Informatik i plastik u čudesnoj zemlji informatistike
U časopisu Jezik izašao je tekst, objašnjenje akronima STEM, u kojem je profesor emeritus Čatić pojam Tehnologija (Technology), vjerovali ili ne, izjednačio s pojmom „Informatika“!? Profesor također ima problema s pojmom Engineering („Engeneering je za sada u najopćenitijem slučaju tehnika“). Ni to nije bilo dovoljno, pa je u svojim „odgovorima“ uveo nove pojmove „Informatistika“ i „informatik“, valjda za „stručnjake za informatiku“ s tzv. društvenih fakulteta.
KRONOLOGIJA ČLANAKA U JEZIKU
Časopis Jezik objavio je članke o kojima je riječ ovim redoslijedom:
1. Igor Čatić: STEM I SSH str. 2
2. Tomislav Nürnberger: STEM str. 3
3. Igor Čatić: MOŽE I INFORMATISTIKA str. 4
4. Tomislav Nürnberger: U STEM-u TECHNOLOGY NIJE “INFORMATIKA“ str. 6
5. Igor Čatić: GDJE JE U STEM-U INFORMATIKA str. 8
Članci su preneseni s linka (poveznice): https://hrcak.srce.hr/jezik na kojem ih se može naći u PDF-u (Read only) formatu. Do gornjeg linka dovest će GOOGLE tražilica za “jezik časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika” gdje su linkovi za pojedina godišta. Strana 2 od 9
STEM I SSH1
U novinama i na različitim mrežnim stranicama sve češće može se pročitati STEM. Na jednom mjestu pojavila se i kratica SSH. Pitali smo prof. I. Čatića o tim kraticama. Evo što nam je odgovorio.
Mnoge zemlje, osobito na Zapadu shvatile su, gospodarstvo budućnosti, a time i svekoliki razvoj pojedine zemlje, bitno ovisi i o obrazovanju na područjima obuhvaćenim složenom kraticom STEM. Međutim, neki su prešli u drugu krajnost, pa niječu područja obuhvaćena složenom kraticom SSH.
Engleska riječ znanost science u hrvatskom ne znači znanost u hrvatskom i njemačkom (Wissenschaft) značenju već prirodnu znanost (R. Penrose, 1993.; Ž. Bujas: Veliki englesko-hrvatski rječnik, 1999.). Iznenađuje da u STEM-u nema informatike. Riječ technology ima vrlo velik broj značenja (I. Čatić, Nije sve tehnologija, Vjesnik – Danica, 17. prosinca 1993.), pa tako i za računalstvo, npr. tehnološke tvrtke. Stoga u ovom slučaju valja prevesti technology kao informatika. Engineering je za sada još uvijek u najopćenitijem slučaju tehnika. STEM, dakle, znači da se potiče proučavanje i obrazovanje, osobito studiranje, prirodnih znanosti, informatike (jedne od šest osnovnih tehnika), tehnike i matematike.
Sadržajno istovrsna složena kratica na njemačkom glasi MINT (Mathematik, Informatik, Naturwissenschaft und Technik), što dopunski potvrđuje prijevod STEM-a kao prirodne znanosti, informatika, tehnika i matematika.
Složena kratica SSH znači social sciences and humanities, dakle društvene i humanističke znanosti.
U kojem će se omjeru učiti tijekom obrazovanja područjā STEM-a i SSH, pitanje je društvenih i kadrovskih potreba.
profesor emeritus Igor Čatić Strana 3. od 9.
STEM2
STEM (Science, Technology, Engineering, and Mathematics) zgodan je akronim iskovan spoznajom da je za funkcioniranje i rast gospodarstva temeljenog na tehnologiji (Technology based Economy), što jedino omogućuje opće blagostanje, nužno proširiti i produbiti školsku naobrazbu u područjima spoznajnih znanosti (posebno prirodnih), tehnologije, inžinjeringa i matematike.
U daljnjem tekstu ne ću prevoditi pojmove koji u originalu, dakle američkom englezkom, imaju bitno drugačije značenje i dublju konotaciju.
Širok i izuzetno složen pojam tehnologije ne može se nikako zamijeniti puno užim pojmom “informatike“, koji je pak jednim svojim dijelom mali podskup pojma koji se u različitim aspektima pojavljuje pod nazivima Data Processing, Computer Science ili Computer Technology. “Informatika“ se odnosi na poslove niže složenosti u područjima primjene computerske tehnologije (Computer Technology) i ne spada u istu kategoriju, te je neusporediva s pojmom tehnologije. U praksi zvuči čak kao uvreda nazvati “informatičarom“ nekoga tko je computer professional bilo kojeg područja.
