Hrvatski Fokus
Znanost

Trgovina djecom je zločin – i predstavlja tragičan kraj djetinjstva

I tijekom srpske agresije na Hrvatsku bilo je pokušaja da se hrvatska djeca kao žrtve rata „udome“ izvan Hrvatske. Predsjednik Tuđman je to odbio i rekao da će sva hrvatska djeca biti odgovarajuće zbrinuta u Hrvatskoj

 

Vijest o uhićenju osmero Hrvata u Zambiji početkom prosinca 2022. pod optužbom za pokušaj trgovine djecom iz DR Kongo brzo se proširila ne samo u Hrvatskoj nego i diljem svijeta, a slučaj se opisuje kao međunarodni skandal. Dakako, Hrvatsku i sve ljude dobre volje koji još uvijek imaju empatiju za tuđu patnju pogodila je ova zabrinjavajuća vijest. No, još više zabrinjava činjenica pokušaja opravdavanja a osobito zataškavanja cijelog slučaja.

Cijeli slučaj pokušaja trgovine djecom iz DR Kongo u Hrvatsku za sada ima niz otvorenih pitanja, ali daje i prigodu obveze progovoriti o vrlo zabrinjavajućoj činjenici koja se prešućuje u javnosti, a to je da diljem svijeta trgovina ljudima, osobito djecom, neprekidno raste.

Odmah sam se sjetila slučajeva trgovine djecom ili pokušaja trgovine nakon razornog potresa koji je 12. siječnja 2010. pogodio državu Haiti. Podsjećam da je potres na Haitiju imao magnitudu 7,0 a posljedice su bile katastrofalne. Potres je pogodio najnaseljenije područje Haitija: sredinom veljače 2010. vlada Haitija izvjestila je da je broj žrtava dosegao 230.000, a u siječnju 2011. premijer je izvjestio da je poginulo više od 316.000 ljudi. Službeno se navodi da je poginulo 222.517 ljudi, iako neki smatraju da je broj poginulih veći, dok neki drugi smatraju da je manji. Ipak, zbog ovolikog broj žrtava potres na Haitiju 2010. smatra se jednim od najsmrtonosnijih potresa zabilježenih u ljudskoj povijesti.

Zašto podsjećam na ovu tragediju? Naime, nakon razornog potresa, velikog broja poginulih i ozlijeđenih te goleme materijalne štete, siromašni Haićani, osobito žene i djeca postali su žrtve trgovine ljudima. Ipak, vlasti su uspjele spriječiti „odlazak“ određenog broja djece s Haitija, navodno u „bolji život.“

CNN je 28. siječnja 2010. objavio tekst u kojem premijer Haitija Jean-Max Bellerive upozorava javnost o opasnosti krijumčarenja djecom i trgovine ljudskim organima nakon razornog potresa i tada je odlučno izjavio da će država zaštititi najranjivije ljude, osobito djecu.

Relief Web je u prosincu 2019. objavio potresno svjedočanstvo Ludginie koja je u vrijeme potresa imala 12 godina, a sada kao djevojka u dobi od 21 godine ispričala je svoju osobnu priču nakon potresa na Haitiju kada je njezina obitelj ostala bez igdje ičega: „grupa Amerikanaca odmah je ponudila zbrinjavanje djevojčice na što su njezini roditelji odmah pristali vjerujući da će imati bolji život u SAD-u.“

Ludginie je svjedočila da je ista grupa Amerikanaca namjeravala iz Haitija prokrijumčariti još 32 djece, dječaka i djevojčica, u Dominikansku Republiku. Srećom, svjedoči Ludginie, „presretnuti su na granici i sva su djeca došla živjeti kod SOS obitelji u našu SOS seosku zajednicu u Port-au-Prince Santo.“   

Ludginie navodi: „Iskustva iz djetinjstva učinila su me odlučnom da nikada ne ponovim greške svojih roditelja. Ovo me naučilo da se moram pripremiti prije nego što dobijem vlastitu djecu,“ rekla je. „Moram biti u mogućnosti osigurati dijete, da izbjegnem ono što mi se dogodilo prije 10 godina.“

Kaos nakon potresa na Haitiju 2010. stvorio je priliku za beskrupulozne pojedince da iskoriste najranjivije. Broj očajnih roditelja koji su nakon potresa dali pristanak da njihova djeca odu sa strancima je „najtužnija lekcija ove katastrofe“, izjavila je Celigny Darius, nacionalna direktorica SOS Dječjih sela na Haitiju.

