Slika stvorena u digitalnom mediju mora biti ispisana da bi poprimila fizički oblik i predstavlja apsolutno izvorno likovno djelo
Slikar Ante Barišić suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Neumorni je istraživač raznolikih mogućnosti izražavanja i realizacije. Autor je osebujnog i autentičnog opusa specifičnog rukopisa.
- Što je originalno umjetničko djelo a što reprodukcija, što je ograničena edicija neke grafike, da li je grafika originalno djelo ili reprodukcija (kopija), po Vama?
– Vaše pitanje izgleda tako jednostavno ali nije. Ako slikar tradicionalnim tehnikama (analogno) izradi autentično likovno djelo, to je izvorno likovno djelo i odnosi se samo na jedan primjerak, prvi primjerak. U slučaju da bilo tko i bilo kojom tehnikom izradi kopiju tog dijela, tada je to reprodukcija i ništa drugo. Slika Mona Lise je samo jedna originalna. Sva su drugo samo reprodukcije bez obzira na kvalitetu izvedbe.
Ako isti slikar odluči raditi s digitalnim alatima sliku na platnu (ili nekoj drugoj podlozi), on dobije na ekranu digitalni zapis koji postoji samo u virtualnom obliku, kao kod. Da bi ta umjetnička slika poprimila fizički oblik, zapis se mora prenijeti specijalnim uređajima na podlogu (platno, papir ili nešto drugo) i to je izvorno likovno djelo.
I sada ono što je zbunjujuće ali je točno, slika stvorena u digitalnom mediju mora biti ispisana da bi poprimila fizički oblik i predstavlja apsolutno izvorno likovno djelo. Ako se pak slika koja je urađena analogno, recimo ulje na platnu skenira i taj se zapis prenese, ispiše na platno, to je reprodukcija tj. kopija izvornog likovnog djela.
Sad mogu zamisliti kako iritirajuće može djelovati tradicionalnom slikaru, kad pročita oglas na internetu ‘Slika ulje na platnu, Ograničeno izdanje od 1. Potpis umjetnika. Isporučeno u kutiji. Proizvedeno 2020. u H……., Nj……’. Zašto? Zato što se ovdje zaobilazi istina na rafiniran nači. Stvara se dojam da je slika izrađena ručno na platnu što nije istina. Kad bi bila ručno oslikana tada nije ograničena edicija već original. A ako je ograničena edicija 1/1 tada je rađena digitalnim alatom i zapis je prenesen na platno. Pa u čemu je problem? Problem je u nazivu ‘Slika ulje na platnu’ zato što kod digitalnog slikanja koriste se kistovi koja imitiraju efekte ulja na platnu ali nije u stvarnosti ulje na platnu. Da bi oglas bio korektan trebalo bi stajati ‘Slika na platnu’ ograničena edicija 1/1, što označava da je slika ispisana samo u jednom primjerku (one of a kind) te da je izvorno likovno djelo u digitalnom mediju.
Izvorna umjetnost po meni je svako umjetničko djelo koje se smatra prvim autentičnim primjerom umjetničkog djela. Izvorno umjetničko djelo bi, na primjer, bila prva verzija slike koju umjetnik stvara, a ne naknadni otisci, reprodukcije ili imitacije umjetničkog djela.
Likovna grafika je također izvorno umjetničko djelo izrađeno u dva koraka, pod uvjetom da se poštuju poznata pravila. Grafičke tehnike dozvoljavaju umjetniku da svoj radi otisne u jednom ili više primjeraka, da ih potpiše i priloži certifikat o autentičnosti što dokazuje izvornost svakog otiska. Autor još prije izrade grafičke matrice ili digitalnog zapisa donosi odluku o broju primjeraka ograničene edicije. Ograničene edicije su najčešći oblik izdanja koji omogućava ljubiteljima umjetnosti i kolekcionarima da kupe po relativno niskoj cijeni originalno umjetničko djelo.
- Najavili ste odluku da napravite, originalnu limitiranu ediciju motiva Veduta grada Dubrovnika.
