Hrvatski Fokus
Bosna i Hercegovina

Hrvati u Bosni i Hercegovini – Život i povijest u susretu Istoka i Zapada

Izložbe se ogleda u tome što kroz fotografije, eksponate, etnografske zbirke i narative oživljava život Hrvata u Bosni i Hercegovini

 

„Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu Istoka i Zapada“ naziv je izložbe slika, video uradaka i narodnih nošnji koja je u četvrtak, 3. listopada 2024. otvorena u Sveučilišnoj galeriji u Splitu.

Izložba pod visokim pokroviteljstvom dr. Dragana Čovića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora i predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika – Podružnica Split, Udruge za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u BiH „Stećak“, Sveučilišta u Splitu i Splitsko-dalmatinskom županijom, donosi jedinstven prikaz povijesne i kulturne baštine Hrvata na prostoru Bosne i Hercegovine.

Prorektor za znanost i kvalitetu prof. dr. sc. Igor Jerković, pozdravljajući prisutne, prezentirao je institucionalnu i programsku suradnju Sveučilišta u Splitu sa Sveučilištem u Mostaru, ističući studentsku i edukativno znanstvenu razmjenu znanja kroz mnogobrojne projekte.

Edukacija

Svjesni činjenice da Splitsko sveučilište kroz znanstvenu i edukativnu platformu, educira nove naraštaje hrvatskog društva, kao i da dio studentske populacije upravo dolazi s prostora Bosne i Hercegovine, izvorna inicijativa da se izložba Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu istoka i zapada, realizira u tom nukleusu rasadišta novih hrvatskih generacija, dobiva dodatnu vrijednost i puni smisao. Upravo se Sveučilišna galerija nametnula kao optimalan prostor za realizaciju ove izložbe, te poruke koju sa sobom nosi“, naglasio je prorektor prof.dr.sc. Jerković.

Župan Splitsko-dalmatinski Blaženko Boban naglasio je predanost Splitsko-dalmatinske županije u suradnji s hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini, kao i susjednim hercegovačkim županijama, ali i prostora Lašvanske doline, odnosno centralne Bosne i Posavine sjećajući se njihove žrtve u obrani Domovine, odnosno prostora u kojem hrvatski čovjek živi i obitava.

Stipan Zovko, predstavnik Županije Zapadnohercegovačke i savjetnik predsjednika Vlade Predraga Čovića istaknuo je kako se na rubovima civilizacija i rubovima etničkih i religijskih skupina, u zamagljenim granicama, u interakcijama se događaju međusobni utjecaji i prožimanja. „Sve je prožeo odnos između širokih promjena pod utjecaja Istoka i Zapada, s jedne strane na uskoj zatvorenoj planinskoj zemlji, omeđenoj Dinarskim masivom i dvjema velikim graničnim rijekama Savom i Drinom s druge strane. Zbog toga život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini kroz cijelu povijest stoji u perifernom položaju i stalnom utjecaju velikih kulturno-civilizacijskih centara, Rima i Bizanta, Beča i Carigrada, Mediterana i Srednje Europe, primajući njihove kulturne prakse, ali istovremeno stvarajući i vlastito sociokulturno polje u kojemu se ti utjecaji uzajamno prepleću i preoblikuju, poruka je izložbe  „Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu istoka i zapada“.

Izložba znakovitog naslova

„Hrvati u Bosni i Hercegovini – život i povijest u susretu istoka i zapada“, izložba je znakovitog naslova koja na sebi svojstven način retrospektivno oslikava opstojnost, nacionalnu suverenost, religijsku svijest satkanu kroz bitak jednog naroda. Pri čemu je najprimjerenije u susretu s izložbom postaviti sebi osobno, gotovo intimno pitanje: Što mi predstavlja to horion „zemljica” Bosna i Hercegovina? Koliko sam upoznat s njenim identitetom? Poznajem li njezinu povijesnu zbilju, satkanu u susretištu naroda, civilizacija, religija, otisnutu na pergame­nu ili usamljenom bogumilskom stećku? Koliko me osobna identifikacija s kamenom Hercegovine, vodom Lašve i ravnicom Posavine čini bogatijim čovjekom. Apostrofirajući navezanosti povijesnog Splita i prostora Bosne i Hercegovine, kroz povijesnu osobnost Hrvoja Vukčića Hrvatinića, koji je uz titulu vojvode bosanskog nosio i naziv hercega splitskog, a čiji je glagoljski iluminarni rukopis misala rimskog obreda napisan upravo u Splitu 1403. ili 1404. godine“, istaknuo je voditelj splitske Podružnice Hrvatske matice iseljenika, Ante Ćaleta.

