Lustracija ili “suočavanje s prošlošću”

Dokle će SDP držati arhivsku građu pod crvenim ključem?

 

 

• Nakon brojnih događanja prije, tijekom i nakon izbora, Hrvatska vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem počela je s radom. Za razliku od tih prijašnjih burnih i spornih događanja, početak rada Vlade donekle obećava. Od većine ministara iz kvote HDZ-a možemo očekivati dobar i djelotvoran rad, za razliku od Mostova kvarteta iz Poneretlja od kojeg možemo očekivati samo probleme. U prvom planu sada je najavljena nužna porezna reforma, za koju će nam trebati nekoliko dana da ju donekle proučimo. Treba se složiti s Plenkovićevom izjavom da je porezna reforma jedna od najvažnijih reformi koja će se provesti u sljedeće četiri godine. Iz dosad viđenoga bit će više restrikcije nego pomaganja Hrvatima.

• Nakon završene sjednice Vlade, njezin predsjednik Andrej Plenković ipak je pohitao u Maribor na komemoraciju zvjerski ubijenih gotovo 800 Hrvata prije 71 godinu u rudniku u Hudoj Jami. Ovdje moramo pohvaliti hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović što je otprije isplanirala svoj odlazak u Sloveniju na ovaj jako važan događaj, za razliku od čelnika Mosta Bože Petrova, koji se dan prije dosjetio posjetiti komemoraciju, te posebice Plenkovića kojemu su njegovi savjetnici na sam dan komemoracije savjetovali da se ipak pojavi na ovom tužnom događaju. No, bolje ikad nego nikad.

 

• Na komemoraciji na mariborskom groblju Dobrava bila je i Vesna Teršelič iz udruge Documenta. Kako su i Teršelička i Documenta ono najgore što se Hrvatskoj i Hrvatima posljednja dva desetljeća moglo dogoditi, njezino pojavljivanje u Sloveniji na taj dan najobičnija je provokacija.

 

• Odlazak čelnog političkog trojca na javni pokop u grobnicu u Memorijalnom parku za žrtve rata Dobrova kod Maribora bila je prigoda da se podsjetimo kako u Hrvatskoj nasljednici zloglasne totalitarističke partije KPJ-SKH, odnosno današnjega SDP-a, još uvijek vladaju Hrvatskoj i zaustavljaju lustraciju, odnosno tzv. suočavanje s prošlošću, jer i dalje bez njihova dopuštenja ne smijemo zaviriti u arhivsku građu iz 1945. pa sve do 1990. godine. U četvrtak ujutro na sjednici Vlade Andrej Plenković je o tom problemu rekao: »To znači da će Vlada, između ostalog, uložiti napor za uspostavu najprimjerenijeg intsitucionalnog i pravnog modela za istraživanje skrivenih masovnih grobnica, stvoriti zakonsku pretpostavku koja će istraživačima učiniti dostupnom cjelokupnu arhivsku građu, a žrtve će napokon dobiti pravo na grob i spomen i postati dio pomirenog kolektvnog nacionalnog pamćenja«, da bi navečer u središnjem Dnevniku državne televizije cijelu stvar ublažio kada je na pitanje voditelja Damira Smrtića o potrebi otvaranja arhivske građe rekao kako je „i to jedna od opcija“.

 

• Za američku N1 televiziju raspričao se Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora i između ostaloga počeo braniti svoga novog šefa Andreja Plenkovića. Povod su prosvjedi hrvatskih branitelja zbog toga što vladajući dvojac u HDZ-u Plenković-Stier ne priznaje rezultate izbora, nego je na njihova mjesta postavio one koji su napustili stranku kada je, nakon još uvijek nerazjašnjene abdikacije Ive Sanadera i vrlo opasne i neuspješne politike Jadranke Kosor, stranka bila u teškim problemima. O pozadini prosvjeda Brkić kaže: „Iza svih tih prosvjeda, koje su obilježile vrlo grube riječi prema šefu HDZ-a i Vlade, Andreju Plenkoviću, stoje isti ljudi koji su svojedobno htjeli onemogućiti izbor Kolinde Grabar Kitarović za hrvatsku predsjednicu“ i dodaje: „Nije problem u tim ljudima, koji su došli otvorenog srca. Problem je u pokroviteljima i sponzorima te inicijative, koji su isti oni koji su za vrijeme predsjedničke kampanje Kolinde Grabar Kitarović pokušavali opstruirati tu kampanju i na taj način zadržati Ivu Josipovića na poziciji predsjednika države. Ljudi nisu u HDZ-u, ali su imali utjecaj na neke unutar HDZ-a. Manipulirajući emocijama, domoljubljem, pokušavaju destruirati i napraviti potrese u HDZ-u. To im ne će uspjeti.“ Ako je i od Brkića, previše je. Ovo je najbolji primjer što je u stanju učiniti političar samo da ostane u političkom sedlu. Siguran sam da mu ni ovo ulizivanje ne će još dugo pomoći.

