Hrvatski Fokus
Znanost

Strossmayer i novinstvo

U povodU 200. godišnjice rođenja biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera

 
 
Povodom 200. godišnjice rođenja biskupa i mecene Josipa Jurja Strossmayera, u ponedjeljak 16. veljače u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji Ogranka umirovljenih novinara Hrvatskog novinarskog društva i Udruge umirovljenika HRT-a održana je tribina Strossmayer i novinstvo na kojoj su govorili predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić i glavni tajnik akademik Pavao Rudan. U svom je govoru akademik Kusić podsjetio na četiri Strossmayerova kapitalna djela – osnutak Akademije 1861., osnutak modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874., izgradnju katedrale u Đakovu 1882. i otvorenje Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu 1884. „Smatrao je da je važnije promovirati duh i duhovne vrijednosti nego materijalne. Sve institucije koje je osnovao postoje i danas kao najvažnije institucije hrvatskog naroda, a njegove teze o važnosti znanja, obrazovanja, znanosti i kulture vrijede i danas“, kazao je akademik Kusić.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/02/Strossmayer_tribina.jpg
Istaknuo je i Strossmayerov ekumenizam i zalaganje za zbližavanje katolika i pravoslavaca, čime je bio preteča Drugog vatikanskog koncila te njegove zasluge kao mecene koji je pomagao institucije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu te kod drugih slavenskih naroda, kao i mnoge umjetnike. „Zalagao se za jedinstvo hrvatskih zemalja i za jedinstvo Slavena. Govorio je da je sve što ima dobio od naroda i da stoga to narodu vraća“, rekao je akademik Kusić koji je spomenuo da se Strossmayerom dugo vremena manipuliralo i predstavljalo kao suprotnost kardinalu Alojziju Stepincu. „Sam Stepinac je, čitajući Strossmayerova djela tijekom pritvora u Krašiću, govorio da mora promijeniti svoje mišljenje o Strossmayeru jer je spoznao da je volio svoj narod i svoju Crkvu“, dodao je akademik Kusić.
 
Akademik Pavao Rudan podsjetio je na doba osnutka Akademije kad su se Hrvati i drugi slavenski narodi borili za svoju opstojnost nasuprot germanizaciji i mađarizaciji te spomenuo Strossmayerovo geslo „Prosvjetom k slobodi“ koje je aktualno i danas. „Strossmayer je bio čovjek koji se svojim djelom uzvisio nad 19., 20. pa i nad 21. stoljeće“, zaključio je akademik Rudan. Na tribini je govorio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je istaknuo Strossmayerove zasluge za pretvaranje Zagreba u istinsku hrvatsku metropolu. „Zagreb je Strossmayeru bio posebno na srcu. Govorio je da treba preuzeti nekadašnju ulogu Dubrovnika, a u arhitektonskom smislu postati poput Firence, čemu je i osobno doprinio izgradnjom Akademijine palače koja je jedna od najljepših zagrebačkih palača“, kazao je Bandić.
 
Novinar i diplomat Dražen Vukov Colić govorio je o kultnom statusu koji Strossmayer uživa u Bugarskoj zbog svoje potpore bugarskim preporoditeljima. „U bugarskim školama postoji Strossmayerov dan kada se govori samo o Strossmayeru, a postoji i kviz o Strossmayerovom djelu“, kazao je Vukov Colić. Podsjetio je i na Strossmayerov spomenik podignut 2005. u njegovoj ulici u Sofiji, dok se u palači Bugarske akademije znanosti nalazi poprsje prvog predsjednika HAZU Franje Račkog koji je jedina osoba kojoj je u toj instituciji postavljen spomenik.
 
O Strossmayerovim zaslugama za hrvatsko novinstvo govorio je novinar i diplomat Vladimir Matek koji je istaknuo da je Strossmayer 1871. bio jedan od suosnivača i najveći dioničar Dioničke tiskare koja je među ostalim izdavala dnevni list Obzor, po kojem su Strossmayerovi politiki pristaše bili nazivani obzorašima, kao i listove Vienac, Osvit, Humoristički list, Male novine i Arkiv za šalu te romane i drame. Strossmayer je pomagao i izdavanje novina Narodna obrana u Osijeku i Virovitičan u Virovitici, kao i novine u Dalmaciji (Narodni list, Pučki list i Crvena Hrvatska), a 1880. osnovao je Biskupijsku tiskaru u Đakovu. Strossmayerovim zalaganjem Marija Jurić Zagorka primljena je u redakciju Obzora te joj je, uz velike otpore, omogućeno bavljenje novinarstvom. Strossmayer je Zagorku potaknuo i na pisanje povijesnih romana. Novinar Mario Bošnjak govorio je o Strossmayerovim putopisnim zapisima koje je objavljivao u novinara i ustvrdio da oni otkrivaju Strossmayerovu svestranost renesansnog tipa.
 

Marijan Lipovac

Povezani članci

Povijest našega mora

HF

Učinak mina na okoliš

HF

Ekstrakt povrća pozitivno utječe na autizam

HF

Nije globalno zatopljenje

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...