Ozbiljne zdravstvene i ekološke posljedice genetski modificiranih usjeva
U siječnju 2026. Europska unija sklopila je trgovinski sporazum o slobodnoj trgovini s ‘Mercosurom’ čije članice su Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj, dok je Bolivija u procesu pridruživanja, a Venezuela je suspendirana. (Vidjeti: Nametnut sporazum EU-Mercosur – Bruxelles žrtvuje poljoprivredni sektor u ime komercijalne i geopolitičke strategije osmišljene iza zatvorenih vrata” – Hrvatski fokus br. 805. od 9. 1. 2026.).
Krajem 1990-ih godina značajnu ulogu imao je bračni par znanstvenika: genetičarka, dr. sc. Mae Wan-Ho (preminula 2016.) i njezin suprug Peter Saunders, profesor emeritus na King’s College u Londonu (Saunders je profesor primijenjene matematike specijaliziran za složene nelinearne sustave) koji su usko surađivali u svrhu podizanja svijesti o opasnostima genetski modificiranih organizama/GMO-a i s njima povezanim ekološkim problemima. Suosnivači su Instituta za znanost u društvu (Institute of Science in Society, ISIS, osnovan 1999.; vidjeti: www.i-sis.org.uk). U veljači 1999. objavili su otvoreno pismo, „World Scientists Open Letter” koje je potpisalo 828 znanstvenika iz 84 države, a u kojem su prvenstveno zahtijevali moratorij na GMO-e, zabranu patenata na život, i dali snažnu podršku održivoj poljoprivredi.
Budući je uzgoj genetski modificiranih poljoprivrednih kultura, osobito soje, započeo u državama Južne Amerike, prvenstveno u Argentini i Brazilu, odlučila sam podsjetiti čitatelje Hrvatskog fokusa o ozbiljnim zdravstvenim i ekološkim posljedicama genetski modificiranih usjeva o čemu sam svojevremeno mnogo pisala – i nema boljeg načina nego objava poučne retrospektive čiji autor je Dario Aranda.
Podsjećam na sljedećih nekoliko tekstova u objavi Hrvatskog fokusa:
„Genetski modificirana djeca” – HF, 6. 12. 2018.
https://www.hrvatski-fokus.hr/2018/12/18973/
„Opasnosti genetski modificirane soje” – HF, 2. 5. 2018.; https://www.hrvatski-fokus.hr/2018/05/16346/
„Kada priroda kaže: DOSTA!” – HF, 26. 7. 2018.;
https://www.hrvatski-fokus.hr/2018/07/17449/
„Glifosat uzrokuje promjene na maternici” – HF, 27. 7. 2016.;
https://www.hrvatski-fokus.hr/2016/07/8150/
„Genetski modificirana soja u crijevu stvara formaldehid” – HF, 5. 8. 2015.;
https://www.hrvatski-fokus.hr/2015/08/3613/
Povodom 30 godina uzgoja genetski modificirane soje u Argentini, Dario Aranda izvijestio je o „masovnom eksperimentu na otvorenom”
Dolazak genetski modificirane / GM soje označio je prekretnicu u argentinskom poljoprivrednom modelu i poslužio kao mostobran za GM usjeve u Južnoj Americi, piše argentinski novinar Dario Aranda u članku za novinsku agenciju ‘Tierra Viva’. Inače, ‘Eksperiment na otvorenom’ je Andrés Carrascov opis agrobiznisa i modela temeljenog na pesticidima.
Dario prepričava: „Ubrzanim postupkom, u suradnji sa Sjedinjenim Državama i ‘Monsantom,’ vlada Carlosa Menema odobrila je genetski modificirano/GM sjeme soje, koje će uskoro postati monokultura.” Tijekom tri desetljeća GM modela, piše, tisuće obitelji su deložirane sa svojih zemljišta, milijuni hektara zemlje su opustošeni, a epidemije bolesti uzrokovane agrokemikalijama su se pojačale. Ali otpor i odlučnost da se posije sjeme drugačijeg modela poljoprivrede i dalje rastu.
