Mrziteljima smeta i istarska himna

Pa zar im i smeta i Krasna zemljo Istro mila?

Istarska himna je nacionalistička hrvatska pjesma! Opa!"Istarska himna je nacionalistička pjesma koja u dijelu stiha “dome roda hrvatskog” sugerira da je Istra zemlja isključivo Hrvata u kojoj ostali nisu dobrodošli", izjavio je Nenad Čakić, glavni urednik portala Istarski.hr u povodu obilježavanja 160 godina od rođenja Matka Brajše Rašana, autora istarske himne ‘Krasna zemljo’. https://istarski.hr/komentar-dana/37 Što naravno nije sasvim točno, naime Matko Brajša Rašan samo je uglazbio stihove Krasna Zemljo… pjesme koju je napisao dr. Ivan  Cukon, odvjetnik, pisac, novinar i preporoditelj (Medulin, 23. listopada 1868. – Zagreb, 7. listopada 1928.),  1912. godine i objavio u vlastitoj nakladi u obliku dopisnice, a skladao Matko Brajša Rašan (1859.-1934.). Skupština Istarske županije proglasila je 23. rujna 2002. godine pjesmu "Krasna zemljo, Istro mila, dome rode hrvatskog" himnom Istarske županije. Ta je svečana pjesma pak nastala kao himna Školske družbe svetog Ćirila i Metoda za Istru, što bi svakako trebalo biti poznato Nenadu Ćakiću. A kako očito nije, mogao je slobodno pogledati što na stranicama Istarske županije piše o  istarskoj himni:

"Autor stihova  Ivan Cukon (1868. – 1928.) pravne je znanosti završio  u Beču. Za vrijeme 1. svjetskog rata odveden je i interniran u južnu Italiju. Osnivač je prosvjetnog i potpornog društva "Istra" koje je djelovalo u Zagrebu. Matko Brajša Rašan (1859. – 1934.)  rođen je u Pićnu, gdje je završio pučku školu dok je gimnaziju  pohađao u Pazinu, a pravo  studirao u Beču. Poznati je etnomuzikolog i skladatelj. Skupljao je i zapisivao istarske narodne napjeve, skladao crkvene skladbe, budnice, himne i koračnice. Osnivač je pjevačkih zborova u Istri. Pjesmu "Krasna zemljo, Istro mila" od njezinog je nastanka istarski čovjek vezivao, ponajprije uz vlastitu unutarnju pripadnost svom rodnom istarskom kraju, njegovoj predanosti Istri, životu i suživotu ljudi ovoga podneblja, te snažnim osjećajem ponosa i oduševljenja vječnom i neponovljivom Učkom, gradovima, rijekama, istarskim morem i otocima, povijesno vezanim uz Istru. Jedva da je potrebno i spominjati kako se ta pjesma, u bilo kojoj prigodi, od svečane do svakodnevne, uvijek pjevala ili slušala s jednakim oduševljenjem i zanosom. Gotovo da i nema čovjeka koji ovu pjesmu ne doživljava i svojom himnom, odom radosti i pričom o dobrim ljudima Istre i vjeri  u bolju i pravedniju budućnost istarskog naroda. Stoga, se i vrijeme u kojem ona utvrđuje službenom himnom Istarske županije, poklapa  s vremenom  kada ova regija kroči  svojim putem prema Europi, kojoj je zapravo oduvijek i pripadala. Polazeći od toga, Skupština Istarske županije, na svojoj je sjednici, održanoj 23. rujna  2002. godine donijela odluku  kojom se utvrđuje  pjesma "Krasna zemljo, Istro mila" kao HIMNA ISTARSKE ŽUPANIJE.

Krasna zemljo

"Krasna zemljo, Istro mila
dome roda hrvatskog
Kud se ori pjesan vila,
s Učke tja do mora tvog.

Glas se čuje oko Raše,
čuje Mirna, Draga, Lim
Sve se diže što je naše
za rod gori srcem svim.

Slava tebi Pazin – grade
koj' nam čuvaš rodni kraj
Divne li ste, oj Livade
nek' vas mine tuđi sjaj!

Sva se Istra širom budi
Pula, Buzet, Lošinj, Cres
Svud pomažu dobri ljudi
nauk žari kano krijes."

Na tu izjavu Nenada Čakića nadovezao se Milan Rakovac, koji je izjavio:"Predlažem da Istarski.hr raspiše natječaj za istarsko-europsku himničnu pjesmu, koja će postati nova istarska svečana pjesma. Nagrada neka bude večera u oštariji! Ja ću prvi napisati svoj prijedlog, već za mjesec dana", pomalo ironično rekao je Rakovac i dalje nastavio: "Vozio sam se u autu kroz Austriju s Loredanom Bogliun Debeljuh početkom 90-ih, u vrijeme dok je bila vijećnica u Skupštini Istarske županije i rekao sam joj da su pogriješili što su za pjesmu koja predstavlja Talijane u Istri uzeli talijansku državnu himnu, a ona kaže: 'A što misliš, kako je nama, kada moramo slušati „dome roda hrvatskog“? Pa, raspišimo onda natječaj za multilingvalnu istarsku himnu! To se nikada nije dogodilo, ali, evo, Istarski.hr ima priliku učiniti to“, ispričao Rakovac. On smatra da je „Krasna zemljo“ pjesma koja pripada 19. stoljeću te da je bila primjerena 1945. godine, ali da je 1990. godine prestala to biti. Nova istarska svečana pjesma trebala bi se odnositi na sve koji žive i dolaze u Istru živjeti." https://istarski.hr/node/62012-milan-rakovac-krasna-zemljo-je-pjesma-koja-pripada-19-stoljecu

Opet nažalost moram ispravljati i netočan navod Milana Rakovca, jer pjesma Krasna zemljo ne pripada 19. stoljeću, stihove je dr. Ivan Cukon napisao 1912. godine, što znači da pripada 20. stoljeću. I još jednom ga moram ispraviti, kao što je pripadala 1945. godini, zbog borbe istarskih rodoljuba i istarskog svećenstva za priključenje Istre Hrvatskoj, tako još više pripada 1990. godini, jer je konačno Istra i  pripala samostalnoj Republici Hrvatskoj! Himnom se proglašava pjesma koja označava pripadnost jednoj državi ili pokrajini ili županiji. Istra je sastavni dio Republike Hrvatske, pa himna i jest vezana uz naciju, jer je većinsko stanovništvo Istre hrvatsko.

Dana 19. svibnja 1991. održan je referendum o hrvatskoj samostalnosti, na koji je izašlo rekordnih 83,56 % birača. Njih 94,16 % izjasnilo se potvrdno na prvo pitanje, a njih 92,18 % glasalo je protiv ostanka Hrvatske u federativnoj Jugoslaviji. U referendumu sudjelovali su i stanovnici Istre , što svjedoči da su bili itekako svjesni da Jugoslavija, odlazi u povijest. Otac Milana Rakovca je narodni heroj Joakim Rakovac i mislim da se "okreće u grobu" na riječi svoga sina, koji sa tolikom omalovažavanjem govori o Krasnoj zemlji Istri miloj, za koju je on dao svoj život!

Lili Benčik