Hrvatski Fokus
Društvo

Konoba – dio identiteta

Jedinstveno mjesto u kojem se mogu upoznati okusi i mirisi Dalmacije

 
 
Nakon premijernog predstavljanja pred američkom publikom, Miki Bratanić je svoju novu knjigu/katalog „Priča o konobi“, predstavio i u Splitu. Projekt „Priča o konobi“ jedno je od autorovih nastojanja da se kroz razne aktivnosti hrvatskoj i svjetskoj javnosti približi fenomen izvorne, tradicionalne, dalmatinske konobe, težakove konobe, u kojoj se pravi, čuva i uživa vino. Konobu je autor nazvao „koljevkom Dalmacije“ jer su mnoge dalmatinske prepoznatljivosti, poput vina, ulja, prošeka, pršuta, sira i iznad svega dalmatinske klapske pisme, rođene i odgojene upravo u konobi. Jedan od ciljeva njegovih nastojanja jest upravo od konobe stvoriti prepoznatljivost, te kroz priču o konobi predstaviti i približiti Hrvatsku i Dalmaciju sa svim njihovim baštinskim biserima.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2015/02/Prica_Naslov1.jpg
Izvor priče jest njegova obiteljska konoba u Vrbanju na Hvaru, koja je proglašena od strane Ministarstva kulture Zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Iz nje je crpio inspiraciju za svoju knjigu „KONOBA“, prvu objavljenu o konobi. Knjiga je prevedena na engleski i talijanski jezik, a realizirana je u suradnji sa Etnografskim muzejom iz Splita.
 
U predgovoru kojega je napisao Ljubo Stipišić Delmata i koji je naslovljen Od sitnijih očica ovješenih sita stoji uz ostalo i ovo: Cjelovita čovjekova kuća, pa i ova Bratanićeva konoba ozrcaljuju unutrašnje Biće ljudsko. Vanjski izgled kuće je zavjesa kroz koju čovjek promatra privid stvari i stvorenja; krov je prispodoba umskih gibanja, kontrola svjesnog; prema prizemlju, pa i do ove tradicionalne konobe, tog utočišta inventara i misli, odvodi put prema razini nesvjesnog: tu se pretaču tajnovite alkemijske promjene u nečitljive psihičke preobrazbe. Eto i u takvoj, ne samo Bratanićevoj, tradicionalnoj konobi upravo sudionici tog zaštićenog prostora neobičnim nagonom hoće obnavljati intradu i obnavljati i ponavljati svoje doživljaje, sadržaje osobne prošlosti… Bratanićeva očeva konoba odzvanja besidama iz onih sitnijih očica ovješenih sita …
 
Nedavno je objavio i knjigu, katalog „PRIČA O KONOBI“ u kojoj je sa raznih aspekata prikazao konobu i njeno značenje jučer, danas i sutra. Dalmatinsko vino, dalmatinsko ulje, dalmatinski pršut, dalmatinski sir, dalmatinska slana srdela i sve druge delicije bisera Hrvatske, Dalmacije, rođene su ili odgojene u konobi. U njoj je začeta i jedna od najvećih baštinskih vrijednosti Dalmacije, dalmatinska klapska pjesma. Konoba je othranila naraštaje, ostavila neizbrisiv trag u tradiciji i kulturi, u njoj su začete, rođene ili odgojene mnoge dalmatinske prepoznatljivosti, pa se zato s pravom može reći: konoba je kolijevka Dalmacije.
 
Konoba je jedinstveno mjesto u kojem se mogu upoznati okusi i mirisi Dalmacije, njezini ljudi, njihova ljubav, marljivost, poštenje, vjera, a iznad svega njihov odnos prema baštini i tradiciji.  I upravo su ljudi, težaci, u središtu priče o konobi. Njihov miran stil života, zdrava prehrana, svakodnevno druženje i sve što čini filozofiju kvalitetnog življenja zapravo je konoba. A konoba nije samo dalmatinska, hrvatska ili mediteranska, ona je univerzalna, pa se tako sa svojom filozofijom življenja nudi svima, na dobrobit svih, jer svi su ljudi željni zdravlja, mira i zadovoljstva.
 
Osim svojih tekstova autor je okupio i druge stručne i ugledne ljude koji su se pridružili i poduprli njegov projekt. Tako se u povijesnom aspektu priključio gosp. Nenad Cambj, u etnografskom gosp. Silvio Braica, u muzikološkom gosp. Joško Ćaleta, u sociološkom gosp. Tomislav Raukar, u gastronomskom gosp. Rene Bakalović i Veljko Barbieri, u zdravstvenom gosp. Neven Ljubičić i Ivan Urlić, u arhitektonskom gosp Joško Belamarić i Radoslav Bužančić, te u filozofskom gosp. Jakša Fiamengo.
 
Miki Bratanić je hrvatski književnik iz mjesta Vrbanj na otoku Hvaru. Piše na hvarskoj čakavici, splitskoj urbanoj čakavici i standardnom hrvatskom jeziku. Objavljuje kolume vezane za baštinu i tradiciju, pogotovo za fenomen dalmatinske konobe. Izabrane pjesme objavljene su mu u antologiji čakavskog pjesništva XX. stoljeća. Živi i radi u Splitu. Član je „Društva hrvatskih književnika“.
 

Nives Matijević

Povezani članci

AFORIZMI – Dok je zdrave hrane bit će i bolesti

HF

Jače ćemo se usmjeriti prema mladima

HF

Tipične naslovnice knjiga “Stalag”

HF

Narodne izreke iz fonda Ernesta Katića

HF

Ostavi komentar

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...