Hrvatski Fokus
Iseljeništvo

Josip Kraja – tiskar, urednik i dobrotvor

Život posvetio uzdizanju hrvatskih doseljenika u Americi na kulturnom, prosvjetnom i političkom polju

 

Povijest hrvatskoga iseljeništva u Americi uobičajeno se dijeli po valovima masovnijega prekooceanskoga iseljavanja, kao na primjer krajem 19. i početkom 20. stoljeća ili nakon Drugoga svjetskoga rata, krajem 1960-ih i početkom 1970-ih godina… Ali periodizacija povijesti života i djelovanja Hrvata u Americi može se napraviti i po prijelomnim trenutcima i važnim događanjima u domovini. Naime, sva važnija zbivanja u Hrvatskoj imala su trajan odjek među američkim Hrvatima. Primjerice, vrijeme „khuenovštine”, Riječka rezolucija i neslavna srpsko-hrvatska koalicija, stvaranje zajedničke države sa Srbima, ubojstvo Radića i drugova, i dalje. Ova i sva druga domovinska gibanja snažno su utjecala na život i rad hrvatskih zajednica u Americi (i iseljeništva općenito).

Na drugoj strani, svaka od takvih povijesnih dionica iznjedrila je domoljubne pojedince i organizacije u Americi (i drugdje) koji su se nesebično borili za pravdu, istinu i slobodu svojega naroda; za dobrobit domovine premda su živjeli daleko od nje. Osim što su okupljali narod i potpomagali domovinske pokrete, oni su svojim američkim sugrađanima i vlastima tumačili pravednost hrvatske borbe za slobodu. Josip Kraja (1891. – 1979.) bio je jedan od nesebičnih i neumornih djelatnika tijekom nekoliko desetljeća koji je svojim radom premošćivao nekoliko naraštaja hrvatskih doseljenika u Ameriku.

Josip Kraja rođen je u Dubrovniku 7. ožujka 1891. godine u obitelji sa sedmero djece. Korijen njegova prezimena seže u grad Krujë, tvrđavu slavnoga Jure Kastriotića (Skenderbega). Već u mladim godinama Josip je pohađao ne samo Pomorsku akademiju (gdje mu je predavao i poznati Filip Lukas) nego je učio i tiskarska umijeća. Da bi izvukao veliku obitelj iz novčane krize, otac mu Nikola otišao je u Ameriku 1896. godine, a Josip mu se pridružio kad mu je bilo 16 godina. Stupio je na američko tlo 13. lipnja 1907. godine.

Nažalost, otac je bio bolestan i umro je za manje od godinu dana nakon sinova dolaska, a mladi Josip nastavio se probijati kroz život u tuđini. Radio je tiskarske poslove u New Yorku, Chicagu, Clevelandu i potom je (1914.) stigao u novootvorenu tiskaru „United Printing Co.” u Youngstownu, Ohio. U tom (tada industrijskom) gradu bio je oveći broj hrvatskih doseljenika i već 1911. utemeljili su hrvatsku katoličku župu. Kraja se pridružio zajedničkomu radu zajednice u koju je pristigao i postao jednim od utemeljitelja mjesnoga Hrvatskoga doma. Uskoro po doseljenju u Youngstown, objavio je knjižicu Pravila Hrvatskog poučnog kluba, a tijekom 1915. godine uređivao je i izdavao list Hrvatska štampa.

Tiskara u kojoj je radio postala je poznata po izdavanju tjednih novina na više jezika: njemačkom, mađarskom, slovačkom, talijanskom, rumunjskom i grčkom. Budući da je Kraja osim tiskarskih umijeća poznavao i nekoliko jezika, bio je vlasnicima od velike pomoći. S vremenom je postao upravitelj, pa suvlasnik i potom vlasnik te moderne i, za podulje vrijeme, najveće tiskare koja se nalazila između velikih gradova Pittsburgha i Chicaga.

Čim je pristigao u New York, odnosno u gradsku četvrt Hoboken, i potom obišao i/ili živio u nekim drugim hrvatskim kolonijama u Americi, Kraja je uvidio čemerno stanje hrvatskih doseljenika. Ne samo materijalno nego i stanje duha, kulture i hrvatske samosvijesti. U mladenačkom zanosu, vjerojatno i radi posla, uredio je i nekoliko brojeva Radničke borbe, ali ideje socijalizma nisu ga privlačile pa se ubrzo pridružio skupinici od sebe starijih pojedinaca koji su posvetili sve svoje sposobnosti da bi pomogli svojim sunarodnjacima. Nisu oni štedjeli vremena, zdravlja ni ono malo novca što su zarađivali. I Kraji je tiskara služila za uzdržavanje obitelji, a život je posvetio uzdizanju hrvatskih doseljenika u Americi na kulturnom, prosvjetnom i političkom polju. Postao je jedan od najistaknutijih hrvatskih djelatnika „stare generacije”, to jest onih koji su u Ameriku stigli prije Prvoga svjetskoga rata.

