpuno nepoznate riječi koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi. Vama je tada većina nepoznatih riječi u kategoriji složenica, pa vi možda već shvaćate značenje te nove riječi ili pak razumijete njenu polovicu (primjera radi: das Lebens+alter, die Todes+angst, itd.).

Možda griješim, ali objavljenih njemačko-hrvatskih rječnika, u obliku knjige sa spomenutim fondom riječi ili većim, baš i nema mnogo. Ovdje bih htio reći da se danas pomoću, na primjer, umjetne inteligencije može puno toga brže sastaviti, pa tako i rječnik. Izrada rječnika je poput izrade, na primjer, logaritamskih tablica. Za sastaviti takve tablice prije četiristo godina je nekom tada vrlo učenom čovjeku trebao čitav život, a u prošlom sam stoljeću slične tablice uz pomoć računala sastavio za samo sedam dana. To ne znači da smo danas pametniji, no možemo brže problem shvatiti, a vrijeme čovjekovog trajnog usvajanja, na primjer sadržaja rječnika, je i dalje dugo, pa se stoga nijedan jezik ne može ‘preko noći’ naučiti, već su za to potrebne godine i godine strpljivog i upornog rada.

Od njemačko-hrvatskih rječnika izdvojio bih ovaj put onaj u izdanju Školske knjige, čiji je predgovor Prvom izdanju 1954. napisao doktor Antun Hurm, Predgovor šestom izdanju 1982. napisala je doktorica Marija Uroić, a Predgovor prvom prerađenom i dopunjenom izdanju iz 1993., kojeg posjedujem, napisala je gospođa Ljerka Tomljenović-Biškupić. Uz istu veličinu slova i koncept spomenutog rječnika Školske knjige od +1.000 stranica i oko 70.000 riječi, moj bi rječnik imao +300 stranica. U mom se rječniku svakako može naći grješaka, ipak svakim tjednom sve manje i manje. Ni ostali rječnici nisu imuni na recimo tiskarske grješke, no to ne umanjuje njihovu izuzetnu vrijednost, poput hvalevrijednog spomenutog rječnika Školske knjige, kod kojeg nalazimo, primjera radi nakon letimičnog pregleda:

1. na stranici 2.:

–          prijevod za riječ die Abdeckung se odnosi na pokrov-poklopac-navlaku, znači riječ je o pokrivanju nečeg;

2. na stranici 4.:

–          danas se ispravno piše der Abfluss ili der Abflusshahn;

3. na stranici 19.:

–          množina za das Agio je die Agios-češće/die Agien-rijeđe,

–          uz prijevod za das Air dodati ‘operna arija’;

4. na stranici 28.:

–          plural od riječi das Anfangskapital je die Anfangskapitale ili die Anfangskapitalien;

5. na stranici 29.:

–          glagol an|gelangen se danas rjeđe koristi, a ima isto značenje poput glagola an|langen (prispjeti-stići),

–          uz prijevod pridjeva angelegen dodati ‘biti zabrinut’ (angelegen sein),

–          uz prijevod za riječ angelegentlich dodati ‘ozbiljno, zabrinuto’;

6. na stranici 30.:

–           Anglosaksonka se piše die Angelsächsin, a množina die Angelsächsinnen;

7. Na stranici 39.:

–          jednina za antitijelo je der Antikörper,

–          uz prijevod za der Antipode dodati ‘točka na sasvim suprotnoj strani Zemlje, suprotnost’;

8. na stranici 43.:

–           ispravno je die Arbeitsschicht, no ako se u nekom njemačkom govornom području piše na kraju sa slovom ‘e’, onda to naglasiti, kao što je to na primjer naglašeno na stranici 695 uz riječ die Schicht;

9. na stranici 57.:

–          uz prijevod za der Auftragnehmer dodati ‘izvođač radova’,

–          potvrda naloga se ispravno piše die Auftragsbestätigung;

10. na stranici 59.:

–           riječ das Augenmaβ nema množinu;

11. na stranici 60.:

–          uz prijevod za die Ausarbeitung dodati ‘priprema, elaboracija’,

–          množina za subvenciju za osposobljavanje glasi die Ausbildungsförderungen,

–          množina za tečaj, tj. program osposobljavanja je die Ausbildungsgänge;

12. na stranici 61.:

–          točno je da je aus|deuten glagol, no das Ausdeuten je negdje imenica, a negdje nije,

–          ako se der Ausdruck prevodi kao ‘ispis’, onda je množina die Ausdrucke,

–          die Ausdruckskraft obično nema množinu, no moguće ga je, ali vrlo rijetko, koristiti u množini kao die Ausdruckskräfte, pa onda u rječniku to naglasiti;

–          pretpostavljam da umjesto die Physiognomik dolazi riječ die Ausdruckspsychologie

–          die Ausdruckskunst je obično samo u jednini, u množini ima oblik die Ausdruckskünste;

13. na stranici 62.:

–          danas se der Ausfluβ piše der Ausfluss kao i die Ausflussgeschwindigkeit;

14. na stranici 63.:

–          die Ausführbarkeit nema množinu,

–          ispravna množina za die Ausfuhrerlaubnis je die Ausfuhrerlaubnisse

–          die Ausführlichkeit u neki rječnicima ima množinu, a u nekim ne

–          diferencijal (kod auta) ima dva oblika das Ausgleichsgetriebe – češći i das Ausgleichgetriebe – rijeđi;