 

• Zašto je Milorad Pupovac podržao Andreja Plenkovića. Zato da predsjednik Hrvatske vlade uhljebi 8 mjesta pomoćnika ministara iz redova Pupovčeve srpske stranke. Dakle, zbog kuna. Hrvatskih kuna. Tomislav Josić, predsjednik Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o šokantnom i sramnom sporazumu Plenkovića s Pupovcem, kaže: "Hrvati iz Vukovara nemaju ni jedno mjesto pomoćnika ministra, a kamo li ministra! Zato će imati Pupovčev SDSS. Ako će se zaista ići u takvom smjeru, situacija u Vukovaru ne će biti bolja. Mijenjaju se predsjednici i premijeri, a nama je isto. SDSS nam sigurno ne će donijeti ništa dobra. Dogovor premijera i SDSS-a mi ne ulijeva nikakvo povjerenje! Čujem da ćirilićne ploče sada žele postaviti i u nekim drugim gradovima i općinama u Hrvatskoj. Ako se nitko ne bude bunio, to će i učiniti. Ljudi moraju reći da to ne žele". A ako se buniš, onda te Milijan Brkić prozove da si onaj koji je bio za Ivu Josipovića, a ne za Kolindu Grabar Kitarović. Dobro dok nas još ne počnu zatvarati.

 

• Andrej Plenković je u svom nastupnom govoru u Saboru obećao da će surađivati sa „svim dijelovima društva, s nevladinim organizacijama, poduzetnicima i sindikatima“ i dodao: „Bit ćemo vlada koja sluša.“ E, to je ono što ne valja. Nikada nikome nije bilo dobro kada je slušao, pa makar i sponzore. Uvijek se treba boriti za samostalnost.

 

• Prema onome što dolazi iz neoliberalne stranke Pametno, koju predvodi „pametna“ Marijana Puljak, nije bilo manjka novca na proteklim izborima. Naprotiv, zbog široke ruke skrivenih, ali „poznatih“ financijaša, stranka Pametno ima višak čak od četiri tisuće kuna, što ukazuje da će i na sljedećim izborima biti u izbornoj utrci. Kako je poznato da je Marijani upravo toliko donirala Martina Dalić, za očekivati je da joj Mirjana ne će morati vratiti poklonjene kune.

 

• Dok su sve političke stranke u dugovima nakon izbora, manjinski zastupnici Furio Radin, Robert Jankovics, Vladimir Bilek i Veljko Kajtazi još su zaradili. Kako je to moguće? Tako što nisu morali trošiti novce kako bi privukli svojih po tisuću i nešto birača. Dok Hrvati moraju prikupiti desetine tisuća glasova birača, manjincima je dovoljno i manje od tisuću da uđu u Sabor. I još neki od njih uvjetuju tko će vladati Hrvatskom, odnosno tko smije a tko ne smije biti ministar. To je moguće samo u Hrvatskoj, državi „ugroženih prava manjina“. 

 

• U HDSSB-u očekivana događanja. Nakon osvojenoga samo jednoga saborskog mandata ova otpadnička stranka iz HDZ-a se raspada. Prije konačnog raspada događaju se očekivane borbe oko nasljedstva. Prednjači uvijek ratoborni Dinko Burić iz Belišća.

Dinko Burić

 

• Mediji pišu kako čelnik Mosta Božo Petrov u Metkoviću pomaže svojim kolegama na izdavanju dozvola za nošenje oružja? Petrov to negira. Ja mu vjerujem!

 

• Osim javno prozvanoga akademika Vlatka Silobrčića, protiv novoga ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića već godinama usklađeno rade doc. dr. sc. Tomislav Bracanović, doc. dr. sc. Pavel Gregorić, doc. dr. sc. Tomislav Janović i doc. dr. sc. Davor Pećnjak.

 

• Izvršni odbor Hrvatskoga helsinškog odbora pozvao je hrvatske vlasti da se aktivnije odnose prema problemu žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, pojačaju suradnju sa slovenskim vlastima oko žrtava poraća, donesu odluke o sudbini tih žrtava i novi zakon koji bi cjelovito riješio te probleme. HHO je pozvao, ali nema odziva. Hrvatske vlasti šute. To se njih ne tiče.