Ta zabluda bi mogla imati tragične posljedica u školskoj i sveučilišnoj naobrazbi, ako bi kreatori hrvatskog sustava školske naobrazbe tako usko i krivo interpretirali STEM, te u škole uveli predmet “Informatike“ kako ga oni shvaćaju.
Što se pak tiče naobrazbe u području Data processinga, obzirom da samo ADA programera nema dovoljno na cijeloj zemaljskoj kugli, mudro bi bilo ugledati se na one države koje već uvode “coding“ u škole. Kao primjer može se navesti Illinois, dok je Arkansas (mali, siromašni i zaostao) prva država koja je donijela sveobuhvatni zakon koji obavezuje sve škole podučavati Computer Science predmete. Ne “Informatiku“!
Tomislav Nürnberger Strana 4. od 9.
MOŽE I INFORMATISTIKA3
Na članak STEM i SSH (Jezik, br. 5., 2015.), reagirao je gospodin Tomislav Nürnberger (Jezik, br. 1., 2016.).
Iz njegova teksta nedvosmisleno proizlazi da se smatra računalnim profesionalcem i da mu riječ informatičar nije dobra u opisu njegova djelovanja.
Polazim od misli mog velikog terminološkog učitelja prof. N. Maleševića. Istina, poučavao me je materijale, ali dao je neprocjenjiv doprinos stvaranju stručnog nazivlja. A ta misao glasi: „Stvaratelj nazivlja mora poznavati i rabiti više jezičnih izvora. Posebno ako se radi o tako nepreciznom, analitičkom jeziku kakav je engleski.“
Pokušat ću to objasniti na dva načina. Prvo, nešto proširenijom interpretacijom njemačkog izraza za STEM, a to je MINT. Drugo, pokušat će se uvesti novi naziv za razliku od informatičara, informatik.
Upiše li se u tražilicu ključne riječi MINT-Fächer, pojavit će se odgovor od 58 500 tekstova. Odabran je onaj iz Wikipedije (pristupljeno 15. 11. 2015.): „Ta složena kratica predstavlja zajednički opis pouke i studijskih predmeta za zvanja iz područja matematike, informatike, prirodne znanosti i tehnike. Zainteresirani mogu više saznati o tome sigurno danas središnjem inovacijskom području ljudskih djelatnosti.“
Pišem zajedno s kolegom tekst o povezanosti informacije, energije i materije. On me je naučio zašto treba pisati i govoriti energijska (od energija) efikasnost (engl. energy efficiency ), a ne energetska (energetika) efikasnost (engl. energetical efficiency), kako nam to nameće vrlo stručna administracija. On je predložio da u tekstu rabimo dvije definicije vezane uz informaciju i predložio je sljedeće.
„Tehnika koja obuhvaća sve aktivnosti za proizvodnju informacija je informatika (engl. information technology – IT, njem. Informationtechnik). Predlaže uvođenje naziva informatistika kao zajedničko ime za znanstvenu
disciplinu, gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tokove i procese vezane uz informaciju. Osoba koja se bavi informacijama je informatik.“
Osobno, tijekom školovanja smisleno je poučavati informatiku kao gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tokove i procese vezane uz informaciju. To bi bili informatičari. A gospodin T. Nürnberger očito Strana 5 od 9
se razumije i djeluje i na području znanstvene grane računalne znanosti. U tom slučaju bi on bio informatik.
profesor emeritus Igor Čatić Strana 6 od 9
U STEM-U TECHNOLOGY NIJE „INFORMATIKA“ 4
Na članak profesora emeritusa Igora Čatića PITANJA I ODGOVORI (STEM i SSH), Jezik godina 62., br. 5., objavljene su u Jeziku, godina 63., br. 1. [pod naslovom STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics)] moje primjedbe na krivo shvaćanje pojma technology (tehnologija), te na još gorji hrvatski „prijevod“ naziva Technology nazivom informatika (Čatić: “Stoga u ovom slučaju valja prevesti technology kao informatika.“).