‘GM Watch’ uz odobrenje autora, dao je prijevod Darijevog članka na engleski, neznatno uređenog radi jasnoće.
Milijarde dolara. To je aspekt koji ističu zagovornici modela agrobiznisa, s genetski modificiranom sojom kao glavnim adutom. S druge strane vage: epidemije bolesti u područjima prskanim agrokemikalijama, koncentracija zemljišta u rukama nekolicine, nestanak 83 000 malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava, raseljavanje tisuća seoskih obitelji, osam milijuna hektara uništene autohtone šume te kontaminacija vode, zraka i tla. I, unatoč svemu, kolektivna odluka da se organiziramo, zahtijevamo pravdu, sijemo život i, u konačnici, gradimo teritorije dostojanstva.
Državna politika
Bilo je to 25. ožujka 1996. U ulici Paseo Colón 982, u Ministarstvu poljoprivrede, tadašnji ministar Felipe Solá potpisao je odobrenje za komercijalizaciju i sjetvu Monsantovog genetski modificiranog sjemena soje. Bio je to gotov posao, temeljen na ‘studijama’ same američke tvrtke i proveden u žurbi: 81 dan za zeleno svjetlo koje će utjecati na milijune hektara i života. Bio je to prvi genetski modificirani organizam odobren u Južnom konusu (kasnije će ilegalno ući u Brazil, Urugvaj, Paragvaj i Boliviju).
Svaka [argentinska] vlada, od Carlosa Menema do danas, zagovarala je isti model (agrobiznis), koji je usredotočen na soju i upotrebu agrokemikalija. Najpoznatiji od tih otrova, iako ne i jedini, je glifosat.
Površina pod uzgojem soje porasla je sa šest milijuna hektara 1996. na sadašnjih 18 milijuna, a vrhunac je dosegla 2015. godine – 21 milijun hektara. Upotreba agrokemikalija naglo je porasla: 500 milijuna litara, u prosjeku 12 litara po osobi godišnje. Izvoz se umnožio, terenska vozila proširila su se vlažnim pampasima, pristizali su dolari za ‘održavanje’ ovisnog gospodarstva, ulaganja poljoprivrednika u ‘cigle’ su rasla, a GM monokultura se ukorijenila.
Najveći dobitnici:
Glavne tvrtke za sjeme i agrokemikalije: Bayer/Monsanto, Syngenta-ChemChina, Corteva (Dow/DuPont) i BASF.
• Korporacije za agro-izvoz: Cofco, Cargill, Bunge, Dreyfus, Viterra i AGD.
• Njihovi lokalni saveznici: samozvana „poljoprivredna tijela” (Aapresid, Sociedad Rural, CRA, Coninagro, Federación Agraria), glavni mediji i poslušni novinari, hegemonistička i ekstraktivna znanost te vlada (općinska, pokrajinska i nacionalna).
Prekretnica se dogodila 2008. godine, s sada već povijesnom Rezolucijom 125 [vladin prijedlog o povećanju poreza na poljoprivredni izvoz (prvenstveno soju) kako bi se povećala državna sredstva, smanjile domaće cijene hrane i potaknula domaća proizvodnja hrane, što je izazvalo prosvjede poljoprivrednih udruga i konačno je odbijeno u Senatu]. Kao nikada prije, „seoska područja” postala su tema na nacionalnom dnevnom redu i u javnoj raspravi. Odjednom su stanovnici gradova koji nisu posjedovali ništa više od biljaka u lončanicama stali u obranu milijunaša-poslovnjaka s tisućama hektara u najskupljim područjima zemlje.
Agroindustrijski sektor izašao je kao pobjednik iz spora u kojem je glavna točka sporenja bila tko će dobiti veći dio kolača, tko će ugrabiti više „rente.” Nijedan od uključenih sektora nije osporio ključno pitanje: poljoprivredni model.
