Davor Bruketa “prodaje” narodu “zelene parole”
Nekada je bila poznata sintagma „Dužan kao Grčka“. Sada je promijenjena riječ zemlje, pa je to „Dužan kao Amerika“. Misleći pritom na SAD. Uskoro će to biti „Dužan kao EU“. Sve natiskani novac, bez pokrića. Anegdota. Godine 1982. bio je najveći godišnji plastičarski skup, ANTEC, u prekrasnom San Franciscu. Uvodno izlaganje održao je predstavnik predsjednika Ronalda Reagana. Objašnjavao je osnove reganomike. Da SAD dostigne državni dug od 1 bilijuna USD, trebalo je 196 godina. Nedavno je objavljeno. Samo četrdeset godina kasnije, državni dug SAD je 30 bilijuna USD. Ako se uzme u obzir inflacija, realni dug je barem 15 puta veći od onog 1982. U predvorju sam uzeo 3 primjerka teksta. Jedan sam poslao predsjednici Saveznog izvršnog vijeća Milki Planinc, a drugi Anti Markoviću. Tada predsjedniku Izvršnog vijeća Sabora.
Govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Brestu
„Očuvanje oceana jedan je od najvažnijih globalnih izazova, a Hrvatska želi poduzeti dodatne napore u borbi protiv onečišćenja mora i za očuvanje bioraznolikosti“, rekao je hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković u francuskom Brestu. Hrvatska kao pomorska zemlja želi biti primjer u borbi protiv onečišćenja oceana i mora. Hrvatska je zabranila plastične vrećice, plastične proizvode za jednokratnu uporabu poput slamki i štapića za uši, a namjerava pridonijeti i globalnom cilju zaštite oceana, rekao je Plenković. Poslije govora je „tvitao“ da je “očuvanje oceana jedan od najvažnijih globalnih izazova i da se na 40. godišnjicu Konvencije o pravu mora, mora napraviti maksimalan napor kako bismo zaključili sporazum o očuvanju bioraznolikosti iznad nacionalnih zakonodavnih okvira”. (HINA, 11. 2. 2021.) Hrvatska nije zabranila plastične vrećice, već samo jednu vrstu, lagane vrećice debljine 15 do 50 mikrometara. Tražilo se prema EU Direktivi od 19. lipnja 2019. njihovo smanjenje. Javnosti nije objašnjeno koliko je zbog te zabrane nepotrebno izgubljeno radnih mjesta. Plastične slamke su djelomično zabranjene. Opravdano, zbog uporabe za pijenje jeftinih osvježavajućih pića. No, dopuštene su za medicinske svrhe. Za srkanje, jedini način unosa tekućina bolesnicima. A trebalo bi dopustiti i uz odgovarajući eko-porez i za srkanje skupih pića. Tko že piti viski i slične napitke s papirnatim slamkama.
Konačno, naš je Premijer gledao na Netflixu streamingom blockbuster (uspješnicu) Don’t look up“, koja traje 145 minuta. Prema raspoloživim podatcima, Europljani troše prosječno 55 do 56 grama ekvivalenta ugljikovog dioksida (EUD) po satu gledanja videa, ili ukupno 135 grama EUD za taj film. Jedan gram plastike ima ekvivalent od 5 grama ekvivalenta ugljikovog dioksida. Dakle, za jedno gledanje filma „Ne gledaj gore“ moglo se načiniti 9 plastičnih vrećica mase od 3 grama. Do kraja druge trećine siječnja 2022., samo taj uradak ima registriranu potrošnju od 150 milijuna sati gledanja ili ekvivalent od 1,37 milijardi vrlo laganih vrećica. Zato je Premijeru dostavljen prvi prijelom teksta „Svekoliki otpad je svjetski problem“, koji će biti objavljen početkom ožujka.
Rezolucija Z
Glavni urednik „Večernjeg lista“, Dražen Klarić osmislio je Rezoluciju Z. Što je još jedna njegova zamisao izvan kruga uloge glavnog urednika. Za takve aktivnosti treba imati suradnike. To nije uvijek lak zadatak. Stoga u nastavku osvrt na jednu ambasadoricu i jednog ambasadora. S motrišta osobe koja se prijavila za provođenje Rezolucije Z.