U Jeziku, godina 63., br. 2.-3. objavljen je ”odgovor“ professora emeritusa pod naslovom MOŽE I INFORMATISTIKA u kojem ne iznosi nikakve protuargumente mojim primjedbama, ali zato pokušava uvesti novi pojam “informatistika“, a za mene koji (se) „očito razumije i djeluje i na području znanastvene grane računalne znanosti” predlaže naziv informatik!
MIT (Massachusetts Institute of Technology) je osnovan 1861., dakle je pojam i naziv technology (tehnologija) (ipak) starija od pojma computer (smiješnog hrvatskog prijevoda elektroničko računalo), a MIT Computer Science and Artificial Intelligence Laboratory odjel je MIT-a. Time je dokazano da se pojam i naziv technology (tehnologija) nikako ne može prevesti, a kamoli objasniti, pojmom i nazivom informatika.
U prvotnome tekstu professora emeritusa stoji „Engeneering je za sada u najopćenitijem slučaju tehnika“, što također nije točno. Izgleda da professor emeritus ima problema s pojmom Engeneering, odnosno Engineer, osim ako ne smatra da je (najsloženiji) posao građevinskih inžinjera biti “šef gradilišta”, a strojarskih i elektro inžinjera održavati postrojenja i instalacije (“tehnika”).
Prema “definiciji” pojma “informatike”, koju navodi professor emeritus (“Tehnika koja obuhvaća sve aktivnosti za proizvodnju informacija je informatika“), slijedi da bi i knjigovođa bio “informatičar”, jer procesira i proizvodi informacije, a o UDBA-inom “isljedniku” da i ne govorimo. Možda su te aktivnosti sadržane u pojmu“informatistika”, koji preporuča kolega i suautor professora emeritusa u zajedničkom tekstu “o povezanosti informacije, energije i materije”!?
Da je podcjenjivački i ne-pedagoški Computer Science i srodna područja nazivati “informatika” lako je vidjeti usporedbom plaća (Salary Range), na primjer, za pozicije Information Technology (IT) Consultant, $75,981, a Senior Software Engineer, $97,565. Ovdje je nužno još napomenuti da je Consultant najmanje 5., a Senior (Software) Engineer 3. stručni stupanj (Associate Engineer, Engineer, Senior Engineer, Priniple Programmer, Consultant).
Zato, uvoditi u škole “informatiku”, ne daj Bože “informatistiku(!)”, a ne Odabrana Poglavlja Computer Science, sugerira i cementira na žalost Strana 7 od 9
rasprostranjeno mišljenje koje možemo naći u novinskim člancima ( “Traže se kuhari, konobari i programeri”), koji stavlja u istu kategoriju kompleksnosti kuhanje i konobare(nje) s intelektualno najzahtjevnijim i najkompleksnijim poslom programiranja!
Programeri se mogu podijeliti u tri grupe, na: one koji ne mogu ispravljati (debagirati) vlastite programe, one koji to mogu i one koji mogu ispravljati tuđe programe (često pisane u njima nepoznatim programskim jezicima)! Tzv. “informatičari” spadaju u one prve.
Dakle, nema mjesta čuđenju professora emeritusa kada se „iznenadjuje da nema informatike“ u STEM-u, jer “informatika” tamo ne spada, ali Technology (tehnologija) svakako.
Razočaravajuće je da se professor emeritus (bio on “plastik” ili “lingvistik”) nije niti osvrnuo na fatalne posljedice olakog shvaćanja pojmova “coding” i Computer Science, tobože istoznačnih pojmu “informatike”, na hrvatsko školstvo i budućnost hrvatske djece, zbog čega i pišem već drugi kritički komentar na tekstove professora emeritusa o značenju i objašnjenju kratice STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics).
Zato predlažem da se hitno i mimo bilo kakve “reforme” uvedu u hrvatske škole (barem u gimnazije) kao izborni predmeti Odabrana Poglavlja Computer Science koja bi minimalno uključivala Teoriju Skupova, Matematičku Logiku, Diskretnu Matematiku te Fundamentalne Algoritme i Strukture Podataka (Fundamental Alghorithms and Data Structures) kako bi hrvatska djeca mogla postići svojim talentom i radišnošću najbolje što mogu („The best they can be“).
Tomislav Nürnberger Strana 8 od 9
GDJE JE U STEM-U INFORMATIKA?5
Tijekom izradbe Cjelovite kurikulne reforme pojavila se složena kratica ili akronim STEM. Smatrajući neadekvatnim prijevod: znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, napisao sam tekst STEM+SSH (Jezik, 5/2015). U dva navrata reagirao je gospodin Tomislav Nürnberger.
