Obilježava se 30 godina od premijere te najpopularnije hrvatske opere priređene 9. svibnja 1992. godine u režiji Krešimira Dolenčića
Svečanom izvedbom opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, u subotu, 9. travnja s početkom u 18 sati, obilježit će se 30 godina od premijere te najpopularnije hrvatske opere priređene 9. svibnja 1992. godine u režiji Krešimira Dolenčića.
Praizvedba je održana 2. studenoga 1935. u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, a do 1992. godine Ero je doživio 12 premijernih izvedaba u kojima su sudjelovali naraštaji najboljih zagrebačkih opernih i baletnih solista i ansambala.
Opera Ero s onoga svijeta obilježila je pola mojega života. I to doslovce. Naime, 1992. sam imao trideset godina, a ove 2022. napunit ću šezdeset, započeo je svoje putovanje s Erom redatelj Krešimir Dolenčić.
Bio sam u Ljubljani gdje smo prenosili Hoffmannove priče iz Splita u Operu SNG Ljubljana kad se pojavio maestro Igor Kuljerić, ondašnji ravnatelj Opere HNK Zagreb. Našli smo se u hotelu Slon. Naravno, odmah sam pristao. Do tada sam Eru gledao nekoliko puta, a i bio sam na pokusima zadnje predstave koju je režirao Vladan Švacov. Miću je trebao igrati Janez Lotrič, a dirigirati Loris Voltolini, moj omiljeni maestro i prijatelj s kojim sam radio čak devet opernih predstava. Kostime je prema originalnoj zamisli velike Inge Kostinčer uredila i dodatno sjajno nakitila Dženisa Pecotić, a legendarnu scenografiju napravio Dalibor Laginja. Originalna koreografija Margarete Froman, entuzijazam svih nas… i započelo je putovanje ove predstave dugo tri desetljeća. Legendarnom Janezu Lotriču je od svih velikih tenorskih uloga koje je pjevao na najpoznatijim svjetskim pozornicama Ero bio najdraži. Siguran sam da je samo u Zagrebu otpjevao više od pedeset predstava.
Dolenčić ističe kako mu Ero nikada nije dodijao i kako ga još uvijek prođu trnci na veliki zadnji zbor, genijalna mjesta u libretu, zvuk orkestra koji svira sigurno najbolju slavensku komičnu operu.
Sve je tu savršeno do te mjere da praćenjem karaktera, slušanjem glazbe i slijedom sjajnoga teksta svaki solist može dati doista najbolje od sebe, svaki dirigent položiti jedan vrlo zahtjevan ispit, svaki zborist ili član orkestra dobro se namučiti u interpretaciji. Ali isplati se. Nema Ere pred polupraznim gledalištima, nema Ere bez ozarenih lica u publici, nema generacije publike koja neće Eri dati posebno mjesto u svojem srcu.
Puna prekrasnih narodnih napjeva i iskričave satire, ova je opera jedno od najboljih djela slavenske operne literature u kojoj svoj svježi scenski život žive ljudi s istinskim vrlinama i manama. Podvig preodijevanja bogata seljaka Miće koji tobože dolazi s onoga svijeta u namjeri da ispita ćud i odanost djevojke koju voli, razvija se u raskošnu nizu komičnih situacija i zapleta. Jedna je to od rijetkih hrvatskih opera izvođenih na stranim pozornicama, ponajviše u Njemačkoj.
Tijekom 30 godina nije nedostajalo ni anegdota vezanih za izvedbe Ere, a jedna se posebice urezala u pamćenje redatelju Dolenčiću.
– Na premijeri su mi napravili i veliku jabuku koja i danas dolazi na pozornicu na poklonu sa Čobančetom. Tada je, uz obvezne konje, igrao i magarac Miha, koji je u jednom trenutku ostao sam čekati svoj ulazak na scenu. Nije volio biti sam, navikao je na strku i galamu oko sebe, posebice djece (tad se još smjelo imati i djecu kao statiste), pa je Miha uveličao premijeru svojim glasnim njakanjem usred dueta Miće i Dome. I zaradio pljesak, naravno.
Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu čast je prisjetiti se svih osoba koje su u 30 godina sudjelovali u najuspjelijoj slavenskoj komičnoj operi (popis svih sudionika u drugom privitku).
Svečanom 30. obljetnicom opere Ero s onoga svijeta ravnat će Ivo Lipanović a nastupit će Siniša Štork, Sofia Ameli Gojić, Valentina Fijačko Kobić, Stjepan Franetović, Ljubomir Puškarić, Josipa Bilić, Neven Mrzlečki te orkestar i zbor Opere zagrebačkoga HNK.
ERO S ONOGA SVIJETA Jakov Gotovac
Komična opera u 3 čina
Libreto Milan Begović
Dirigent Loris Voltolini/Antun Petrušić/Pavle Dešpalj/Nikša Bareza /Josip Šego/Robert Homen/Zoran Juranić/Ivo Lipanović
Redatelj Krešimir Dolenčić
Scenograf Dalibor Laginja
Kostimografkinja Inga Kostinčer
Obnova kostima Dženisa Pecotić
Rasvjeta Vladimir Kazda
Koreograf prema Margareti Froman Zvonimir Reljić
Zborovođa Mladen Tutavac
Asistent redatelja Petar Vujačić
Asistent scenografa Ante Serdar
Asistent obnove kostima Željko Nosić
Scenski pokret Ioan Barbu
Praizvedba 2. studenoga 1935.
Premijera 9. svibnja 1992.
Osobe
Gazda Marko bogati seljak- Dinko Lupi, Marijan Jurišić, Franjo Petrušanec, Tomislav Neralić, Tomislav Borić, Ivica Šarić, Ivica Trubić, Berislav Puškarić, Siniša Štork, Ivica Čikeš
Doma, njegova druga žena- Gordana Marić Šir, Cecilija Car, Inga Heinl, Marija Klasić, Diana Hilje, Božena Glavakova, Ivanka Boljkovac, Biljana Keserić Košćal, Neda Martić, Sofia Ameli Gojić, Dubravka Šeparović Mušović
Đula, Markova kći iz prvog braka- Božena Svalina, Branka Beretovac Vondraček, Blaženka Milić, Olga Radmanovac, Oriana Vozila, Miljenka Grđan, Sanja Toth Špišić, Antonija Boroša, Vedrana Šimić, Laura Pavlović, Valentina Fijačko, Željka Martić, Kristina Anđelka Đopar, Tamara Franetović Felbinger, Adela Golac Rilović
Mića – (Ero) – Janez Lotrič, Hrid Matić, Petromil Stašić, Šime Mardešić, Damir Fatović, Cvetan Stojanovski, Miljenko Đuran, Nikša Radovanović, Stjepan Franetović
Sima, mlinar – Bojan Šober, Sotir Spasevski, Miroslav Belamarić, Davor Radić, Tomislav Bekić, Alen Ruško, Ljubomir Puškarić
Čobanče– Marija Borić, Matija Ivandić, Iva Prgomet, Antonija Fabijanović, Janja Borić, Tamara Felbinger, Donka Spasevska, Marijana Šokčević, Ana Zebić, Marijana Homen, Marija Lešaja, Josipa Bilić
Momče– Damir Žarko, Neven Mrzlečki, Mario Bokun
Solisti baleta – Ljiljana Gvozdenović, Nataša Sedmakov, Ioan Barbu, Dubravko Kolšek
Zbor i Orkestar i ansambl Baleta Hrvatskoga narodnog kazališta
Koncerni majstori – Geza Balaž, Dragutin Belković
Baletni majstor Božica Lisak
Voditelj studija uloga – Antun Petrušić
Korepetitori – Darko Domitrović, Nina Cossetto
Suradnice u predstavi – Izabela Šimunović, Vedrana Vrhovnik
Inspicijenti – Jana Cesarec, Dinka Lozić
Šaptačica Gordana Nikić
