SUOČAVANJE S ISTINOM – Poslije bujice teče najbistrija voda

Opasno nasljeđe neokomunističkih struktura

Iza nas je godina koja će ostati zabilježena po nizu velikih, pa čak i dramatičnih događaja. U svakom slučaju sve najave da će protekla godina biti teška, ispunila su i premašila sva očekivanja. Teška gospodarska situacija u državi dodatno se pogoršala daljnjim padom BDP-a, rekordnim brojem nezaposlenosti, potpunim investicijskim mrtvilom, uz ubrzani rast vanjskoga duga. Uvođenjem ideološki i svjetonazorski obojenoga zdravstvenog odgoja, bez valjane zakonske procedure, mnogi su dvojili je li samo riječ o pokušaju ideološkog "prefarbavanja" Hrvatske, ili se na taj način željelo prikriti teško gospodarsko stanje u Hrvatskoj, što se pak odrazilo na gotovo sve sastavnice hrvatskoga društva, na svim razinama.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju, umjesto očekivanog poleta urodio je sudarom svjetova: onoga demokratskoga, europskoga, i onoga hrvatskoga, zatočenog u okaminama neokomunističkih struktura. Naistaknutija točka tih prijepora znameniti je Europski uhidbeni nalog, zbog kojega su pokrenuti nevjerojani mehanizmi izvlačenja svih mogućih karata iz rukava, ne bi li se osujetilo izručenje ljudi optuženih za brutalne likvidacije hrvatskih iseljenika. Posljednji potez iz arsenala balkanoidnih igara bez granice bio je pokušaj izmjene Ustava, bez poštivanja rokova i procedure, tako da je i Ustavni sud imao potrebu reagirati. Neke od predloženih ustavnih promjena uistinu su zabrinjavajuće. Jedna od glavnih spornih točaka odnosi se na de facto onemogućavanje referenduma građana o svim bitnim pitanjima za državu. Bio je to izravan odgovor na referendum koji je udruga "U ime obitelji", unatoč nevjerojatnim pritscima, uspješno realizirala.

Nadalje, izdizanjem na ustavnu razinu takvih prava nacionalnih manjina, kakve ne postoje nigdje u Europi, u Hrvatskoj bi se otvorio prostor za (kon)federativno uređenje, što je bila jedna od inačica kojom su se vodili pobunjeni Srbi i JNA tijekom agresije na Hrvatsku. Isto tako, konfuzna regionalizacija je rak-rana za Hrvatsku, koja je kroz stoljeća bila komadana na regije, pa bi opet trebala biti neka "trojedna (ili peterojedna) kraljevina", pri čemu bi, prema šešeljevskom scenariju, prava Hrvatska bila samo ona koja bi se vidjela sa Zagrebačke katedrale. Zapravo je iznenađujuće kako su se, uz stranke vladajuće koalicije i sve ostale parlamentarne stranke i tzv. nezavisni zastupnici, osim HDZ-a, uključili u ovo trženje ustavnim temeljima hrvatske države. Gdje je kraj, gdje je dno od kojega se može ići samo prema gore? Poslije bujice teče najbistrija voda. Ostaje nam suočavanje s istinom o nama samima, i o svemu onom što nas okružuje. Iduća godina neće poput čarobnoga štapića ukloniti sve ideološke i svjetonazorske prijepore, kao ni sve lošiju gospodarsku situaciju. Štoviše, suočit ćemo se sa zastrašujućim licem stvarnosti koja se pred nama otkriva. U tim i takvim srazovima i zapletima možemo očekivati i raspetljavanje zamršenih čvorova. Raspetljavanje čvora Europskoga uhidbenog naloga bit će bolno, ali i ljekovito za demokratizaciju hrvatskoga društva i za njegovo približavanje europskim demokratskim standardima.

Već u svibnju novi su izbori za zastupnike u Europskom parlamentu. Iako mandati ovih zastupnika traju pet godina, Hrvatska je prošle godine birala 12 zastupnika, za preostalu godinu mandata. Ovaj put, sukladno s Lisabonskim ugovorom, kojim je ukupni broj zastupnika u Europskom parlamentu ograničen na 750, Hrvatska će birati 11 svojih zastupnika. Nekoliko važnih tema o kojima je raspravljao EP i o kojima je donosio odluke, trebale bi potaknuti veći broj Hrvata da izađu na izbore. Treba podsjetiti da je u 2013. Europski parlament dva puta glasovao o tzv. Estrelinom izvješću i oba puta ga odbacio. Riječ je o rezoluciji kojom se, suprotno međunarodnim poveljama, pobačaj namjeravalo uzdignuti na razinu ljudskog prava, te onemogućiti prigovor savjesti liječnika ili primalja u sudjelovanju u pobačaju. Ova opasna rezolucija u drugom je glasovanju odbačena sa svega sedam glasova razlike. Da su svega četiri zastupnika (primjerice hrvatska) umjesto protiv glasovala za rezoluciju, Estrela-report bi prošao s nesagledivim posljedicama za budućnost europskih naroda.

U narednoj godini možemo očekivati daljnje promrežavanje europskoga pravnog poretka s hrvatskim sustavom, koji je tijekom XX. stoljeća bio neprirodno gurnut u "balkansku krčmu". Program oporavka je dugotrajan, pa i bolan, ali precizni društveni "seizmografi" zasigurno će zabilježiti i neke pozitivne pomake u hrvatskom približavanju europskim demokratskim standardima. To bi mogao biti početak izlaska iz depresije i povratak u zonu poleta i optimizma, što bi se moglo odraziti i na toliko iščekivani gospodarski uzlet. Iskustvo, pa i poticaji iz nekih zemalja, posebice onih nama duhovno, kulturološki i povijesno sličnih, poput Poljske, mogli bi potaknuti zapretene i obeshrabrene duhovne i tvarne potencijale.

Marijan Križić, Veritas (http://veritas.hr/casopisi/2014_01/1_2014_moje_misljenje.html)