Svaka čast ambasadorici Kristini Burja
Samo svjesnoj osobi, koja se godinama bavi modnim dizajnom, može se staviti naslov novinskog razgovora. „Kod tekstila nije samo riječ o ekologiji, nego i o etici u humanosti“. Priznaje da suvremena moda pripada skupini velikih antropogenih uzroka klimatskih promjena. Tekstilci bi trebali izraditi „Vrjednovanje tekstilstva 2.0“ poput, na ovom portalu objašnjenih „Vrjednovanja tehnike 2.0“ i „Vrjednovanje medicine 2.0“. To znači da se moraju definirati kriteriji „Vrjednovanja djelatnosti“ i obvezno „Društveno-humanistički kriteriji“. Navode se neki od kriterija djelatnosti na području tekstilstva, općenito i posebno mode. Već sada se godišnje stvara tekstilnog otpada oko 92 milijuna tona. Dopunske razloge navela je K. Burja. „Uzgoj pamuka je, primjerice, jedan od štetnijih procesa za okoliš“. Naravno, za 1 kg pamuka potrebno je najmanje 20.000 L vode. „Reciklaža PET boca (ne kako piše pet = 5) daje odlična vlakna za nove artikle“. Nije zato čudo da je danas u tekstilstvu više od 65 % plastičnih materijala. Osim PET-a, tu je popularni najlon, PA, stručnog nazivan poliamid. Za plastiku u tekstilstvu, treba svega oko 180 L vode po kg. Sve dobro poznati podaci na ovom portalu. Kristina se pokazala izvrsnom ambasadoricom Rezolucije Z.
Ambasador koji jede tjedno 5 grama mikroplastike
Kada osoba radi na više razboja, može mu se dogoditi da mu netko od suradnika pokvari ideju. To je slučaj s izborom Davora Brukete za ambasadora. Koji je u svojem razgovoru sa Stelom Lechpammer, nabrojio velike „zelene priče“. Kao onu, o tome da tijekom samo tjedan dana, pojede plastičnu kreditnu karticu ili kemijsku olovku (5 grama). Gospodin Davor Bruketa je nedvojbeno vrhunski stručnjak na svom osnovnom području, području dizajna. U smislu riječi dizajner, kako sam to definirao još 1969. u predavanju održanom u Centru za industrijsko oblikovanje pod nazivom „Dizajn u proizvodnji složenih proizvoda od plastičnih masa“ (Industrijski dizajn i privredno-društvena kretanja u Jugoslaviji). Nikada ga nisam čuo da je pokušao rastumačiti javnosti da engleska riječ design ima 28 hrvatskih značenja. Da je dizajn u stvarnosti šlag na tortu. Gdje su mu projektiranje i konstrukcija? D. Bruketa je i vrstan poduzetnik te pješak. Propješači godišnje po 3.500 km. Nema automobil, pa je poznat i među taksistima. No, ima jednu falingu, što je registrirani žargon. Član je jedne od ekologističkih organizacija, „Plastics waste free Croatia“ (n. a. ništa nije 100 posto) i „prodaje“ narodu „zelene parole“. O čemu je riječ u iskazu da tjedno pojedemo 5 grama plastike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) konzumiramo 2 mikrograma dnevno. U slučaju najlošijeg scenarija 7 mikrograma dnevno prema procjeni Europske agencije za sigurnost hrane – EFSA. Prema EFSA-i to je 0,25 grama za 100 godina života. Dodatno, ako i pojedemo navedene količine, izlučit će se 90 %. Evo proračuna. Godina ima 365 dana i da ako uđu u ljudsko biće dnevno navedene količine, rezultat je u tablici.
WHO | EFSA | |
Opasne tvari [g] | 0,0000002 | 0,0000007 |
Opasna razina [g] | 1 | 1 |
Opasne tvari godišnje [g] | 0,000073 | 0,0002555 |
Godina do 1 g | 13 698,63 | 3 913,89 |
Nažalost ne ćemo doživjeti ni da dođemo do 1 grama. Kako se ne jede velike komade, vjerojatno se misli na mikroplastiku, dimenzija od 1 do 1000 mikrometara. Za mikročestice plastike, koje dolaze iz zraka i tekućina, nema dokaza kako djeluju, što je utvrđeno u članku o plastozama, bolestima izazvanim plastikom. Naziv plastoza uveden je 2021. i kao nova engleska riječ plastosis, po prvi puta je objavljena na jednom portalu u Brazilu. Poruka. Neka ambasador D. Bruketa pridonosi Rezoluciji Z svojim izvanserijskim sposobnostima na područjima na kojima je vrhunski ekspert. A neka ne promiče ideje onih koji već godinama svjesno ili nesvjesno promiču ideje o nula otpada, plastične vrećice su najgora pošast svih vremena, očistili smo taj i taj otok od plastike. A puna im je luka plastičnih ili stakloplastičnih čamaca.