15. na stranici 64.:

–          umjesto ‘bolje’ pod die Ausgleichung staviti ‘općenito’, jer se die Ausgleichung može koristiti u specifičnom slučaju poput nasljednog prava, dok je izraz za ‘izjednačenje’ (die Ausgleich) općenit,

–          danas se ispravno piše der Ausguss, a točna množina glasi die Ausgüsse;

16. na stranici 65.:

–          izgleda da die Auskochung nema plural,

–          danas se der Auslaβ i der Auslaβhahn pišu der Ausslass i der Auslasshahn;

17. na stranici 71.:

–          na kraju riječi der Aussichtspunk nedostaje slovo ‘t’ (der Aussichtspunkt),

–          uz riječ Aussichtsturm nedostaje der;

18. na stranici 73.:

–          množina za die Austeilung glasi die Austeilungen

–          riječ der Austrag osim što označava rješavanje spora dok se ne donese odluka ili provođenje natjecanja u sportu itd., može značiti i seljačku mirovinu-rentu, pa negdje može biti i bez množine;

19. na stranici 79.:

–          die Ballerina je češći oblik, a die Ballerine rijeđi, a množina je die Ballerinen, dok je die Ballerinas vrsta ženskih cipela,

–          ispravno se piše die Balletttänzer i die Balletttänzerin,

–          točno je da je množina za demižon die Ballone, no sve popularniji je oblik die Ballons,

–          množina za die Balneotherapie je die Balneotherapien,

–          uz prijevod za die Bazarie dodati ‘zvukovi koje proizvode ptice udvarajući se’,

–          množina za kroćenje je die Bändigungen,

–          množina za tračnu pilu je die Bandsägen;

20. na stranici 80.:

–          kod die Bandscheibe u prijevodu nakon zglobova dodati riječ ‘kralježnice’,

–          ako ne griješim der Bandscheibenschaden je hernija diska,

–          za trakasti čelik postoje dva oblika množine die Bandstahle i die Bandstähle

–          pored die Bangbüxe postoji i češći die Bangbüx, a plural je Bangbüxen

–          plural za die Bangnis je die Bangnisse

–          bankovna tajna se ispravno piše das Bankgeheimnis,

–          ispravniji oblik za bankarski konzorcij je das Bankenkonsortium, no plural za das Bankkonsortium je die Bankkonsortien,

–          ‘Barbus barbus’ (die Barbe) mrena ili bradac nije trlja, već pripada porodici šarana (slatkovodna riba);

21. na stranici 81:

–          das Bargeld ima i množinu (die Bargelder), no rijetko se koristi,

–          die Barmherzigkeit nema množinu,

–          izgleda da se der Barock odnosi na vremensko razdoblje baroka, a das Barock na nešto u svezi baroknog stila,

–          der Barograf se preporuča, no ispravno je i der Barograph; isto vrijedi i za der Barothermograf, tj. der Barothermograph,

–          das Barometer je standardni oblik, no moguć je i der Barometer

–          u prijevodu za das Barrel točno upisati ‘barel’

–          plural za osornost je die Barschheiten;

22. na stranici 84.:

–          suvremeniji prijevod za riječ der Bediener bio bi ‘korisnik-operater’, a za die Bedienung ‘usluga, upravljanje-rukovanje (uređajem)’,

–          množina za ‘uračunatu napojnicu’ glasi die Bedienungs-aufschläge(-zuschläge);

23. na stranici 90.:

–          ispravno se piše das Beichtgeheimnis

–          uz prijevod za das Beichtkind dodati ‘pokajnik’,

–          der Beifall nema množinu;

24. na stranici 91.:

–          das Beilager znači također neku vrstu konzumacije braka,

–          pokosnica die Beinhaut je inače i ‘Salamunov pečat’

–          moderni izraz za der Beinling može se shvatiti iz oglasa ‘Beinling Sportful Fiandre Legwarmers Black‘,

–          je li der Beinstumpf patrljak noge, ili batrljak?;

25. na stranici 97.:

–          množina za der Bereitschaftsdienst je die Bereitschaftsdienste;

26. na stranici 98.:

–          u prijevodu za die Bergkarte dodati ‘karta planina, geološka karta’ (Fluss Und Bergkarte Von Deutschland),

–          prijevod za der Bergkegel je ‘planinski stožac-konus’,

–          uz prijevod za das Bergleder dodati ‘kožasti oblik minerala poput aktinolita ili tremolita’;

27. na stranici 100.:

–          množina za die Beschallung je die Beschallungen,

–          uz prijevod za die Beschau dodati ‘inspekcija’;

28. na stranici 104.:

–          piše die Bestelliste, a trebalo bi danas pisati die Bestellliste;

29. na stranici 110.:

–          provijeriti glagol beweiβen, tj. prijevod (izgleda poput glagola ‘dokazivati’- Leider wollen wir gerne beweißen, wie stark wir sind);

30. na stranici 113.:

–          pod glagolom binden piše gegunden, a trebalo bi pisati gebunden;

31. na stranici 119.:

–          za riječ der Blütenstaub množina može biti die Blütenstaube ili die Blütenstäube,

–          za riječ die Blutsverwandtschaft u pluralu dodati ‘en’,

–          riječ das Blutvergißen piše se točno das Blutvergießen;

32. na stranici 125.:

