Novac ne pritječe očekivanom dinamikom

Još uvijek mizerna ulaganja u obnovljivce u nerazvijenim zemljama

Milijardu ljudi na svijetu živi bez električne energije a novac iz UN-ovog klimatskog fonda za pomoć siromašnim zemljama u borbi protiv klimatskih promjena uglavnom se ne troši na čistiju energetiku.

U svijetu, koji napućuje više od sedam milijardi ljudi, otprilike milijardu njih živi bez električne energije i mala je vjerojatnost da će imati nikakve koristi od novca koji vlade daju za razvoj obnovljivih izvora energije, a razliku očigledno neće napraviti ni UN-ov Zeleni klimatski fond, osnovan upravo da se olakša utjecaj klimatskim promjena u siromašnim zemljama. Da ironija bude veća, upravo će stanovništvo tih siromašnih zemalja, mahom smještenih u ekvatorijalnom pojasu, imati najveće probleme zbog klimatskih promjena koje dijelom uzrokuje i upotreba fosilnih goriva. A nikada nije bilo bolje vrijeme da zemlje u razvoju instaliraju obnovljive izvore energije poput vjetroelektrana i fotonapona, kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje i odgovorilo na problem energetskog siromaštva koje pogađa sedminu populacije Zemlje. 

UN-ov Zeleni klimatski fond (GCF), osnovan 2010. i Svjetska banka potpomognute regionalnim bankama za razvoj objavile su namjeru da značajno povećaju investiranje u zelenu energetiku dajući jeftine zajmove zemljama u razvoju i grantove. Na UN-ovom klimatskom summitu COP24 koji se upravo održava u Poljskoj i okuplja 190 zemalja, rečeno je da javni novac nije ni približno dovoljan da osigura čistu električnu energiju za ljude koji žive bez elektroenergetske mreže. UN-ov fond u koji bi bogatiji trebali davati za energetsku tranziciju siromašnijih, ne prikuplja dovoljno novaca – lani je Donald Trump otkazao donaciju dvije od tri milijarde USD koje je obećao njegov prethodnik Barack Obama, a Australija je nedavno objavila da ne će uplaćivati novac. Općenito, novac zadnjih godina u fond nije pritjecao očekivanom dinamikom, dijelom radi Trumpa a dijelom radi procedure Brexita, niti je isplaćivan kako se očekivalo. 

Fond koji tvrdi da raspolaže s 10,3 milijarde USD trenutno ima 93 projekta vrijedna 4,6 milijarde USD, 39 projekata vrijedna 1,6 milijardi USD već se provode, a očekuje se da će se do kraja godine utrošiti 483 mil. USD. Više od 40% GCF-ovog novca odlazi na mikro ili male investicije ispod 250.000 USD, kažu u fondu službeno. Stariji istraživač londonskog Instituta za okoliš i razvoj Neha Rai analizom je došao do podataka da je od 14 milijardi USD namijenjenih borbi protiv klimatskih promjena oko 40% ili 5,6 milijardi USD otišlo je na energetske projekte. 

Od do sada alociranog novca iz Fonda tek je 3% (475 mil. USD) iskorišteno za decentraliziranu proizvodnju energije. Između listopada 1999. i kolovoza 2017. GEF je odobrio samo 1,19 milijardu USD za 254 projekta obnovljivih izvora energije, od čega su 43% mikromreže, mini-mreže i decentralizirana proizvodnja. "Problem nije u tome da manjka novca. One čega manjka je politička volja. Smatramo da je obnovljiva energija javno dobro te da vlade i međunarodne financijske institucije moraju koristiti javne fondove da povedu u razvoju demokratskih sustava obnovljive energije", kaže Lidy Nacpil, koordinatorica Azijskog građanskog pokreta za dug i razvoj. Umjesto da dobivaju novac iz javnih fondova svojih vlada, zemlje u razvoju moraju se okretati komercijalnim bankama koje su motivirane profitom i zaziru od zemalja i projekata koje smatraju riskantnima. 

U obnovljivce je 2017. globalno investirano 333 milijarde USD, procijenio je Bloomberg Energy Finance. Od tog novca samo 25 milijardi USD otišlo je u zemlje u kojima je najveći broj ljudi bez električne energije. Analizom financijskih podataka u 48 zemalja uključujući Bangladeš, Gvatemalu, Keniju i Vijetnam došlo se do podataka da takve, osjetljive zemlje moraju plaćati 62 milijarde USD ekstra troškova za kapital u proteklih 10 godina kroz više kamatne stope. Dapače, očekuje se da će bankari te stope još podizati, što će te zemlje još više udaljiti od primjene čistih izvora energije i borbe protiv energetskog siromaštva, objavio je The Guardian.

Nina Domazet, www.energetika-net.hr