„SOS je odigrao ključnu ulogu u zaštiti djece od trgovine s Haitija u Dominikansku Republiku neposredno nakon katastrofe. U mjesecima i godinama otkako smo ponovno spojili djecu s njihovim obiteljima, obnovili smo škole i pomogli obiteljima i zajednicama da se oporave od tragedije.“

Potrebno je također istaknuti da su žrtve trgovine ljudima postali u većoj mjeri žene i djeca iz Ukrajine. Trgovina ljudima iz Ukrajine počela je još početkom 1990-ih godina, a eskalirala je ratom u Ukrajini od veljače 2022. 

Ukrajinske žrtve trgovine ljudima u velikoj mjeri eksploatiraju se u državama članicama Europske unije, uključujući Poljsku i Njemačku, zatim Tursku, Rusiju, Kazahstan, Kinu itd. (Relief Web: https://reliefweb.int/report/ukraine/trafficking-persons). U.S. Department of State također je objavio opširnije izvješće o ukrajinskim žrtvama trgovine ljudima zbog ratnih razaranja i stradanja („2022 Trafficking in Persons Report: Ukraine“; www.state.gov/reports/2022-trafficking-in-persons-report/ukraine/ ).

Moram također podsjetiti da je i u vrijeme Domovinskog rata bilo također pokušaja, zapravo nastojanja da se hrvatska djeca kao žrtve rata, osobito djeca koja su ostala siročad, „udome“ izvan Hrvatske. Predsjednik dr. Franjo Tuđman je to odbio i rekao da će sva hrvatska djeca biti odgovarajuće zbrinuta u Hrvatskoj.

Trgovina djecom oblik je trgovine ljudima, a Ujedinjeni narodi definiraju je kao „novačenje, prijevoz, prijenos, skrivanje i/ili primanje“ otetog djeteta u svrhu ropstva, prisilnog rada i iskorištavanja. Ova je definicija znatno šira od definicije „trgovanja ljudima“ iz istog UN-ovog dokumenta. Djecom se također može trgovati u svrhu posvajanja.

Iako je teško doći do točnih statističkih podataka o veličini trgovine djecom, Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, ILO) procjenjuje da se svake godine trguje s 10 000 djece. 

ILO također procijenjuje da je oko 21 milijun ljudi prisiljeno na prisilan rad ili ropstvo; od toga, svaka četvrta osoba mlađa je od 18 godina. Smatra se da broj djece koja su žrtve trgovine diljem svijeta iznosi oko 5,5 milijuna.

Godine 2012. Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UN Office on Drugs and Crime, UNODC) izvijestio je da je postotak djece žrtava porastao u razdoblju od 3 godine s 20 posto na 27 posto. Svake godine 300.000 djece bude odvedeno iz cijelog svijeta i prodano od strane trgovaca ljudima kao roblje. Čak 28 posto od 17 000 ljudi dovedenih u Sjedinjene Države su djeca – oko 13 djece dnevno.

UN-ov Ured za droge i kriminal (UNODC) u svojem izvješću objavljenom 2020. („Global Report on Trafficking in Persons 2020“ – poglavlje 6.) za područje zapadne i južne Europe navodi slijedeće: „Registrirano je 11.839 žrtava trgovine ljudima u 21 državi: 28 posto muškaraca, 37 posto žena, 21 posto dječaka i 14 posto djevojčica. Najviše se radi o trgovini u svrhu spolne eksploatacije (44 posto slučajeva), prisilnog rada (32 posto slučajeva) i 24 posto na ostale oblike eksploatacije odnosno iskorištavanja. Radi više informacija svakome koga zanima ovaj zabrinjavajući trend trgovine ljudima, osobito djecom, preporučujem izvješća koja objavljuje UNODC: „Global Report on Trafficking in Persons“ („Globalno izvješće o trgovini ljudima“), s napomenom da je najnovije izvješće objavljeno 24. siječnja 2023.