–          plural za die Bredouille je die Bredouillen

–          u nekim rječnicima sam zapazio da je die Breeches samo u množini, a negdje samo u jednini,

–          ako je riječ o TV, tj. ekranu općenito, onda u prijevodu za das Breitformat umjesto riječi ‘dužinu’ staviti riječ ‘visinu’;

33. na stranici 131.:

–          za Bundesgericht nedostaje das i plural (die Bundesgerichte),

–          nedostaje na kraju slovo ‘n’ za množinu riječi der Bundesstaat;

34. na stranici 141.:

–          u rječniku nema mjesta za svako značenje i korištenje neke riječi, te samo objašnjavam da riječ der Dampfer ima i drugo značenje poput ‘Er ist auf dem falschen Dampfer – On je na krivom tragu’;

35. na stranici 158.:

–          plural za riječ die Drahtdicke je die Drahtdicken,

–          uz prijevod za glagol drahten dodati ‘pričvrstiti, tj. povezati žicom’,

–          uz riječ drähtig dodati ‘zastarj.’,

–          u prijevodu za die Drahtschere u zagradama dodati riječ ‘kliješta’,

–          u prijevodu za das Drahtverhau dodati ‘bodljikava žica’,

–          umjesto prijevoda ‘za savijanje’ bolje odgovara prijevod ‘za rezanje’ kod riječi die Drahtzange;

36. na stranici 163.:

–          die Dumpheit nema množinu,

–          der Dung je gnoj ili izmet životinja,

–          uz prijevod die Dunkelziffer dodati ‘nepoznati broj (neprijavljenih) osoba-incidenata-slučajeva’,

–          der Dünndruck može biti i bez plurala,

–          množina za der Dunstkreis je dir Dunstkreise, a prijevod se više odnosi na sferu utjecaja-područja djelovanja itd. nego na atmosferu;

37. na stranici 172.:

–          nedostaje plural za riječ die Echtheitsprüfung (die Echtheitsprüfungen);

38. na stranici 186.:

–          die Einmütigkeit nema množinu,

–          najčešće se jednopartijski sistem piše kao die Einparteiensystem,

–          u prijevodu za der Einpeitscher dodati ‘poticatelj, animator, huškač’,

–          die Einpersonenhaushalt u većini izvora ima množinu die Einpersonenhaushalte,

–          u prijevodu za die Einpflanzung dodati ‘implatacija’,

–          množina za der Einphasenstrom je die Einphasenströme

–          riječ die Einpolderung nema konkretan prijevod, pa bi stoga trebalo dodati ‘isušivanje tla gradnjom nasipa posebno u zemljama s nižom razinom tla od mora’, a množina je die Einpolderungen,

–          uz prijevod za die Einquartierung dodati ‘smještaj’,

–          die Einrangierung se može prevesti i kao ‘rangiranje, poravnanje, redoslijed, klasifikacija’;

39. na stranici 196.:

–          ispravno se piše der Eiweiβstoff;

40. na stranici 207.:

–          die Entschlossenheit nema množinu,

–          odluka se danas piše der Entschluss, a odlučnost die Entschlusskraft čija je množina die Entschlusskräfte;

41. na stranici 212.:

–          kod riječi der Erdgeruch nedostaje plural – možina (die Erdgerüche);

42. na stranici 215.:

–          stranica je označen s brojem 213 umjesto s 215;

43. na stranici 223.:

–          die Erwachsenenbildung, ovisi o izvoru, negdje ima množinu (die Erwachsenenbildungen) a negdje nema,

–          množina za die Erwärmung je die Erwärmungen;

44. na stranici 234.:

–          ispravna riječ je der Familienanschluss,

–          u pluralu za riječ die Familienzusammenführung dodati ‘en’;

45. na stranici 260.:

–          provjeriti prijevod za riječi das Frachtgut i die Frachtgutsendung (možda redovni teret i teretna pošiljka?),

–          teretni vlak se ispravno piše der Frachtzug;

46. na stranici 264.:

–          za riječ die Freudensprünge dodati i jedninu (der Freudensprung),

–           za riječ die Freudentränen dodati i jedninu (der Freudenträne) ;

47. na stranici 279.:

–          tarifni pravilnik-cjenik ispravno se piše die Gebührenordnung;

48. na stranici 286.:

–          nedostaje slovo ‘z’ u riječi die Gehirnentündung (die Gehirnentzündung);

49. na stranici 288.:

–          riječ das Gelaber znači brbljanje itd.;

50. na stranici 300.:

–          piše die Geselschaftsabspache, a ispravno je die Gesellschaftsabsprache;

51. na stranici 301.:

–          množina za riječ die Gesichtsbildung glasi die Gesichtsbildungen;

52. na stranici 317.:

–          glagol grapschen ima i drugu verziju (grabschen);

53. na stranici 322.:

–          vidio sam u rječnicima da postoje tri verzije za riječ Grundel u jednini i to s das, der i die;

54. na stranici 351.:

–          ispravno se piše heran|brausen;

55. na stranici 364.:

–          das Herzblut se misli i na kad ulažete ‘srce i dušu’ u nešto,

–          množina za das Herzchirurgie je die Herzchirurgien,

–          množina za die Herzensgrund je die Herzensgründe;

56. na stranici 423.:

–          nedostaje slovo ‘e’ za množinu kod riječi der Kauf (die Käufe);