Otvarajući izložbu ministrica kulture Federacije BiH Sanja Vlaisavljević istaknula je kako Hrvati sada, kao što su to činili i kroz povijest, ustrajavaju na očuvanju svojeg identiteta kroz jezik, kulturu i običaje. Upozorila je da i danas u BIH ima osporavanja kulture, jezika i običaja hrvatskog naroda, ali će ustrajati u borbi za ravnopravnost.

„Bosansko hercegovačko nebo, pripada jednako i hrvatskom narodu, kao konstitutivnom narodu Bosne i Hercegovine, zajedno s ostala dva naroda. Hrvati u Bosni i Hercegovini svoju povijest pišu od stoljeća sedmoga, od dolaska kao slavenskog plemena, i u društvenom biću njeguju kontinuitet do današnjih dana i stvaranja suvremene nacije. Kroz trinaest stoljeća života u ovoj zemlji Hrvati su utkali sebe u njezin povijesni identitet. Suverenost jednog naroda oslikava se u kategorijama prostora, društvenog utjecaja, religiji, jeziku, arhitekturi, odnosno u zajedničkom skupu koji čine istaknuta identitetska obilježja. Hrvati u povijesnom presjeku Bosne i Hercegovine, ali i ovoj suvremenoj zbilji, oslikavaju svoju prisutnost kroz sve istaknute kategorije. Njihov obol u multireligijskom i multietničkom mozaiku neizostavan je, kontinuiran i specifičan“, naglasila je između ostalog ministrica Vlaisavljević.

Autor izložbe, karmelićanin o. Zvonko Martić naglasio je da s dvadesetak slika i dvadesetak video uradaka iz svih krajeva BiH te narodnim nošnjama želi pokazati kontinuitet hrvatstva u BiH, ali i pravo Hrvata na BiH.

„Posebnost ove izložbe ogleda se u tome što kroz fotografije, eksponate, etnografske zbirke i narative oživljava život Hrvata u Bosni i Hercegovini, ukazujući na važnost očuvanja tradicijske kulture. Etnografska zbirka koja je predstavljena dolazi iz Samostana i duhovnog centra Karmel sv. Ilije, smještenog na Buškom jezeru u blizini Tomislavgrada. Hrvati su tijekom trinaest stoljeća postojanja na prostoru Bosne i Hercegovine oblikovali njezin povijesni i kulturni identitet, stvarajući jedinstvenu sintezu europsko-orijentalne kulture. Izložba nudi prikaz života Hrvata unutar multietničkog i multireligijskog društva, gdje su u složenim povijesnim okolnostima dijelili životni prostor s ostalim narodima, razvijajući specifične kulturne i vjerske prakse koje su se razlikovale od onih koje su prakticirali njihovi sunarodnjaci u Hrvatskoj i drugim dijelovima Europe.

Na kraju, ova izložba nije samo hommage prošlosti, već i pogled prema budućnosti. Izložba nema za cilj prikazati idealiziran međunacionalni i međureligijski odnos niti je to žal za nekom propalom ideologijom koja je žudjela za unificiranim identitetom, nego kako su život i povijest Hrvata u Bosni i Hercegovini teško razumljivi ako ih se promatra kao izoliran otok u odnosu na susjede i komšije. Susreti Istoka i Zapada, nekada mirni, ponekad prijeporni i često u ekstremnim ratnim sukobima utjecali su na svaki segment povijesti i života i kulturne fizionomije zemlje jedinstvene povijesti na razmeđu svjetova, između Mediterana i Srednje Europe, između orijentalnih i zapadnoeuropskih utjecaja. Na kraju, ova izložba nije samo hommage prošlosti, već i pogled prema budućnosti“,  rezimirao je o. Zvonko Martić.

Svečanom otvaranju izložbe bili su prisutni brojni uzvanici iz kulturnog i političkog života Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a svojim nastupom obogatili HKUD „Lindžo“ iz Neuma i Ženska pjevačka skupina iz Tomislavgrada.

Izložba ostaje otvorena do 25. listopada 2024.

Nives Matijević

Povezane objave

Vehabizam se čeliči u 28 naselja u Federaciji BiH

HF

Od osmanske okupacije do Daytona

HF

‘Ljetna škola u zemlji kraljice Katarine’

HF

Nerasvjetljena povijesna istina

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više