– Da, to će biti neka vrsta poklona mome gradu i sugrađanima koji vole svoj grad. Vedute grada postoje već u raznim grafičkim izrazima. I ja sam ranije u mlađim danima izradio nekoliko tisuća veduta grada u obliku reljefa. Ali ovo je posebna tehnika koja mi daje mogućnost da predstavim vedutu grada 2022. godine s velikom do sada neviđenom preciznošću.
- Edicija bi bila ograničena na 400 primjeraka. Navodite, ta grafika bi bila originalno likovno djelo.
– Svakako, ova grafika je moje autorsko i originalno likovno djelo u ograničenoj ediciji. Moja je procjena da bi ova grafika od 400 primjeraka bila dostatna da pokrije zainteresirane ljubitelje motiva Dubrovnika.
- Cijena Vaše originalne grafike u ograničenom izdanju bi bila ispod 1000 kn s okvirom i garancijom trajnosti preko 100 godina.
– Inkjet ispis muzejske kvalitete ove grafike zadovoljava najviše arhivske standarde. Bit će ispisan na najboljem pisaču današnjice pomoću pigmentnih tinti na podlozi Hahnemühle Photo Rag 300 gr. Ovi će otisci trajati više od 200 godina uokvireni pod UV staklom i 300 godina u tamnom prostoru.
Za publiku kojoj je namijenjena ova likovna grafika, cijena je vrlo važna i mora biti pristupačna svima. S druge strane želim ostaviti vrlo kvalitetno djelo koje ima trajnu vrijednost. Zato ću nastojati da cijena bude što prihvatljivija kako bi je svi koji žele mogli imati na zidu svoga doma, apartmana ili ureda.
- Bit će zaštićena kao NFT-crypto art.
– I grafike kao izvorna likovna djela mogu u nekom momentu doživjeti enormnu porast cijena na tržištu. U tom slučaju je važno da kolekcionari grafike posjeduje certifikat o autentičnosti kako bi mogao braniti jedinstvenost i autentičnost svoga primjerka.
Ali ja sam poduzeo korake dodatne i najbolje zaštite autentičnosti putem blockchain tehnologije Non Fungible Tokenom ili NFT-om. Oni su jedinstveni digitalni tokeni koji se pohranjuju i održavaju na blockchainu. Ja sam ga pohranio u moj kripto novčanik ali nisam ga stavio u prodaju. To je samo dodatna zaštita onima koji se odluče na kupnju jednog ili više primjeraka originalne grafike ‘Veduta grada Dubrovnika’.
- Koliko će ovakve akcije promijeniti aktualnu situaciju u umjetnosti?
– Mislim da se ništa neće promijeniti. Umjetnička zajednica prati sve događaje i uklapa se u nova tehnološka dostignuća. Skoro svi muzeji, umjetničke galerije, akademije, knjižnice te ugledni slikari na području Hrvatske koriste inkjet ispise što je sasvim normalno, jer ne postoji danas bolji postupak od toga. Primijetio sam da mnogi to sada nazivaju Digigrafija (epsonov naziv za inkjet ispis) kao i to da se izbjegava riječ ‘digitalni ispis’ barem kod nas. Malo mi je čudno da se izbjegava riječ ‘digitalno’ iako živimo dušom i tijelom digitalno.
- Kakvu reakciju očekujete od kolekcionara, galerista, ljubitelja umjetnosti?
– Ja sam autodidakt. To nije nešto što je cijenjeno u našim prostorima. Zato sam izabrao internet i online galerije gdje prezentiram moje radove. Na tom prostoru se osjećam kao doma. Ja sam čovjek u godinama i nije vrijeme za neko promoviranje. Ne znam kako će kolekcionari u Hrvatskoj prihvatiti ovu moju ograničenu grafičku ediciju. Ne znam ni kako će saznati za mene i moje radove. O galerijama nisan ni razmišljao. Što se tiče ljubitelja umjetnosti, pogotovo onih koji vole sve na temu Dubrovnika, na njih računam. Mi smo na istoj valnoj dužini.
- Što je još novo u Vašem atelijeru?
– Ja imam kolekciju od preko 3000 radova. Sada radim na tome da svaki rad pregledam, doradim i pospremim na sigurno mjesto. To je popriličan posao ali što mi preostaje.
- Što planirate?
– Pokušat ću što više radova pretvoriti u NFT-ove kako bi dodatno zaštitio autentičnost.