57. na stranici 456.:

–          množina za riječ der Krach je die Kräche;

58. na stranici 489.:

–          pod die Leichenflecke (mrtvačke pjege) ukazuje se na riječ die Totenflecke, no ona se ne nalazi u riječniku, tj. gdje bi trebala (na stranici 811.),

–          uz prijevod riječi das Leichenmahl dodati ‘gozba nakon crkvenog obreda u čast pokojnika’, jer nisam siguran da svatko razumije riječi ‘karmine’ ili ‘daća’, tj. ‘zadušnice’,

–          der Leibarzt označava ‘osobnog liječnika visokorangirane osobe i njene obitelji’,

–          množina za ‘opseg tijela’ glasi die Leibesumfänge,

–          u prijevodu za die Leibesvisitation dodati ‘pretres-pretraga’;

59. na stranici 499.:

–          zamijeniti riječ die Linienschiffahrt s die Linienschifffahrt;

60. na stranici 554.:

–          riječ die Mutlosigkeit u nekim rječnicima je bez plurala, kao i riječ Schwere (str. 727.) itd.;

61. na stranici 555.:

–          u prijevodu za glagol nach|äffen dodati ‘oponašati-imitirati na podrugljiv način-rugati (se)’ – (Affen äffen Affen nach),

–          u prijevodu za riječ die Nachäfferei dodati ‘imitacija-oponašanje’,

–          bolji bi prijevod za riječ der Nachahmungstrieb bio ‘imitativni instikt-nagon, tj. želja-poriv za oponašanjem’,

–          u prijevodu za glagol nach|arbeiten dodati ‘preraditi-obraditi, nadoknaditi (vrijeme)’ – Die am Montag versäumte Arbeit muss nachgearbeitet werden,

–          u prijevodu za glagol nach|arten dodati ‘ugledati se na nekoga’;

62. na stranici 556.:

–          u prijevodu za glagol nach|dichten dodati ‘prilagoditi, prepisati, slobodno – tj. kreativno prevesti’,

–          za glagol nach|doppeln provjeriti prijevod,

–          u prijevodu za glagol nach|eifern dodati ‘oponašati’,

–          u prijevodu za die Nachemfindung dodati ‘imitacija’ (Ein Nachbau ist keine Nachempfindung),

–          zbog boljeg razumijevanja hrvatskog teksta u prijevodu za die Nachernte dodati ‘skupljanje onoga što ostane nakon žetve ili berbe, tj. skupljanje sitnica i ostataka’,

–          riječ ‘potomak’ se piše i kao der Nachfahre,

–          uz prijevod za glagol nach|fahren dodati ‘slijediti-pratiti nekoga ili nešto’,

–          riječ die Nachfolgerschaft se ne koristi u množini,

–          u prijevodu za die Nachfrage ‘raspitivanje i propitkivanje’ su zastarjeli prijevodi;

63. na stranici 557.:

–          u prijevodu za naknadno vrenje dodati riječ ‘fermentacija’,

–          nachimpfen je glagol pa dodati okomitu crticu što razdvaja nach od impfen (nach|impfen),

–          u prijevodu za der Nachkömmling dodati ‘kasnopridošli’,

–          u prijevodu za glagol nach|kontrollieren dodati ‘i dalje kontrolirati’;

64. na stranici 558.:

–          der Nachlaβ se danas piše der Nachlass i u pluralu ima i drugi točan oblik koji se rjeđe koristi (die Nachlasse) u odnosu na die Nachlässe,

–          za jasniji prijevod uz ‘pabirčenje’ dodati ‘sakupljanje onog što je ostalo nakon žetve ili berbe’,

–          uz pridjev nachmalig u prijevodu dodati ‘budući-sljedeći’,

–          u prijevodu za glagol nach|plappern dodati ‘ponoviti sve što netko kaže (često bez razumijevanja sadržaja – papagajski ponavljati),

–          u prijevodu za die Nachprüfbarkeit dodati ‘provjerljivost’,

–          u prijevodu za die Nachrichtenagentur dodati ‘novinska agencija’,

–          plural za zabranu širenja vijesti je die Nachrichtensperren,

–          u prijevodu za der Nachruf dodati riječ ‘osmrtnica’,

–          nachrüsten je glagol pa stoga dodati okomitu crticu što razdvaja nach od rüsten (nach| rüsten) i u prijevodu dodati ‘naknadno ugraditi’,

–          plural za posezonu je die Nachsaisons ili die Nachsaisonen;

65. na stranici 559.:

–          nachsalzen je glagol pa stoga dodati okomitu crticu što razdvaja nach od salzen (nach| salzen),

–          u prijevodu za der Nachsatz dodati ‘postskriptum’,

–          glagol nach|schaffen ima dvije verzije (schuf nach, hat nachgeschaffen i schaffte nach, hat nachgeschafft),

–          u prijevodu uz glagol nach|schleifen dodati ‘ponovno naoštriti-izbrusiti’,

–          množina za drugu strižnju ovaca je die Nachschuren,

–          u prijevodu za die Nachsendung dodati ‘prosljeđivanje, preusmjeravanje’,

–          zbog jasnoće u prijevodu za bablje ljeto dodati ‘kasno ljeto’,

–          glagole nachsprengen i nachspülen razdvojiti okomitom crticom (nach|sprengen, nach|spülen);

66. na stranici 560:

