Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Novac ne pritječe očekivanom dinamikom

Još uvijek mizerna ulaganja u obnovljivce u nerazvijenim zemljama

 
 
Milijardu ljudi na svijetu živi bez električne energije a novac iz UN-ovog klimatskog fonda za pomoć siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena uglavnom se ne troši na čistiju energetiku.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2019/01/obnovljivi-izvori-z-emlja-ilustracija-ekologije-20150706153210250.jpg
U svijetu, koji napućuje više od sedam milijardi ljudi, otprilike milijardu njih živi bez električne energije i mala je vjerojatnost da će imati nikakve koristi od novca koji vlade daju za razvoj obnovljivih izvora energije, a razliku očigledno neće napraviti ni UN-ov Zeleni klimatski fond, osnovan upravo da se olakša utjecaj klimatskim promjena u siromašnim zemljama. Da ironija bude veća, upravo će stanovništvo tih siromašnih zemalja, mahom smještenih u ekvatorijalnom pojasu, imati najveće probleme zbog klimatskih promjena koje dijelom uzrokuje i upotreba fosilnih goriva. A nikada nije bilo bolje vrijeme da zemlje u razvoju instaliraju obnovljive izvore energije poput vjetroelektrana i fotonapona, kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje i odgovorilo na problem energetskog siromaštva koje pogađa sedminu populacije Zemlje. 
 
UN-ov Zeleni klimatski fond (GCF), osnovan 2010. i Svjetska banka potpomognute regionalnim bankama za razvoj objavile su namjeru da značajno povećaju investiranje u zelenu energetiku dajući jeftine zajmove zemljama u razvoju i grantove. Na UN-ovom klimatskom summitu COP24 koji se upravo održava u Poljskoj i okuplja 190 zemalja, rečeno je da javni novac nije ni približno dovoljan da osigura čistu električnu energiju za ljude koji žive bez elektroenergetske mreže. UN-ov fond u koji bi bogatiji trebali davati za energetsku tranziciju siromašnijih, ne prikuplja dovoljno novaca – lani je Donald Trump otkazao donaciju dvije od tri milijarde USD koje je obećao njegov prethodnik Barack Obama, a Australija je nedavno objavila da ne će uplaćivati novac. Općenito, novac zadnjih godina u fond nije pritjecao očekivanom dinamikom, dijelom radi Trumpa a dijelom radi procedure Brexita, niti je isplaćivan kako se očekivalo. 
 
Fond koji tvrdi da raspolaže s 10,3 milijarde USD trenutno ima 93 projekta vrijedna 4,6 milijarde USD, 39 projekata vrijedna 1,6 milijardi USD već se provode, a očekuje se da će se do kraja godine utrošiti 483 mil. USD. Više od 40% GCF-ovog novca odlazi na mikro ili male investicije ispod 250.000 USD, kažu u fondu službeno. Stariji istraživač londonskog Instituta za okoliš i razvoj Neha Rai analizom je došao do podataka da je od 14 milijardi USD namijenjenih borbi protiv klimatskih promjena oko 40% ili 5,6 milijardi USD otišlo je na energetske projekte. 
 
Od do sada alociranog novca iz Fonda tek je 3% (475 mil. USD) iskorišteno za decentraliziranu proizvodnju energije. Između listopada 1999. i kolovoza 2017. GEF je odobrio samo 1,19 milijardu USD za 254 projekta obnovljivih izvora energije, od čega su 43% mikromreže, mini-mreže i decentralizirana proizvodnja. "Problem nije u tome da manjka novca. One čega manjka je politička volja. Smatramo da je obnovljiva energija javno dobro te da vlade i međunarodne financijske institucije moraju koristiti javne fondove da povedu u razvoju demokratskih sustava obnovljive energije", kaže Lidy Nacpil, koordinatorica Azijskog građanskog pokreta za dug i razvoj. Umjesto da dobivaju novac iz javnih fondova svojih vlada, zemlje u razvoju moraju se okretati komercijalnim bankama koje su motivirane profitom i zaziru od zemalja i projekata koje smatraju riskantnima. 
 
U obnovljivce je 2017. globalno investirano 333 milijarde USD, procijenio je Bloomberg Energy Finance. Od tog novca samo 25 milijardi USD otišlo je u zemlje u kojima je najveći broj ljudi bez električne energije. Analizom financijskih podataka u 48 zemalja uključujući Bangladeš, Gvatemalu, Keniju i Vijetnam došlo se do podataka da takve, osjetljive zemlje moraju plaćati 62 milijarde USD ekstra troškova za kapital u proteklih 10 godina kroz više kamatne stope. Dapače, očekuje se da će bankari te stope još podizati, što će te zemlje još više udaljiti od primjene čistih izvora energije i borbe protiv energetskog siromaštva, objavio je The Guardian.
 

Nina Domazet, www.energetika-net.hr

Povezani članci

Izazovi hrvatskoga turizma

HF

A+++ toplina doma? Moguće, uz ekološke sustave grijanja!

HF

Aktivnog stanovništva manje za 3,4 posto

HF

Fuzijska elektrana bit će jeftinija

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...