Već u početku Velikoga rata članovi Jugoslavenskoga odbora kružili su po Americi propagirajući „narodno jedinstvo”. To je pitanje unijelo velike podjele među tamošnje domoljubne Hrvate. Kraja je od mladih godina bio protiv tuđinske vlasti u Hrvatskoj, ali je imao sumnje da će ujedinjenje sa Srbijom donijeti slobodu. I ono malo projugoslavenskih iluzija raspršilo se kad je postalo očito da je s „ujedinjenjem” hrvatskomu narodu stiglo novo sužanjstvo.

Odjek ubojstva Stjepana Radića i drugova u iseljeništvu izazvao je snažan pokret za oslobođenje Hrvatske u kojem je Kraja bio jedan od vodećih čimbenika. Uz njegovu velikodušnu novčanu pomoć, tadašnji poznati domoljubi, zajedno s njim, utemeljili su (1928.) „Hrvatsko kolo”, organizaciju koja je (među ostalim) iznosila u svjetsku javnost što se događa u Hrvatskoj i ujedinjavala iseljeništvo u borbi protiv srpske diktature. Ideje zajedničkoga rada postupno su se širile i za nekoliko godina „Kolo“ je imalo 41 ogranak u SAD-u i Kanadi. Kolaši su svojim novčanim doprinosima potpomagali sve koji su bili proganjani zbog borbe za hrvatsku nezavisnost.

U promidžbene svrhe „Kolo“ je izdavalo glasilo Hrvatska smotra, a i na engleskom nekoliko brojeva časopisa Croatian Review (Hrvatska revija). Vodili su se principom: Ako Hrvatska nije u stanju govoriti u svoje ime, onda je zaista iseljena Hrvatska pozvana ustati i svijetu reći što se događa. Među ostalim, „Kolo“ i druge domoljubne organizacije, udružene u Hrvatskom narodnom vijeću, predale su u listopadu 1933. godine, u ime Hrvata u Sjevernoj Americi (i diljem svijeta) „Memorandum” Bijeloj kući, Ligi naroda, papi Piju XI. i raznim veleposlanstvima u kojem se traži „potpuna neovisnost Hrvatske i Hrvata od srpske vladavine”. A Ustav „Kola“ jasno kaže da će „svojski podupirati braću svoju u domovini u njihovoj borbi za slobodu i prava Hrvatske”. U svim domoljubnim zbivanjima u Americi Kraja je imao važnu ulogu. Među ostalim, bio je biran nekoliko puta za predsjednika „Hrvatskom kolu“, zadugo je objavljivao članke u nekoliko hrvatskih glasila toga vremena i novčano potpomagao razne domoljubne ustanove i pothvate.

„Hrvatsko kolo“ ugašeno je 1946. godine. Nova vremena i novi val poratnih doseljenika donijeli su promjene u radu Hrvata u Americi. Josip Kraja i u novim je prilikama nastavio djelovati. U prvom redu pomogao je novodošlim izbjeglicama otpočeti s njihovim djelatnostima. Bio je među vodećim ljudima novoutemeljene organizacije Ujedinjenih američkih Hrvata (1946). Podržavao je i novčano potpomagao rad Hrvatske akademije u Americi, a devet svezaka časopisa Journal of Croatian Studies (JCS) otisnuto je u njegovoj tiskari. Njegovi prilozi objavljivani su u Hrvatskoj reviji, u JCS i drugim hrvatskim glasilima koja su ponikla nakon Drugoga svjetskoga rata.

Pri kraju života, svoju bogatu arhivsku ostavštinu poslao je u Immigration History Research Center, University of Minnesota, u Minneapolisu. To je jedan od najpoznatijih centara za istraživanje povijesti doseljeništva i etničkih skupina u Americi. Centar brižno čuva Krajinu ostavštinu.

Pola godine prije nego što je napustio ovaj svijet, glavne novine u Youngstownu, pišući o njegovu životu i radu, među ostalim su naglasile kako je Kraja „aktivno sudjelovao u promicanju borbe za neovisnu Hrvatsku i afirmaciji Hrvata u Americi”. A prigodom njegove smrti, iste novine u nekrologu su naglasile: „Croatians owe historical debt to Joe Kraja” – Hrvati imaju povijesni dug prema Josipu Kraji”. Josip Kraja umro je u Youngstownu 16. studenoga 1979. godine. Iza njega ostala su dvojica sinova i njihove obitelji.

Ovim prilogom podsjećam na jednoga od onih koji su dali mnogo za hrvatski narod i Hrvatsku, a od nje nisu tražili ništa. Hrvatska ih barem ne bi trebala zaboraviti.

Dr. Ante Čuvalo

Povezane objave

Šporke riči

HF

Matthew M. Braidech/Brajdić – glasoviti američki stručnjak za prevenciju, gašenje i istraživanje uzroka požara

hrvatski-fokus

Globalno uvrtanje

hrvatski-fokus

Zagreb odao počast češkom velikanu

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više