Biomarkeri neurodegeneracije bili su povišeni u cerebrospinalnoj tekućini pacijenata s dugim COVID-om, a proteomska analiza uzoraka ljudske lubanje, moždanih ovojnica i mozga otkrila je neregulirane upalne puteve i promjene povezane s neurodegeneracijom
Infekcija SARS-CoV-2 povezana je s dugotrajnim neurološkim simptomima, iako temeljni mehanizmi ostaju nejasni. Pomoću optičkog čišćenja i snimanja uočili smo nakupljanje proteina šiljaka SARS-CoV-2 u osi lubanja-moždane ovojnice ljudskih pacijenata s COVID-19, koje traje dugo nakon virusnog čišćenja. Nadalje, biomarkeri neurodegeneracije bili su povišeni u cerebrospinalnoj tekućini pacijenata s dugim COVID-om, a proteomska analiza uzoraka ljudske lubanje, moždanih ovojnica i mozga otkrila je neregulirane upalne puteve i promjene povezane s neurodegeneracijom. Slični obrasci distribucije proteina šiljka primijećeni su kod miševa zaraženih SARS-CoV-2. Injekcija samog proteina šiljka bila je dovoljna da izazove neuroinflamu, promjene proteoma u osi lubanja-moždane ovojnice-mozak, ponašanje slično anksioznosti i pogoršane ishode u mišjim modelima moždanog udara i traumatske ozljede mozga. Cijepljenje je smanjilo, ali nije eliminiralo nakupljanje proteina šiljaka nakon infekcije kod miševa. Naša otkrića sugeriraju da trajni protein šiljaka na granicama mozga može pridonijeti trajnim neurološkim posljedicama COVID-19.
Potencijalna povezanost između cijepljenja protiv COVID-19 i razvoja Alzheimerove bolesti
Pozadina: Izazovi pandemije COVID-19 proširuju se na zabrinutost zbog nuspojava cjepiva, posebno potencijalnih veza s neurodegenerativnim bolestima kao što je Alzheimerova bolest (AD).
Cilj: Ova studija istražuje povezanost između cijepljenja protiv COVID-19 i pojave AD i njegovog prodromalnog stanja, blagog kognitivnog oštećenja (MCI).
Dizajn: Provedena je nacionalna, retrospektivna kohortna studija koja je koristila podatke korejske Nacionalne službe zdravstvenog osiguranja.
Metode: Studija, provedena u Seulu u Južnoj Koreji, analizirala je podatke s nasumičnog 50 % uzorka stanovnika grada u dobi od 65 i više godina, ukupno 558 017 osoba. Sudionici su podijeljeni u cijepljene i necijepljene skupine, s cijepljenjem koje je uključivalo cjepiva mRNK i cDNK. Studija se usredotočila na incidencije AD i MCI nakon cijepljenja, identificirane putem ICD-10 kodova, koristeći multivarijabilne logističke i Coxove regresijske analize. Pacijenti s vaskularnom demencijom ili Parkinsonovom bolešću služili su kao kontrole.
Rezultati: Nalazi su pokazali povećanu incidenciju MCI i AD kod cijepljenih osoba, osobito onih koje su primale mRNK cjepiva, unutar tri mjeseca nakon cijepljenja. Skupina koja je primala mRNK cjepivo pokazala je značajno veću incidenciju AD (omjer izgleda [OR]: 1,225; 95 % interval pouzdanosti [CI]: 1,025-1,464; P = 0,026) i MCI (ILI: 2,377; CI: 1.845-3.064; P < 0,001) u usporedbi s necijepljenom skupinom. Nije pronađena značajna povezanost s vaskularnom demencijom ili Parkinsonovom bolešću.
Zaključci: Preliminarni dokazi upućuju na potencijalnu vezu između cijepljenja protiv COVID-19, posebno mRNK cjepiva, i povećane incidencije AD i MCI. To opravdava potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se razjasnio odnos između imunoloških odgovora izazvanih cjepivom i neurodegenerativnih procesa, zagovarajući kontinuirano praćenje i istraživanje dugoročnih neuroloških učinaka cjepiva.
Objavio Oxford University Press u ime Udruge liječnika.