U svom drugom reagiranju, misli gospodina Tomislava Nürnbergera moguće je podijeliti u dvije skupine. One koje treba raspraviti u časopisu Jezik, a pretežni dio treba uputiti trenutnom vodstvu koje vrijedno radi na reformi. Zato ću se osvrnuti samo na dio koji se odnosi na ovaj časopis.
U svojem tekstu preveo sam STEM s pomoću njemačke inačice MINT (matematika, informatika, prirodna znanost i tehnika), što je u duhu spoznaja stečenih tijekom školovanja i kasnijeg rada.
Naziv tehnologija smislio je pruski agronom i kameralista Johann Beckmann1777., gotovo stoljeće prije osnivanja MIT-a. Izvorno je tehnologija definirana kao sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. Tijekom vremena, posebno pod utjecajem engleskog, sve je postalo tehnologija. Stoga je u članku „Nije sve tehnologija“ (Vjesnik ‒ Danica, 17. Prosinca 1993.) ukazano na suvremenu preopterećenost a time i neprozirnost naziva tehnologija. Primjerice, u jednoj emisiji HRT-a u prilogu je u trajanju od oko 6 minuta riječ tehnologija upotrijebljena u 32 značenja.
Slijedi zaključak. Vodstvo Reforme treba osigurati smisleni prijevod složene kratice STEM, a što će s predloženim predmetom Odabrana Poglavlja Computer Science neka također odluče. Jedino moraju voditi računa da je, barem za sada, u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski te da nijedan predmet ne može sadržavati engleski naziv.
Jezikoslovcima ostavljam da smisle nazive za predmete te zvanja i zanimanja onih koji se bave informacijama. Postoje samo tri i to međusobno sjedinjena osnovna pojma: informacija, energija i materija.
Time završavam raspravu s gospodinom Tomislavom Nürnbergerom.
Igor Čatić Strana 9 od 9
REFERENCIJE
1 Čatić, Igor: STEM I SSH. Jezik, God.62., Br.5, Zagreb, studeni 2015.
2 Nürnberger, Tomislav: STEM., Jezik, God. 63., Br.1, Zagreb, veljača 2016.
3 Čatić, Igor: MOŽE I INFORMATISTIKA. Jezik, God.63., Br. 2-3, Zagreb, svibanj 2016.
4 Nürnberger, Tomislav: U STEM-U TECHNOLOGY NIJE “INFORMATIKA“. Jezik, God.63. Br. 4-5, Zagreb, prosinac 2016.
5 Čatić, Igor: GDJE JE U STEM-U INFORMATIKA?. Jezik, God.63., Br. 4-5, Zagreb, Prosinac 2016.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Time je profesor emeritus Čatić završio svoju argumentaciju, kojom je pokušao nametnuti (jezikoslovcima samo!?) da ( u akronimu STEM ) „ … valja prevesti technology kao informatika”, a Jezik naznačio kraj daljnjoj raspravi o STEM-u i pratećim pojmovima, jer prelazi domenu časopisa.
U odnosu akronima STEM i MINT nisam pisao, jer je samo Čatićeva „jednadžba” Technology=Informatika bila dovoljan razlog mojeg javljanja, odnosno mojih tekstova.
Naznaka da je ova prevažna tema STEM, a u njemu nerazdvojna područja Tehnologije, (Određenih Poglavlja) Matematike i Computer Science („Računalnih znanosti”, zar stvarno/sic!?) za Jezik završena očita je iz zadnje rečenice profesora emeritusa Čatića (u zadnjem tekstu gore Gdje je u STEM-u Informatika?) : „Time završavam raspravu s gospodinom Tomislavom Nürnbergerom.“, te objašnjava ne-objavljivanje teksta – STEM i MINT dva su akronima čiji se nazivi ne mogu međusobno prevoditi autora Dr. Sc. Zvonimira Radića (tekst se može naći na ovom portalu posvećenom tehnologiji, svakako NE “Informatici” ili još gorje “Informatistici”!).
Svaki doprinos ovoj važnoj temi je dobro došao i biti će, ako je moguće, objavljen ovdje: http://amac.hrvati-amac.com Cijenjeni komentar poslati na tehnologija-konzalting@hrvati/amac.com .
Tomislav Nürnberger, Zagreb