–          uz prijevod glagola nach|steigen dodati ‘penjati se’,

–          uz prijevod glagola nach|stellen dodati ‘ponovno izvesti-rekonstruirati’,

–          ispravna forma glagola ‘stenografirati govor’ je nach|stenografieren,

–          pridjev nachtaktiv se odnosi i na ljude i gradove,

–          u prijevodu za noćnu službu dodati ‘noćna smjena’,

–          plural za der Nachtkasten je dieNachtkästen ili die Nachtkasten,

–          neki rječnici daju množinu za noćni zrak (die Nachtlüfte), a neki ne,

–          druga verzija za množinu od večere je die Nachtmähler,

–          za glagol nachtmahlen perfekt je negdje hat genachtmahlt, a negdje hat genachtmahlen,

–          uz prijevod pridjeva nachträgerisch dodati ‘ogorčen, osvetoljubiv’;

67. na stranici 561.:

–          u obliku die Nachtragzahlung se spominje u Kantonu Graubünden (no to može biti i tiskarska pogrješka), inače se piše die Nachtragszahlung,

–          u prijevodu za die Nachtruhe dodati ‘noći san-odmor’,

–          u prijevodu za der Nachtschatten dodati ‘noćna sjenka’,

–          množina za der Nachttopf je die Nachttöpfe,

–          glagol nach|wachsen ima dva oblika, prvi je naveden, a drugi je wachst nach – wachste nach – hat nachgewachst i odnosi se na glagol uz riječ ‘vosak’,

–          der Nachwuchs nema množinu,

–          plural za die Nachwuchsförderung je die Nachwuchsförderungen,

–          plural za der Nachwuchsmangel je die Nachwuchsmängel,

–          u prijevodu za glagol nach|ziehen dodati ‘ponovno zategnuti, preseliti se’;

68. na stranici 596.:

–          die Pannenhilfe ima množinu (die Pannenhilfen),

–          uz prijevod za der Pannenkurs dodati ‘tečaj za održavanje auta’;

69. na stranici 628.:

–          ispravno se piše prozesssüchtig, pa svaku riječ u skladu s reformom jezika u ovom izdanju rječnika urediti, ako to nije već učinjeno u izdanjima nakon ovog iz 1993. godine;

70. na stranici 643.:

–          češće se piše die Rätsellösung nego die Rätselösung;

71. na stranici 647.:

–          uz prijevod glagola rechten dodati ‘svađati-prepirati se’ (z.B.: Darüber will ich nicht mit dir rechten),

–          uz prijevod za die Rechthaberei dodati ‘tvrdoglavo pridržavanje vlastitog mišljenja, čak i kad je ono opovrgnuto’,

–          u prijevodu za rechtläufig u zagrade umjesto postojećeg teksta napisati ‘u astronomiji: gledajući sa zemlje u smjeru nebeskog tijela, Zemlja se okreće oko svoje osi u suprotnom smjeru od kazaljke na satu,

–          der Rechtsanwalt ima i rijeđe korištenu formu (der Rechtanwalt);

72. na stranici 648.:

–          u nastavku riječi der Rechtsauβen dodati ‘die‘,

–          u prijevodu dodati ‘desničar (politički)’,

–          u prijevodu za riječ der Rechtsbeistand dodati ‘pravni savjetnik’,

–          uz riječ die Rechtschreibung (pravopisni sustav) dodati das Rechtschreiben (proces primjene pravopisnog sustava),

–          pridjev rechtseitig se pravilno piše rechtsseitig kao što je to napisano na desnoj strani ove stranice,

–          s obzirom da pravo i pravda nisu jedno te isto riječ der Rechtssinn bi se mogla prevesti i kao ‘pravna oštroumnost, tj. smisao za pravo’,

–          uz prijevod za prilog rechtsherum dodati ‘u smjeru kazaljke na satu’,

–          plurali za ‘pravni položaj’ i ‘pravni spor’ su die Rechtsstellungen i die Rechtsstreite;

73. na stranici 664.:

–          piše das Riechorgen, a trebalo bi pisati das Riechorgan;

74. na stranici 682.:

–          piše der Satellit, a negdje u rječniku se koristi riječ der Satelit (str. 212 – der Erdsatelit, a na istoj stranici pod der Erdtrabant stoji der Erdsatellit);

75. na stranici 697.:

–          plural za riječ der Schiffsrumpf glasi der Schiffsrümpfe;

76. na stranici 703.:

–          riječ die Schlepperei znači i ‘krijumčarenje ljudi’;

77. na stranici 722.:

–          nedostaje množina za die Schutzpolizei (die Schutzpolizeien), no rijetko se u množini koristi;

78. na stranici 723.:

–          nedostaje plural za riječ die Schwangerschaftsverhütung;

79. na stranici 726.:

–          uz prijevod za riječ schweiβen dodati i prijevod ‘gubiti krv’ jer je to logično s obzirom da postoji i riječ der Schweiβ, a isto vrijedi i uz prijevod glagola an|schweiβen (raniti-ozlijediti) na stranici 37.;

80. na stranici 734.:

–          u prijevodu za das Seitengewehr dodati riječ ‘bajonet’;

81. na stranici 735.:

–          umjesto selbstbewust i das Selbstbewuβtsein treba biti selbstbewusst i das Selbstbewusstsein;

82. na stranici 744.:

–          piše der Sinierer, a trebalo bi pisati der Sinnierer;

