Zelena tranzicija u velikoj mjeri utječe na povećanje udjela informacijskog otpada
Večernji list je 30. lipnja 2022. objavio tekst o klimatskim promjenama i okolišu. Treba pohvaliti napore naše europarlamentarke Biljane Borzan. Ona sudjeluje u izradi novog zakona EU o osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju. Treba ponovno pohvaliti modnu dizajnericu Kristinu Burja koja shvaća da suvremena moda jako opterećuje okoliš. Međutim iz teksta su vidljive dvije činjenice. Zelena tranzicija u velikoj mjeri utječe na povećanje udjela informacijskog otpada. O kojem nema spomena. A odnosi se na potrošnju energije za sve informacijske aktivnosti i materijalni otpad koji je u funkciji tih aktivnosti. No, čini se važnijim ukazati na potrebu multidisciplinarnog pristupa utjecaju svekolikog otpada na klimatske promjene. Potreban je EU projekt koji bi se pozabavio svim elementima utjecaja zelene tranzicije na život zajednice i pojedinca. To ne mogu rješavati pojedinačno klimatolozi ili modni dizajneri. Početak je tzv. strukovni pristup kojeg slijedi društveno-humanistička provjera predloženih rješenja. Posebnu pozornost treba posvetiti da pri određivanju strukovnog utjecaja sudjeluju stručnjaci s pojedinih područja, a ne aktivisti. Primjer, devedesetih godina bio je neizmjeran napad aktivista na poli(vinil-klorid), popularni PVC. Hrvatsku je to koštalo zatvaranja svih proizvođača PVC-a. Danas je PVC za neke namjene najbolji materijal. Poput PVC stolarije. Ili „dogovorna znanost“ na primjeru Montrealskog sporazuma o debljini ozonskog sloja.
Deset tjedana smrada u stanu
Kao samac koji ne kuha, imam tjedno oko kilogram biootpada. Dakle, trebam 10 tjedana da napunim najmanju vreću, onu za 10 kg biootpada. Veličine vreća propisala zagrebačka vlast. Može li i vrećice od kilograma?
Europski parlament proglasio prirodni plin i nuklearnu energiju zelenima
Vrijedan izvor informacija je newsletters@innovationorigins.com. Europski parlament je odlučio, u EU su prirodni plin i atomska energija zeleni (https://innovationorigins.com/en/europe-has-chosen-natural-gas-and-nuclear-power-count-as-green-once-and-for-all/). Istinita priča. Istočno europski makro podupire atomsku energiju kao zelenu, od 1964. Na dan 22. travnja 1964. trebalo je produljiti vizu pratitelju stipendistice Međunarodne agencije za atomsku energiju. Na policijsko pitanje što će raditi kao pratitelj, odgovor je glasio. „Učit će francuski i tražiti posao“. Dužnosnik nastavlja. „Znamo mi te makroe iz istočno europskih zemalja koji se daju uzdržavati od svojih bračnih družica“. Dodatak, makro je ubrzo izabran za volontera. U vodećem institutu te zemlje za svoje područje i započeo svoju znanstvenu karijeru. Jedna stuba, ove godine je pedeseta obljetnica što je započeo nastavničku karijeru. Predavanjima na jedno izvrsnom sveučilišnom postdiplomskom studiju.
Finski stručnjaci upozoravaju
Ostarjela mikroplastika je sve veća opasnost za okoliš. O. a. Ovdje je riječ mikroplastika propisana na razini EU, ali je preširoko definirana po svojoj veličini. Radi se zapravo o malim komadići plastike, manjim od 5 mm. Trebalo bi preciznije govoriti o komadićima usitnjenih plastičnih dijelova. Zbog ekonomičnosti mogao bi se prihvatiti naziv mala plastika.
Velik pekarski lanac pakira kruh u dopuštene plastične vrećice
Veliki lanac koji prodaje pekarske proizvode, potpuno opravdano započeo je pakirati kruh u dopuštene plastične vrećice, debljine do 15 mikrometara. Savjet, pakiranje vrućeg kruha i posljedično vlaženje vrećica, plaši kupce. No, odluka je je potpuno ekološki ispravna. Štedi drvo, a težina tog pakovanja je bitno manja i jeftinija.
Litij i e-automobili
- Vitas budno prati svjetska kretanja u jednom dnevniku. U petak 8. srpnja u članku „Litij je šest puta skuplji nego na početku godine“. Nekoliko misli. »Za vađenje jedne tone litija potrebno je 2,2 milijuna litara vode. Postavlja se ekološko pitanje«. Dodaje se, za 1 kg pamuka potrebno je 22.000 litara vode. Dakle za tonu pamuka treba toliko vode kao i za litij.. »Vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem stvaraju oko četvrtine emisije ugljika «(o. a. vjerojatno četvrtinu ekvivalenta ugljikovog dioksida). Lijepa brojka. Zna se da su po ukupnoj bilanci izraženoj s pomoću ekvivalenta ugljikovog dioksida, e-automobili lošiji od ostalih. No, imaju jednu veliku prednost u velikim gradovima. Ne stvaraju ispušne plinove. »Litij je potreban, osim za baterije e-automobila i za mobitele, pohranu energije, svemirsku industriju, podmornice te opremu za sigurnost i hlađenje. Sadašnja proizvodnja litija mogla bi se slomiti pod pritiskom potražnje, već 2026.« A Hrvatska i dalje podupire sufinanciranjem bogataše da kupuju e-automobile i gradi e-stanice za punjenje baterija.
Dvije upadnice (breaking news), dakle vijesti pristigle neposredno pred slanje teksta u tisak
Možda je prognoza o slomu svih aktivnosti na temelju litija suviše pesimistična. Važan proizvođač plastike, Sabic pokrenuo je inicijativu za pomoć u stvaranju sigurnijih i učinkovitijih električnih vozila, poboljšanjem strukturnih komponenti baterije, načinjenih od materijala koji sprječavaju gorenje. Prema Sabicu, električna vozila na baterije mogu pretvoriti više od 77 % električne energije u kretanje, u usporedbi sa samo 12 do 30 % za vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. (Reinforced Plastics – EV battery initiative, 4.srpnja 2022.). Svi ističu dvije zemlje sa zalihama litija, Australiju i Kinu. U našem susjedstvu postoje velike zalihe litija. No, njihovi državnici su za sada odbili iskorištavanje tih zaliha.
Vrijedni ronioci iz RK „Roniti se mora“ po 27. puta proveli su ekološku akciju „misli zeleno“ (Think Green) – Jarun 2022. Izronili su ukupno 700 kg otpada. Od toga je izronjeno plastičnih proizvoda (plastenke, vrećice i ostalo) 41 kg ili 5,9 %, gumenih pneumatika 203 kg ili 29 %. Što su još pronašli, a čini okruglo 65 %. Dva pitanja. U što su stavljali pronađene proizvode? Vjerojatno u plastične vreće. Važnije, poznato je da pri abrazijskom trošenju, popularnom habanju, stvaraju gumene čestice koje stižu do mora. Te čestice su na trećem mjestu. Poslije onih od premaza trupa brodova i pranja odjeće (opširnije u https://zg-magazin.com.hr/mora-oceani-i-mikroplastoza/). Hoće li netko sada tražiti da se zabrane gumeni pneumatici ili čak brodovlje, kako ste to uporno traži za nekoliko plastičnih proizvoda.