Model s dalekosežnim posljedicama
Između 2002. i 2018. izgubljeno je 83 000 malih gospodarstava. To je način da se kaže da su veća gospodarstva progutala (ili istjerala) manja. Poljoprivredna struktura zemlje se promijenila. ‘Zelena pustinja’ i depopulacija sela napredovali su jednako brzo kao i špekulacije osnivanjem ‘pool-ova’ [špekulativni, veliki investicijski fondovi u poljoprivredi koji ujedinjuju investitore za financiranje proizvodnje usjeva] i proizvođači koji su davali prioritet samo dolarima iz Europe i Azije. Argentina je ubirala sve manje hrane za lokalno tržište, a proizvodila sve više robe za svinje i perad Azije i Europe.
Poljoprivredni kapitalizam pokazao je svoje pravo lice i svoje nemilosrdne metode:
• Tisuće seljačkih i autohtonih obitelji iseljeno je sa zemlje svojih predaka.
• Osam milijuna hektara autohtone šume sravnjeno je sa zemljom, što Argentinu svrstava među pet zemalja s najvećim brojem deforestacija (tj. uništenja šumskih područja).
• Pravni postupci, represija i ubojstva u ruralnim područjima. Među najekstremnijim slučajevima (iako nipošto jedinima): ubojstva Sandre Ely Juárez, Cristiana Ferreyre i Miguela Galvána.
• Zagađenje. Potvrđena je kontaminacija tla, zraka, vode i ljudskih tijela agrokemikalijama, uključujući i među ljudima koji žive u gradovima. Distopijske situacije postale su uobičajene, poput prisutnosti više agrokemikalija u rijeci Paraná nego u polju soje ili kišnice koja sadrži glifosat – a time i toksine u atmosferi.
• Više od 1000 znanstvenih studija potvrđuje posljedice glifosata (koji je samo jedna od desetaka agrokemikalija u upotrebi).
• Epidemija bolesti povezanih s agrokemikalijama brzo se širi u područjima gdje se pesticidi intenzivno koriste. Jedan od najuvjerljivijih dokaza je rad Instituta za socio-ekološko zdravlje
Sveučilišta medicinskih znanosti u Rosariju (UNR). Tijekom sedmogodišnjeg razdoblja posjetio je osam gradova u Santa Feu i potvrdio skupinu bolesti povezanih s agrokemikalijama: rak, pobačaje, bolesti bubrega, urođene mane, endokrine poremećaje i hipotireozu. Istraživanje, objavljeno u međunarodnom znanstvenom časopisu ‘Clinical Epidemiology and Global Health’, ističe rizik: mladi ljudi koji žive u selima koja se tretiraju prskanjem imaju 250 posto veću vjerojatnost da će razviti rak od onih koji ne žive u agrobiznis selima.
Zupčanici sustava
Propagandni stroj rastao je usporedno s brojem poprskanih hektara. Novine ‘La Nación’ i ‘Clarín’ bile su pioniri, ali ne i jedini: radio postaje, web stranice, ‘specijalizirani novinari’, televizijski programi. Cijeli medijski aparat u službi GM poljoprivrede, financiran od strane… GM tvrtki.
Hegemonistički sektori „znanosti” bili su u službi modela. Od Ministarstva znanosti do ‘Coniceta’ i nacionalnih sveučilišta. Neki posebno opsceni slučajevi uključuju:
• Ministar Lino Barañao tvrdio je da je glifosat poput „slane vode.”
• „Poznata” znanstvenica Raquel Chan – koju financiraju ‘Conicet,’ Sveučilište Litoral i tvrtka ‘Bioceres’ – djelomično je odgovorna za to što su argentinske obitelji prve u svijetu jele genetski modificiranu pšenicu, uzgojenu korištenjem opasnog herbicida glufosinat amonij.