83. na stranici 746.:

–          ispravan izraz za množinu ‘tržište robljem’ je die Sklavenmärkte;

84. na stranici 747.:

–          riječ der Soli (der Solidaritätszuschlag – kurz: der Soli – porez solidarnosti bez plurala)  nije povezana s riječi das Solo (na primjer u glazbi);

85. na stranici 773.:

–          uz prijevod za riječ der Stellenwert dodati ‘važnost, značenje’;

86. na stranici 774.:

–          za astronoma ispravno se piše der Sternenforscher;

87. na stranici 808.:

–          bolji prijevod za der Todeskandidat bio bi ‘onaj (zatvorenik) koji je osuđen na smrt’;

88. na stranici 809.:

–          plural za ‘uzrok smrti’ je die Todesursachen,

–          uz prijevod za pridjev todsicher dodati ‘100 % siguran’;

89. na stranici 831.:

–          die Überschicht može biti i ‘dodatna smjena’;

90. na stranici 861.:

–          uz prijevod glagola unter|stellen dodati riječi ‘skloniti se’ (Sie haben sich unter einem Baum untergestellt) i ‘pohraniti’,

–          uz prijevod glagola unterstellen dodati riječ ‘optužiti’;

91. na stranici 873.:

–          piše der Vebraucher, a trebalo bi pisati der Verbraucher;

92. na stranici 877.:

–          nedostaje slovo ‘e’ za množinu kod riječi der Verfassungseid;

93. na stranici 895.:

–          dodatak za množinu treba samo slovo ‘n’ kod riječi die Versicherungssumme (die Versicherungssumme), što je beznačajno zapažanje, no to je samo jasna demonstracija što sve pažljivo oko može zapaziti;

94. na stranici 905.:

–          das Vielliebchen, osim iz starih priča povezan je sa nečim slatkim za jesti i biljkom  Fuchsia magellanica,

–          druga raširena varijanta za četverobojni tisak je der Vierfarbdruck,

–          der Vierfüßler nije općenito preporučen poput der Vierfüßer;

95. na stranici 922.:

–          die Wachsleinwand ima i množino (die Wachsleinwände), no rijetko se koristi,

–          ispravan oblik za službu čuvanja i osiguranja mjesta ili objekata je der Wachdienst;

96. na stranici 943.:

–          za riječ die Werkanlage postoji i verzija die Werksanlage,

–          bolji prijevod za riječ die Wertfracht bio bi ‘osiguranje vrijednog tereta’ ili ‘vrijedan teret’,

–          uz prijevod ‘valencija’, tj. u kemiji svojstvo atoma da se spaja s atomima drugog elementa u kemijski spoj, trebalo dodati i riječi ‘vrijednost, značaj, važnost’,

–          uz riječ der Wertstoff za prijevod dodati i ‘reciklabilni materijal’,

–          za riječ der Wertzuwachs dodati množinu (die Wertzuwächse);

97. na stranici 947.:

–          riječ der Widerwille nema plurala,

–          riječ die Widerwilligkeit mora biti odvojena od riječi der Widerwille, jer u prijevodu može značiti nevoljkost;

98. na stranici 960.:

–          u prijevodu za der Wortsinn dodati ‘doslovni smisao’,

–          množina za das Wrack je die Wracks, a zastarijela forma je die Wracke,

–          die Wringmaschine nije povezan s centrifugom, već je riječ o uređaju sa suprotno rotirajućim valjcima kroz koje prolazi tkanina u procesu cijeđenja,

–          moderan naziv za die Wrucke je die Wruke – inače die Kohlrübe se ne nalazi na stranici 442.;

99. na stranici 1000.:

–          riječ je o glagolu zwangsumsiedeln, pa stoga koristiti početno malo slovo,

–          ‘prisilno preseljenje’ koje nedostaje glasi die Zwangsumsied(e)lung;

100. na stranici 1004.:

–          plural za tiraniju je die Zwingherrschaften.

Ovo nisu primjedbe, jer ne znam jesu li u novijim izdanjima rječnika izvršene korekcije, pogotovo nakon reforme njemačkog pravopisa iz 1996., a i nikad ne kritiziram nešto što je dobro. Treba biti iskren i reći da ni najbolji rječnik nije savršen, a koliko je složen rad u sastavljanju velikih rječnika, to može razumjeti samo onaj tko je radio na rječniku (autor i izdavač), pa oni koji nemaju takvog iskustva nisu objektivni kad kritiziraju. Evo nekoliko primjera složenosti kod sastavljanja rječnika:

1. na stranici 21. spomenutog rječnika:

–          riječ alleinberechtigt treba doći ispred riječi der Alleinherrscher,

2. na stranici 510.:

–          riječ der Luxusartikel nalazi se ispred, a prema redoslijedu u abecedi trebala bi stajati nakon riječi luxuriös (taj se pomiješani redoslijed najbolje vidi na primjer na stranici 128. kad po redoslijedu riječi imamo der Brüllaffe, die Brühwurst, brüllen – znači riječ die Brühwurst treba doći ispred riječi der Brüllaffe) ;

3. na stranici 42.:

–          pod jednom imenicom su der Arbeiter i die Arbeiterin, dok na stranici 457. nalaze se dvije imenice za der Krämer i die Krämerin;

