Konoba – dio identiteta

Jedinstveno mjesto u kojem se mogu upoznati okusi i mirisi Dalmacije

Nakon premijernog predstavljanja pred američkom publikom, Miki Bratanić je svoju novu knjigu/katalog „Priča o konobi“, predstavio i u Splitu. Projekt „Priča o konobi“ jedno je od autorovih nastojanja da se kroz razne aktivnosti hrvatskoj i svjetskoj javnosti približi fenomen izvorne, tradicionalne, dalmatinske konobe, težakove konobe, u kojoj se pravi, čuva i uživa vino. Konobu je autor nazvao „koljevkom Dalmacije“ jer su mnoge dalmatinske prepoznatljivosti, poput vina, ulja, prošeka, pršuta, sira i iznad svega dalmatinske klapske pisme, rođene i odgojene upravo u konobi. Jedan od ciljeva njegovih nastojanja jest upravo od konobe stvoriti prepoznatljivost, te kroz priču o konobi predstaviti i približiti Hrvatsku i Dalmaciju sa svim njihovim baštinskim biserima.

Izvor priče jest njegova obiteljska konoba u Vrbanju na Hvaru, koja je proglašena od strane Ministarstva kulture Zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Iz nje je crpio inspiraciju za svoju knjigu „KONOBA“, prvu objavljenu o konobi. Knjiga je prevedena na engleski i talijanski jezik, a realizirana je u suradnji sa Etnografskim muzejom iz Splita.

U predgovoru kojega je napisao Ljubo Stipišić Delmata i koji je naslovljen Od sitnijih očica ovješenih sita stoji uz ostalo i ovo: Cjelovita čovjekova kuća, pa i ova Bratanićeva konoba ozrcaljuju unutrašnje Biće ljudsko. Vanjski izgled kuće je zavjesa kroz koju čovjek promatra privid stvari i stvorenja; krov je prispodoba umskih gibanja, kontrola svjesnog; prema prizemlju, pa i do ove tradicionalne konobe, tog utočišta inventara i misli, odvodi put prema razini nesvjesnog: tu se pretaču tajnovite alkemijske promjene u nečitljive psihičke preobrazbe. Eto i u takvoj, ne samo Bratanićevoj, tradicionalnoj konobi upravo sudionici tog zaštićenog prostora neobičnim nagonom hoće obnavljati intradu i obnavljati i ponavljati svoje doživljaje, sadržaje osobne prošlosti… Bratanićeva očeva konoba odzvanja besidama iz onih sitnijih očica ovješenih sita …

Nedavno je objavio i knjigu, katalog „PRIČA O KONOBI“ u kojoj je sa raznih aspekata prikazao konobu i njeno značenje jučer, danas i sutra. Dalmatinsko vino, dalmatinsko ulje, dalmatinski pršut, dalmatinski sir, dalmatinska slana srdela i sve druge delicije bisera Hrvatske, Dalmacije, rođene su ili odgojene u konobi. U njoj je začeta i jedna od najvećih baštinskih vrijednosti Dalmacije, dalmatinska klapska pjesma. Konoba je othranila naraštaje, ostavila neizbrisiv trag u tradiciji i kulturi, u njoj su začete, rođene ili odgojene mnoge dalmatinske prepoznatljivosti, pa se zato s pravom može reći: konoba je kolijevka Dalmacije.

Konoba je jedinstveno mjesto u kojem se mogu upoznati okusi i mirisi Dalmacije, njezini ljudi, njihova ljubav, marljivost, poštenje, vjera, a iznad svega njihov odnos prema baštini i tradiciji.  I upravo su ljudi, težaci, u središtu priče o konobi. Njihov miran stil života, zdrava prehrana, svakodnevno druženje i sve što čini filozofiju kvalitetnog življenja zapravo je konoba. A konoba nije samo dalmatinska, hrvatska ili mediteranska, ona je univerzalna, pa se tako sa svojom filozofijom življenja nudi svima, na dobrobit svih, jer svi su ljudi željni zdravlja, mira i zadovoljstva.

Osim svojih tekstova autor je okupio i druge stručne i ugledne ljude koji su se pridružili i poduprli njegov projekt. Tako se u povijesnom aspektu priključio gosp. Nenad Cambj, u etnografskom gosp. Silvio Braica, u muzikološkom gosp. Joško Ćaleta, u sociološkom gosp. Tomislav Raukar, u gastronomskom gosp. Rene Bakalović i Veljko Barbieri, u zdravstvenom gosp. Neven Ljubičić i Ivan Urlić, u arhitektonskom gosp Joško Belamarić i Radoslav Bužančić, te u filozofskom gosp. Jakša Fiamengo.

Miki Bratanić je hrvatski književnik iz mjesta Vrbanj na otoku Hvaru. Piše na hvarskoj čakavici, splitskoj urbanoj čakavici i standardnom hrvatskom jeziku. Objavljuje kolume vezane za baštinu i tradiciju, pogotovo za fenomen dalmatinske konobe. Izabrane pjesme objavljene su mu u antologiji čakavskog pjesništva XX. stoljeća. Živi i radi u Splitu. Član je „Društva hrvatskih književnika“.

Nives Matijević