Hrvatski Fokus
Religija

Promjene u Drugohramskom razdoblju

Matthias Henze održao predavanje na temu Kako je nastalo židovstvo

 
 
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u četvrtak 3. svibnja Matthias Henze, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za židovsku vjeru, održao je predavanje na temu Kako je nastalo židovstvo. Henze je profesor Hebrejske biblije, ranog židovstva i religije te utemeljitelj i ravnatelj Programa istraživanja židovstva na Sveučilištu Rice u Houstonu, autor knjige Isusova čitanka, posvećenoj izvanbiblijskim spisima, koju je na hrvatski preveo dopisni član HAZU prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlović.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2018/05/375px-Henze-1.jpg
Matthias Henze
 
Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić podsjetio je da se zapadna civilizacija temelji na židovstvu i kršćanstvu na čije se pojmove oslanjaju i oni koji nisu vjernici, zbog čega su biblijske teme zanimljive i u vrijeme sekularizma.
 
Henze je pojasnio da je Hebrejska biblija, tj. Stari zavjet, nastajala u razdoblju od tisuću godina, od 12. do 2. stoljeća prije Krista, pri čemu se religija drevnog Izraela dramatično mijenjala. No temeljne postavke židovske vjere ostale su iste: vjera u jednoga Boga koji je stvorio Nebo i Zemlju, štovanje sedmog dana kao dana počinka i Jeruzalem kao sveti grad. „Današnje židovstvo nastaje u Drugohramskom razdoblju, nakon povratka Židova iz babilonskog progonstva u petom stoljeću prije Krista, u doba perzijskog kralja Kira, kada je na mjestu Salomonovog hrama sagrađen drugi hram kojeg su razorili Rimljani 70. godine poslije Krista“, kazao je Henze. I tijekom Drugohramskog razdoblja postoje proroci i njihova proročanstva koja su sastavni dio Biblije, od kojih je posljednji Malahija, no jeruzalemski hram kao središte štovanja Boga ima manje značenje nego u doba Salomonovog hrama i postaje izvor rasprava i podjela unutar židovstva. Istodobno jača i važnost židovske dijaspore, što se ogleda u biblijskoj priči o Esteri. Iako u Drugohramskom razdoblju ne postoji židovska monarhija, već su na čelu Judeje kao sastavnog dijela stranih država bili upravitelji, i dalje je postojala nada u obnovu Davidove kraljevske loze iz koje je bio i prvi upravitelj Zerubabel. Prema Henzeovim riječima, promjene koje su nastupile u Drugohramskom razdoblju dale su temelja istodobnom nastanku rabinskog židovstva i kršćanstva.
 

Marijan Lipovac

Povezane objave

Papa Franjo – najveći čovjek Svijeta!

HF

Velika i iznevjerena očekivanja Sinodalnog puta

hrvatski-fokus

Jednostavno odgovori

HF

Franjo Kuharić – dosljedan sljedbenik djela Alojzija Stepinca

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više