4. u rječniku, ma kojeg on obima bio, nema mjesta za sve riječi (nedostaju riječi auf|zerren, der Hai, die Namenlosigkeit, pridjev sonnig, das Versprechen ima zamjenu u riječi die Versprechung, itd.), a na stranici 174. pod riječju der Eheschänder moglo se za prijevod upisati i ‘silovatelj’ prema Wie kann der Eheschänder die Gnade Gottes haben?, dok se moglo na stranici 602. uz riječ die Peitsche u prijevodu dodati i riječi ‘kurva, malj-batina, itd.’, a na stranici 889. u prijevodu dodati i ‘liječnički recept’ za riječ die Verordnung;
5. na stranici 97.:

–          nalazi se samo pravilan glagol bereiten, no ne i onaj nepravilan (vidi kako to izgleda u primjeru za glagol schaffen na str. 686.), a složenost je u tome što su im konjugacije uglavnom različite;

6. plurali imenica često se razlikuju od rječnika do rječnika pa tako na primjer na stranici 106. riječ der Betonbau se ovdje piše die Betonbauten, a u drugom rječniku die Betonbaute ili nekad čak bez plurala, itd., što samo stvara konfuziju, pa ne znam kako se izvorni govornici profesori njemačkog jezika snalaze u svemu tome.

Želim reći, kad bih i imao neku primjedbu, to se ne bi odnosilo na njemački, već na hrvatski dio, s obzirom da rječnik postoji već više od 70 godina, pa je moguće da se tu i tamo potkrade neka riječ (ili pojam) koja nije u duhu hrvatskog jezika (vidi stranice: 78. uz riječ das Badminton, 121. uz riječ die Boje, 130. uz riječ die Budike, 296. uz riječ die Gerichtsferien, itd.). U ovom kontekstu kao zanimljivost izdvajam da u rječniku izdanom 1993. godine nema riječi antikomunizam (der Antikommunismus). Ovo je samo još jedna potvrda, a ne primjedba, o složenosti pisanja velikih rječnika.

Dakle, na izgled potpuno nekompetentna osoba za njemački jezik mogla bi značajno unaprijediti kvalitetu svakog njemačko-hrvatskog rječnika. Time bih zaključio odgovor na postavljeno pitanje na početku ovog teksta i poručio: ‘Bewerte das Pfefferkorn nicht nach seiner Winzigkeit’.

S obzirom da sam savladao strah od njemačkog jezika, stekao sam samopouzdanje da bih se usudio, s u svakom pogledu usvojenom razinom A, predavati njemački jezik u prvom razredu srednje škole. To bi značilo da bi prosječni đaci na kraju četvrtog razreda srednje škole znali njemački onoliko koliko ga ja danas znam, a moje bi znanje tada bilo barem na razini znanja prosječnog hrvatskog profesora njemačkog jezika zbog, u konkretnom slučaju kad bi zaista došlo do toga, snažne motivacije tijekom pisanja budućeg udžbenika za njemački jezik i prakticiranja jezika s učenicima, te bih konačno do tada usvojio onih još uvijek (ne)dostižnih 12.000 riječi, tj. u svakom pogledu usvojio bih razinu B, te tako stekao uvjete za učenje njemačkog jezika na razini izvornog govornika (razina C). Njemački jezik ne ću nikada naučiti onako kako bih htio, jer sam svjestan činjenice da mi se neznanje svakim danom dvostruko uveća u odnosu na znanje. No ipak se nadam da ću njemački jezik na razini izvornog govornika razumjeti prije ispunjenja sadržaja trinaeste strofe pjesme Im schönsten Wiesengrunde, pa s obzirom da mi se po tom pitanju ne žuri, kud god da krenem, stići ću.  

Inače, ozbiljno učenje njemačkog jezika je doživotna aktivnost, pa onaj kome je dosadno ili ne zna što će sam sa sobom, kroz učenje njemačkog jezika može pronaći smisao života i trajnu zanimaciju, jer kad naiđete na riječi poput das Leibbataillon, der Leibfuchs, die Leibnizmedaille, der Leibwickel, die Rechtehandregel, der Rechteinhaber, die Rechtfertigungslehre, rechtläufig, die Rechtshängigkeit, die Seitenabweichung, der Seitengiebel, die Seitenhalbierende, das Seitenlinienorgan, die Seitenmoräne, das Seitenruder, das Nachbarrecht, der Nachbrenner, der Nachhaltigkeitsfaktor, der Nachlassgläubiger, die Nachniere itd., onda ne učite samo jezik. S obzirom na moje brojne životne interese, nažalost, nisam u mogućnosti dopustiti si doživotno učenje njemačkog jezika, no savjetovao bih psiholozima i psihijatrima da razmotre mogućnost liječenja odraslih osoba u specifičnim slučajevima kroz psihoterapiju pomoću učenja njemačkog jezika. U svakom slučaju ozbiljno učenje njemačkog jezika može znatno pomoći i onim odraslim osobama koje imaju pretjerano visoko mišljenje o sebi, a ne znaju njemački jezik, kako bi za svoju dobrobit i sredine u kojoj se kreću pronašli mjeru u svemu. A sveznalice, ako već njemački znaju, neka onda pokušaju tečno savladati japanski, korejski, kineski ili barem arapski, i na taj način konačno impresionirati sredinu u kojoj žive.

