Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Izbori će, kuća obilno časti!

Najreklamiraniji i iznimno obilan energetski natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, vrijedan čak 120 milijuna eura, privremeno je zatvoren za samo dva i pol dana, s gotovo 12.000 prijava

 

Fond za zaštitu okoliša za samo dva i pol radna dana zatvorio je 120 mil. eura vrijedan natječaj za energetsku obnovu obiteljskih kuća. ‘Najbrži prst’ nije najidealniji model kada se dijeli novac, ali bome nije ni totalna katastrofa, nešto drugo više zabrinjava…

Superizborna je godina, kuća obilato časti! Baš kao u reklami – treba uzeti svoj komadić kolača, no to onima koji ciljaju na poticaje neće biti tako jednostavno kako se sugerira. Najreklamiraniji i iznimno obilan energetski natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, vrijedan čak 120 milijuna eura, privremeno je zatvoren za samo dva i pol dana, s gotovo 12.000 prijava. Dakle, ovaj puta nije se radilo u minutama trajanja javnog poziva. Fondu sada valja pregledati dokumentaciju – dio prijavitelja će ‘visiti’ radi manjkave prijave, a moguće je i ponovno otvaranje poziva. Međutim, Fond to nije radio već je radije tražio dopune prijava i/ili odlučio izdvojiti više novca da udovolji svima (obnovljivci u obiteljskim kućama 2023.).

Priprema Fonda je bila izvrsna, građani su imali više od dva mjeseca da se dobro informiraju i ispune dokumentaciju, prikupe ponude, odluče žele li fasadu, krov, prozore i obnovljivce ili samo ponešto od toga, ovisno koliko su „dugi“ ili „kratki“ s novcem.  

Čelnik fonda je izjavio da će novca biti za sve, da nema žurbe, a ovisno o oštećenjima (potres), moguće je dobiti i do 60-80% sredstava. Ovisno o postotnom udjelu i mjerama koje će se primijeniti kod energetske obnove, maksimalni iznos poticaja iznosit će 62.120 eura po prijavi. Riječ je o jako puno novca, ako se uzme u obzir da je prosječna hrvatska kuća 120 četvornih metara i da je obnova fasade 30 do 50 eura po četvornom metru, ovisno o lokaciji i materijalu. To bi značilo da će fasadu bez poticaja platiti između 10.000 i cca 20.000 eura, ovisno kako se pogodi. Fotonapon na krovu izaći će oko 7.000 eura, da ne kalkuliram novi krov, prozore, dizalicu topline, peć na biomasu, čak i kućnu punionicu za e-vozilo i sl.. Tko dobije novac namučit će se s majstorima, čija dostupnost, ozbiljnost, pouzdanost i kvaliteta radova je poslovično problematična. 

Najbrži prst

Prijavitelji su u natječaju dobro iščitali da nema kriterija bodovanja prijava. Dakle, opet je na snazi zloglasni „najbrži prst“, odnosno ‘po redoslijedu prijave’ pa tko je informatički vješt i dobro se pripremio, mogao bi biti za to nagrađen. Taj model ima svoje prednosti i mane koje je lako kritizirati. Primjenjuju ga i mnoge druge zemlje, nismo izuzetak, ako netko misli. Čini se najidealnijim favorizirati prijavitelje koji obnovom postižu najbolji napredak u energetskom razredu. Međutim, to nije i ne može biti jedini kriterij jer onda bi se financirao manji broj kompleksnijih projekata, a cilj je podijeliti novac većem broju ljudi. Osobno problematičnim držim da je postotak sufinanciranja u većini razvikanih natječaja Fonda redovno previsok. Da je niži, multiplikativni efekt natječaja bio bi znatno bolji a više prijavitelja odlučilo bi se javiti i ostvarili bi sufinanciranje zahvata u koje su se ionako namjeravali upustiti uz mali poguranac.

Hrvatska bi sebi pak zabilježila veće ostvarene energetske uštede, a veći broj obitelji uživao bi u ugodnijem domu. Drugi problem je kontinuitet sufinanciranja i predvidivost raspisa javnih poziva, na što se žale mnogi zainteresirani dionici. Tu ima puno prostora za napredak, jer se pokazuje da postoje brojne, i vjerojatno dobrim dijelom, besmislene administrativne prepreke tome da se do željenog kontinuiteta dođe.

Da, nije idealno, ali bome nije ni katastrofa, kako neki zlobnici redovno sugeriraju po društvenim mrežama, sugerirajući pogodovanje, zavjeru i slične gluposti. Činjenica je da se na pozive Fonda za građanstvo u pravilu javljaju oni koji svoj višak na tekućim računima plasiraju u povećanje kvalitete života, što je razumljivo. U životu je to, na žalost, tako – tko ima, imat će i više, a tko nema, neka mu je Bog na pomoći. Tu uskače država, koja treba težiti socijalnoj pravednosti. Zašto politika tako često maže vrat masnoj gusci, neka svatko zaključi sam.

Vrijedi istaknuti da ova Vlada konačno nešto radi i na projektima energetske obnove za energetski siromašna kućanstva, što je potaknuto potresom i obiljem novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i sredstvima koja smo dobili iz Fonda solidarnosti. Taj novac će u jednom trenu presušiti i Hrvatska bi se trebala pripremiti za taj trenutak. Jer će se tada pokazati sva slabost državnog proračuna deindustrijalizirane i male zemlje koja sada raste na EU fondovima, a dominantno ovisi o turizmu, volatilnoj gospodarskoj grani u geopolitički nestabilnim vremenima kakva su današnja.

Nina Domazet, www.energetika-net.com

Povezane objave

Kako pomoći razvoju Slavonije

HF

Od raspoloživih 531 milijuna povukla tek 2 posto!

HF

Kako odabrati – javna ili tržišna usluga opskrbe plinom?!

hrvatski-fokus

Traži se ukidanje subvencija

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više