Hrvatski Fokus
Feljtoni

HRVATI I SRBI 1895. GODINE – Milovan Milovanović kroz jugoslavenstvo širi srpstvo (2)

Iako priznaje da je Tvrtko bio katolik, Bosnu smatra “srpskom zemljom”!

 

Milovan Milovanović (1863.-1912.) tvorac je djela “Srbi i Hrvati” (Parna radikalna Štamparija, Beograd, 1895.).

Milovan Milovanović vrlo se dobro snalazio u Haagu 1907., ali i u Rimu.

“Hrvati, kako izlazi iz Obzor-ovih umovanja, hoće da Bosna i Hercegovina budu hrvatske, ne srpsko-hrvatske, već hrvatske u užem smislu reči, ne pitajući kako će se, čijom pomoću, pod kakvim pogodbama i po koju cenu taj rezultat postići. Neka propadne makar sve drugo što je srpsko-hrvatsko, neka bude šta bude i sa Makedonijom i Starom Srbijom (Kosovo), i sa Srbijom i Crnom Gorom, Hrvatima je i to pravo, samo ako Bosna i Hercegovina zajedno sa Dalmacijom budu sakupljenje oko zagrebačkoga političkoga i kulturnoga centra. Hrvati ističu do duše u prilog tih svojih pretensija i istoriska i etnografska hrvatska prava na ove dve pokrajine. Ali u takva prava Obzor ni sam ne veruje. On ne dokazuje i ne pokušava ničim dokazivati osno vanost svojih hrvatskih prava, već poručuje nama Srbima, da mi dokumentarno dokažemo naša srpska prava na Bosnu i Hercegovinu. Obzor se tu u neku ruku i iščugjava kako Srbi prosto tvrde da su Bosna i Hercegovina srpske zemlje ne starajući se nikad da to svoje tvrgjenje i potvrde! Otvoreno i bez ustezanja da izjavimo, da nama Srbima zbilja nikada nije ni na pamet došlo, da može još potrebno biti dokazivati i to, da su Bosna i Hercegovina srpske zemlje. Za nas Srbe to je jedna od onih i onakvih istina, koje se u opšte ne dokazuju, koje bi bilo smešno dokazivati, jer blješte svojom jasnošću. Dokazivati da su Bosna i Hercegovina srpske ! Pa zašto onda ne tražiti dokaza i da smo mi Šumadinci Srbi, da su Bavarci ili Virtemberžani Nemci, da su Parižani ili Orleanci Francuzi.”

Sad ćemo vidjeti “moćne” Milovanovićeve dokaze srpstva BiH. “U Bosni i Hercegovini narod odaje poštu Sv. Savi, slavi Nemanju, silnoga cara Stefana (Dušana) i sina mu nejaka Uroša, diči se Markom Kraljevićem i Kosovskim Junacima, proklinje ubicu Vukašina i izdajicu Vuka Brankovića, peva uz gusle veličanstvenu kosovsku epopeju isto onako kao i u sred današnje Kraljevine Srbije, I ta istorija koja se očuvala u predanjima narodnim vredi daleko više no istorija što se crpe iz prašljivih povelja i kronika. čak i onih u čiju se autentičnost apsolutno ne može sumnjati, kad se tiče odregjivanja zajednica narodnih.”

Milovanović proturječi u produžetku vlastitoj prijašnjoj rečenici: “Ali i istoriski spomenici nezavisno od predanja narodnih pokazuju isto tako jasno da su Bosna i Hercegovina, izuzev jedan ne znatan severozapadni deo bosanski, uvek bile srpske zemlje. U prilog tome, mi ćemo napomenuti samo taj fakat, da Tvrtko, ban bosanski utvrdiv nezavisnost Bosne prema Ugarskoj, u granicama koje se tačno podudaraju sa današnjom okupacionom austro-ugarskom granicom (dodav im deo Hercegovine koji je pripao Crnoj Gori), proglašuje sebe god. 1377. kraljem srpskim. I taj fakat dokazuje u toliko jače, da se Bosna i tada smatrala srpskom zemljom, što je Tvrtko bio katolik.” (ovo je pak neviđena bezobraština, op T.T.)  

U Bosni i Hercegovini hrvatske težnje i hrvatska akcija idu na suprot životnim interesima celokupne srpsko-hrvatske narodnosti i opštim interesima Slovenstva. Mi i opet ponavljamo ono što smo već jednom rekli, da ovakva hrvatska današnja politika vrši po sao u isto vreme i zločinački i samoubilački ! A ta nesrećna politika ima svoju osnovu u onoj, koliko kobnoj toliko i paradoksalnoj, zabludeloj misli hrvarskoj, koju je tugjinski uticaj i tugjinski interes u njih razbudio : da se u krilu srpsko-hrvatske narodne zajednice Hrvatstvo sa svojim zasebnim centrom odvaja od Srpstva. Beograd, avgust (kolovoz)1895. DR. M. Gr. MILOVANOVIĆ

(Svršetak)

Teo Trostmann

Povezane objave

Danas je Vlada iznad Sabora (3)

HF

Hrvatski jezik i politika (2)

HF

Svaka žrtva ima pravo na grob (10)

HF

Neuspjeh ratifikacije – kriza Unije (18)

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više