Sukob oko cenzure u UN-u

Međunarodni programi cenzure i dalje se provode pod pokroviteljstvom sporazuma UN-a

SAD i europska vlada sukobljavaju se oko cenzure u rezoluciji UN-a. Rezolucija o kojoj se sada raspravlja na Općoj skupštini uključuje “suzbijanje dezinformacija i govora mržnje”. Trumpova administracija to vidi kao promicanje cenzure na globalnoj i nacionalnoj razini. Jezik je prvobitno dodan rezolucijama UN-a uz podršku Bidenove administracije.

Europljani i druge zapadne vlade podržavaju jezik cenzure. Rezolucija obvezuje vlade i međunarodne agencije da nametnu standarde cenzure na svim tehnološkim platformama i da dizajniraju umjetnu inteligenciju tako da generira samo politički korektne rezultate o pitanjima kao što su rod, klima i migracije.

Iako je Trumpova administracija ostvarila napredak u demontaži industrijskog kompleksa cenzure kod kuće, još mnogo toga treba učiniti kako bi se zaustavili napori globalne cenzure.

Međunarodni programi cenzure i dalje se provode pod pokroviteljstvom sporazuma UN-a koje je prethodno podržavala Bidenova administracija, uključujući Pakt za budućnost, Globalni digitalni sporazum i nekoliko rezolucija UN-a, uključujući rezoluciju UN-a o ljudskim pravima i digitalnim tehnologijama o kojoj se sada ponovno pregovara i očekuje se da će biti usvojena već sljedeći tjedan.

Tehnološke tvrtke i cenzura

Rezolucija o ljudskim pravima i digitalnim tehnologijama poziva tehnološke tvrtke da dizajniraju društvene medije i umjetnu inteligenciju na način koji izbjegava “algoritme i sustave rangiranja u pojačavanju dezinformacija i govora mržnje” te poziva tehnološke tvrtke da usvoje “politike sadržaja i oglašavanja u borbi protiv dezinformacija”. Predložena rezolucija kaže da države imaju odgovornost usvojiti zakone o cenzuri koji se “suprotstavljaju širenju dezinformacija, koji se mogu osmisliti i provesti tako da zavaravaju, krše i zloupotrebljavaju ljudska prava”. Također zahtijeva od vlada da surađuju s Ujedinjenim narodima, tehnološkim tvrtkama i akademskom zajednicom na izgradnji sveobuhvatnog aparata za cenzuru.

Jezik u rezoluciji usko prati razrađeni režim cenzure Europske unije. Aktom EU-a o digitalnim uslugama i Zakonom EU-a o umjetnoj inteligenciji uređuje se cenzura u Europi. Ovi zakoni EU-a zahtijevaju od tehnoloških tvrtki da cenzuriraju sve stavove koji dovode u pitanje političke prioritete Europske komisije o klimi, rodu i migracijama. Alati za cenzuru uključuju moderiranje sadržaja, demonetizaciju, provjeru činjenica i protuinformacije.

Trumpova administracija je u više navrata kritizirala ovaj aparat cenzure zbog njegovog potencijalnog utjecaja na Amerikance i američke tehnološke tvrtke. Prošlog ljeta Reuters je izvijestio da administracija čak razmatra sankcije protiv europskih dužnosnika koji provode drakonske zakone EU o cenzuri.

Politike moderiranja sadržaja sadržane u Zakonu o digitalnim uslugama EU-a i politikama integriteta informacija UN-a slične su politikama koje je Bidenova administracija donedavno koristila za cenzuru Amerikanaca. Prema informacijama koje je otkrio Pododbor Predstavničkog doma za naoružavanje savezne vlade, deseci milijuna Amerikanaca cenzurirani su zbog dijeljenja stavova koji su se smatrali politički nepovoljnima za Bidenovu administraciju.

Stavovi koji su cenzurirani uključivali su kritike Bidena na američkim izborima 2020. i zabrinutost zbog baze dokaza za politike COVID-19, kao što su mandati za cjepiva. Mreža cenzure koju je postavila Bidenova administracija uključivala je izravan pritisak na društvene medije da cenzuriraju Amerikance, kao i neizravnu cenzuru putem rejting agencija, reklamnih agencija i partnerstava između tehnoloških tvrtki i sveučilišta. Ove politike cenzure na kraju su dovele do zabrane Donalda Trumpa na svim glavnim platformama društvenih medija u siječnju 2020.

Stefano Gennarini, J.D., C-Fam, https://c-fam.org/friday_fax/clash-over-censorship-at-un/