• Agronomski fakultet u Buenos Airesu (Fauba) otvoreno financiraju multinacionalne kompanije u agrobiznisu.
• Nacionalna komisija za biotehnologiju (Conabia), „znanstveno-tehničko” tijelo koje odobrava GMO-e, djelovala je u tajnosti dva desetljeća. Njeni članovi i izvješća bili su povjerljivi. Sve dok nisu otkrivena imena onih koji su sudjelovali u znanstvenoj korupciji: u Argentini, iste tvrtke koje prodaju GM usjeve su one koje ih i odobravaju, bilo putem vlastitih zaposlenika ili putem znanstvenika i dužnosnika koje plaćaju. Više od 90 GM sjemena (soja, kukuruz, krumpir, pamuk, lucerna, pšenica) već je odobreno, uvijek na temelju studija koje su provele iste multinacionalne kompanije koje ih prodaju.
Borba i sijanje života
„Ispričavamo se zbog neugodnosti, zaustavljamo genocid,” piše na transparentu obješenom na mjestu gdje ‘Monsanto,’ najveća multinacionalna agroindustrijska kompanija, gradi svoju tvornicu genetski modificiranog kukuruza. Godina je 2012. Grad je Malvinas Argentinas, Córdoba.
I tako je započela borba koja će trajati četiri godine i uključivati represiju, pravne postupke, sporove između obitelji i susjeda, još više represije i kronizam od strane lokalnog vijeća i pokrajinske vlade.
Mnogo je patnje podneseno. Cilj stanovnika: spriječiti korporaciju da se osnuje.
„Ne Monsantu u Córdobi i Latinskoj Americi” bio je slogan borbe.
Istraživači i novinari stigli su iz cijelog svijeta kako bi vidjeli kakav je ovaj mali grad dok vodi svoju bitku, utjelovljenu u vodećoj ulozi skupštine Malvinas Lucha por la Vida.
Nakon četiri godine, nakon blokade tvornice i zaustavljanja gradnje, ‘Monsanto’ je napustio Malvinas Argentinas. Ispravak: Monsanto je istjeran iz Malvinas Argentinas.
To je, bez sumnje, jedna od najvećih pobjeda protiv agrobiznisa. Ali nije jedina:
• Seljački i autohtoni pokreti te organizacije koje se opiru agrobiznisu i grade alternativni model.
• Organizacije i skupštine koje razotkrivaju prskalice pesticida, tuže ih, osiguravaju osuđujuće presude i grade agroekologiju.
• Tisuće hektara proizvodnje bez pesticida, melioracija vojnog zemljišta gdje se sada grade zajednice, seljačke škole, eksproprijacija zemljišta od multinacionalnih kompanija i agroekološka naselja.
• Više od 60 katedri za prehrambeni suverenitet na javnim sveučilištima – i znanost koja služi dobrobiti ljudi.
Od ožujka 1996. do ožujka 2026. Tri desetljeća transgenskog modela s nepobitnim i dalekosežnim društvenim, ekološkim i zdravstvenim posljedicama. Ali i tri desetljeća kolektivnog otpora koji je sijao, i nastavlja sijati, život i dostojanstvo.
Izvori:
ORIGINAL TEKST OBJAVLJEN NA ŠPANJOLSKOM JEZIKU:
- Dario Aranda: „A 30 años de la primera soja transgénica: un experimento masivo a cielo abierto” – ‘TIERRA VIVA’ 23. 3. 2026.; https://agenciatierraviva.com.ar/a-30-anos-de-la-primera-soja-transgenica-un-experimento-masivo-a-cielo-abierto/
- GM WATCH (engleski prijevod članka): „Argentina: 30 years of genetically modified soy” – 30. 3. 2026.; https://www.gmwatch.org/en/106-news/latest-news/20650-argentina-30-years-of-genetically-modified-soy