Povodom prošlogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana protiv trgovine ljudima (30. srpnja), UNICEF je istaknuo da od ukupnog broja žrtava trgovine ljudima, gotovo jedna trećina jesu djeca. A tema prošlogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana protiv trgovine ljudima bila je: „Primjena i zlouporaba tehnologije“ („Use and abuse of technology“).

 Glavni međunarodni dokumenti koji se bave trgovinom djecom su Konvencija UN-a o pravima djeteta iz 1989. godine, Konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) o najgorim oblicima dječjeg rada iz 1999. godine i Protokol UN-a o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovine ljudima, posebno ženama i djecom iz 2000. godine. Prvi veliki međunarodni instrument koji se bavi trgovinom djecom dio je Protokola UN-a iz Palerma („Palermski protokol“) iz 2000. pod nazivom „Protokol za sprječavanje, suzbijanje i kažnjavanje trgovine ljudima, posebno ženama i djecom. Članak 3(a) ovog dokumenta definira trgovinu djecom kao „novačenje, prijevoz, prijenos, skrivanje i/ili primanje“ djeteta u svrhu iskorištavanja.

World Vision (www.wvi.org) ističe da je trgovina djecom oblik suvremenog ropstva današnjice. Djecom se trguje u različite svrhe, na primjer: za kućne poslove, naoružane skupine, kriminalne aktivnosti, prosjačenje, pa i posvajanje.

Poznata i ugledna organizacija pod nazivom „SAVE THE CHILDREN“ („Spasimo djecu“) ima tradiciju dužu od 100 godina, a djeluje diljem SAD-a i u više od 100 država diljem svijeta. Organizaciju „Save the Children“ osnovala je Eglantyne Jebb 1919. godine zbog uvjerenja da svako dijete ima pravo rasti u zdravom okruženju, te da ima pravo na obrazovanje i sigurnost. Ova organizacija u svojem radu dužem od 100 godina promijenila je živote više od milijarde djece jer, kako ističu, svako dijete ima pravo i zaslužuje budućnost.  

„Save the Children“ posebno ističe slijedeće: Trgovina djecom je zločin – i predstavlja tragičan kraj djetinjstva:

  • Trgovina djecom odnosi se na iskorištavanje djevojčica i dječaka, prvenstveno za prisilni rad i seksualno iskorištavanje. Djeca čine 27 posto svih žrtava trgovine ljudima u svijetu, a dvoje od svaka tri djeteta koja su žrtve jesu djevojčice.
  • Ponekad ih prodaje član obitelji ili poznanik, ponekad su namamljeni lažnim obećanjima o obrazovanju i „boljem“ životu – a stvarnost je da se ta djeca kao žrtve trgovine i iskorištavanja drže u robovskim uvjetima bez dovoljno hrane, skloništa ili odjeće, a često su teško zlostavljani i onemogućen im je svaki kontakt s njihovim obiteljima.
  • Djecom se često trguje radi komercijalnog seksualnog iskorištavanja ili rada, kao što je ropstvo u kući, poljoprivredni rad, rad u tvornici i rudarstvu, ili su prisiljena boriti se u sukobima. Najranjivija djeca, osobito izbjeglice i migranti, često su plijen (žrtve) zbog njihove nade za obrazovanjem, boljim poslom ili boljim životom u novoj zemlji.

Sve zemlje u svijetu pogođene su trgovinom ljudima, a kao rezultat toga djeca su prisiljena napustiti školu, riskirati svoje živote i lišena su onoga što svako dijete zaslužuje – budućnosti.

Izvor:

  1. Relief Web: „Trafficked after the Haiti earthquake – A child’s story;“ 18. 12. 2019., https://reliefweb.int/report/haiti/
  2. Tom Evans, CNN: „Traffickers targeting Haiti’s children, human organs, PM says“; 28. 1. 2010.
  3. UN Office on Drugs and Crime, UNODC: www.unodc.org

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Povezane objave

Rawls ne donosi ni savršena rješenja

HF

Gordan Družić primio Jusufa Buxhovija

HF

Bit će to veliki promet a mala zarada

HF

Kriza na tržištu mlijeka u Europskoj uniji

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više