Alat kao produžetak ruke i uma

Materijalni alat omogućio je stvaranje informacijskog alata, baš kao što je produžetak ruke omogućio nastanak produžetka uma

Razlikovanje među vrstama alata otkriva mnogo o razvoju živih bića, ali i o posebnosti čovjeka. Alat je, u najširem smislu, sredstvo djelovanja — produžetak sposobnosti nekog organizma. U biljnom i životinjskom svijetu alati su rezultat evolucije: nastaju spontano, bez namjere, i koriste se u okviru urođenih obrazaca ponašanja. Mrav koristi list, ptica gradi gnijezdo, a biljka razvija trn. Sve su to oblici alata koji nisu zamišljeni, nego nastali prirodnim odabirom.

Čovjekovi alati pripadaju posve drukčijoj razini. Oni su rezultat namjere, promišljanja i planiranja. Prvi među njima bili su materijalni alati — produžetak ruke. Kamen, bat, sjekira, dlijeto: to su sredstva koja su čovjeku omogućila da oblikuje svijet oko sebe, ali i da oblikuje samoga sebe. Upravo su ti materijalni alati otvorili put sljedećem velikom koraku: stvaranju informacijskih alata.

Informacijski alati — od jezika i pisma do računala i umjetne inteligencije — predstavljaju produžetak uma. Oni nisu samo sredstva za djelovanje, nego i sredstva za mišljenje. Njihov razvoj nije slučajan, nego slijed koji proizlazi iz čovjekove sposobnosti da zamisli ono što još ne postoji.

U tom evolucijskom nizu vidi se jasna logika: materijalni alat omogućio je stvaranje informacijskog alata, baš kao što je produžetak ruke omogućio nastanak produžetka uma. Razumijevanje te povezanosti pomaže da se bolje shvati i današnje tehnološke promjene. One nisu prekid, nego nastavak dugog puta koji je započeo prvom ljudskom namjerom da oblikuje alat — i njime svijet.

Prof. emeritus Igor Čatić