I na kraju nekoliko korisnih zaključaka onima koji žele naučiti njemački jezik do razine C, koja osposobljava da se može nastaviti i dalje učiti njemački jezik s razinom razumijevanja izvornog govornika, a to vrijedi i za ostale strane jezike, tj. barem za one s kojima sam se već upoznao.

1. S tekstovima o njemačkom jeziku pokazao sam odraslim osobama put i način kako se zaista može naučiti njemački jezik, i to bez uljepšavanja i lažnih percepcija o brzini i lakoći učenja. Koliko vam poznavanje više jezika može biti korisno kod prevođenja, toliko vam može biti otežavajuća okolnost kod govora i pisanja. No s vremenom, tj. s upornim i redovitim prakticiranjem sve dođe na svoje.
2. Ako djetetu izvornom govorniku za naučiti ili bolje reći za razumjeti njemački jezik bez ikakvog napora treba 14 godina (od 2. do 16. godine života), odrasloj osobi izvan njemačkog govornog područja trebat će 7 godina uz velik trud, s tim da što ste stariji taj napor je sve veći i veći, a vrijeme učenja duže i duže. Profesori njemačkog jezika vam mogu puno pomoći, posebno kroz motivaciju i donekle skratiti to vrijeme učenja (recimo za dvije tisuće sati kod prevođenja ili vremenski do dvije godine). Suvremene tehnologije poput AI aplikacija mogu puno pomoći. No vrlo oprezno s njima, jer im je trenutna pouzdanost razine informacija Wikipedije. Primjera radi, za das Handelsschiff, umjesto ‘trgovački brod’, možete u nekom prijevodu dobiti izraz ‘trgovinski brod’; za die Schutzhaft prijevod može biti ‘zaštitna pritvor’ umjesto ‘pritvor radi zaštite kažnjenika’; za die Silbe možete dobiti ‘sloga’, što je značajna razlika u odnosu na ‘slog’ ili prijevod za die Mordgeschichte može biti ‘morska priča’, a ne ‘priča o ubojstvu’, dok za die Tränendrüse prijevod može biti ‘sušna’, a ne ‘suzna žlijezda’; miješanje prijevoda glagola punktieren s glagolom punkten itd., a onaj tko slijepo vjeruje na primjer Google prevoditelju za riječ Feuchtblattern prijevod bi mogao biti ‘perad’, a ne ‘male boginje’, itd. Za očekivati je da će se AI aplikacije u ovom pogledu poboljšati i to do razine kad bi mogle preuzeti ulogu ‘Terminatora’, a da li će zaista do takve revolucionarne prekretnice u budućnosti čovjeka zaista i doći, ovisi o tome hoće li pohlepa za novcem biti jača od zdravog razuma. I mnemotehnika i sve ostalo može također pomoći u učenju jezika, no ipak isključivo o vama, tj. o vašim radnim navikama, motivaciji – životnim ciljevima, strpljenju i uloženom trudu, ovisi hoćete li kao odrasla osoba naučiti njemački jezik ili ne. Za one najambicioznije odrasle osobe koje nisu nikad učile njemački jezik vrlo je optimistično pretpostaviti da će za 5 godina živeći izvan njemačkog govornog područja nakon kompletno usvojenih A i B razina stići do razine C, a najizglednije je za taj poduhvat očekivati 7 godina strpljivog rada ili više. Znači može se, ali nije brzo, a nije ni lako odrasloj osobi. Naime, učenje jezika djeci može biti zabava, no kod većine odraslih to je ipak veliki napor zbog kojega gube strpljenje i stoga često odustaju, pogotovo ako sami uče, i nikada ne stignu do cilja.
3. Radeći sa strancima koji ne govore službeni jezik zemlje u kojoj rade može biti izuzetno frustrirajuće za onoga tko zna službeni jezik, pa je ponekad u globaliziranom svijetu bolje promijeniti radno mjesto ili čak profesiju kako bi se nekome drugome prepustila odgovornost za nesreće kao posljedice loše komunikacije. Ako se zadržimo samo na jeziku, nepoznavanje jezika može biti jedan od razloga suzdržanosti Nijemaca, tj. izvornih govornika prema strancima. Naime, ako ne poznajete, na primjer, upotrebu određenih članova kroz padeže (zanemarimo različitosti glede određenih članova kod nekih riječi u pojedinim njemačkim govornim područjima: Süddeutscher Sprachraum, Österreich, Schweiz usw.), to sigurno može biti za neke Nijemce i ostale narode, čiji je materinski jezik njemački, dovoljan razlog kad se prirodno aktivira samoobrambeni mehanizam kroz spomenutu suzdržanost. A o ostaloj kompleksnoj gramatici da i ne govorimo. Znači, različitost kultura može biti simpatična u početku, no zašto bi izvorni govornik uvažavao nekog tko ni nakon višegodišnjeg boravka na njemačkom govornom području nije naučio njemački jezik ‘Wie Gott es befiehlt’, i na taj način pokazao da poštuje zemlju koja ga je primila i pomogla, jer kao što jednom već rekoh: ‘Poštovanje treba zavrijediti’.

I na samom kraju, u prilogu dostavljam moj njemačko-hrvatski rječnik od +12.000 riječi mrežnom portalu Hrvatski Fokus, a koji nije za objavu, jer se kontinuirano dopunjuje i ispravlja, ali je zato dokaz da ima smisla ono o čemu ovdje pišem.

Dr. Ivica Tijardović