 

• Tijekom posjeta Azerbajdžanu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović je njezin domaćin, Ilhan Alijev, „izvijestio o stanju pregovora između Armenije i Azerbajdžana u Gorskom Karabahu“. Tom prilikom hrvatska je predsjednica kazala kako je stajalište službenog Zagreba jasno: "Mi podupiremo teritorijalni integritet Azerbajdžana i vjerujemo da rješenje tog sukoba mora biti mirno i političko". O tom pitanju azerbajdžanska državna agencija AZERTAG je napisala sljedeće: "Hrvatski gosti u razgovoru su informirani o armensko-azerbajdžanskom sukobu zbog Gornjeg Karabaha… Što se tiče armensko-azerbajdžanskog sukoba zbog Gornjeg Karabaha, gospođa Grabar Kitarović kazala je da je njezina zemlja za mirno rješenje sukoba na temelju rezolucija UN-a." Moje mišljenje kako je bilo suvišno izjašnjavati se o tom azerbajdžansko-armenskom dugogodišnjem sporu. Ponajprije stoga što su na strani kršćanske Armenije Rusija, a na strani muslimanskoga Azerbajdžana SAD, Turska i Iran, pa i zbog činjenice što je i prije početka rata 1991. u Gorskom Karabahu živjelo preko 95 posto autohtonih Armenaca. Za razliku od azerbajdžanske enklave Nahičevan između Irana i Armenije u kojoj živi 99 posto Azera i Erevan ga nikada nije svojatao. Najpametnije nam je odvojiti gospodarske odnose od političkih.

 

• Trgovački sud u Zagrebu donio je rješenje o istovremenom otvaranju i zaključenju stečaja nad Socijalističkom partijom Hrvatske (SPH), strankom nastalom iz Socijalističke radničke partije Hrvatske (SRP) koju je vodio Stipe Šuvar, što znači da se SPH s 10.971 kuna utvrđenog duga briše iz registra. Još bi bilo bolje da se briše iz registra i njezina neojugoslavenska Socijaldemokratska partija (SDP), nasljednica zločinačke jugoslavenske partije pod nazivom Savez komunista Hrvatske (SKH).

 

• Za ministrovanja Tihomira Jakovine (SDP) bez znanja vlasnika privatnih parcela svatko se mogao upisati na to njihovo zemljište u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi (ARKOD), sustavu za isplatu potpora, i tako ostvarivati poticaj. Samo su mu trebala dva svjedoka. Na isti se način poslije 1945. postajalo borcem i pomoću dva svjedoka dobivala boračka mirovina. I sad neka netko kaže kako između KPH i SDP-a nema poveznice.

 

• Predrag Fred Matić je 'Savezu antifašističkih boraca i antifašista' u 2014. dodijelio čak 500.000 kuna za tri projekta, iako po pravilima raspisanog natječaja jedna udruga može prijaviti najviše dva projekta! Te iste godine Matić je Savezu civilnih invalida rata Hrvatske dodijelio 90.000, a Hrvatskom domobranu 50.000 kuna. Godinu dana kasnije, 2015., Fred je dragom 'Savezu antifašističkih boraca i antifašista' 2015. bio još izdašniji i dodijelio mu 600.000 kuna, a Savezu civilnih invalida rata Hrvatske još manje – 30.000, a Udruzi 'Macelj' tek 10.000 kuna!

 

• Dr. sc. Robin Harris, britanski povjesničar, publicist i savjetnik nekadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher napisao je knjigu „Stepinac – His Life and Times“, prvu sveobuhvatnu biografiju na engleskom jeziku o blaženom Alojziju Stepincu, što je dokaz kako i s Otoka znaju doći lijepe vijesti.

• Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, čestitao je Andreju Plenkoviću i Boži Petrovu stupanje na vlast. U čestitci nije rekao ništa što izlazi izvan uobičajenih želja koje se nalaze u takvim prigodama. Govori se kako su čestitke poruka. Koja iz ove čestitke proizlazi uskoro ćemo saznati.

 

• Na 14. Danu plina bili su i režimski novinari, pa tako i novinar Hine, čiju su vijest o tomu kako plina ima dovoljno i da ne će biti zime tijekom zime, mediji ponavljali cijeli dan. No, to nije niti vijest, a niti ju je trebalo ponavljati. Oni koji su stvarno pratili 14. Dan plina mogli su čuti od Dalibora Pudića iz HERA-e da se povećava uvoz plina, a smanjuje njegova proizvodnja iako imamo zaliha plina dovoljno za svoje potrebe. To je razljutilo akademika Mirka Zelića da priupita čelnike Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) kako mogu širiti u javnost takve opasne vijesti a da ne ukažu na probleme koji postoje. Zelić je upozorio kako već 15 godina u Hrvatskoj nisu istraživani ni plin, a ni nafta, što je preopasno. Posebice kada znamo da Hrvatska ima velike pričuve ovih strateških derivata. Problem je što od početka istraživanja i nafte i plina treba od šest do sedam godina proći dok se taj posao ne počne isplaćivati.

 

• Nakon britanskoga referenduma (brexit) i izlasku Britanaca iz Unije i druge saveznice Engleske razmišljaju o takvom referendumu. Za izlazak Nizozemske iz EU-a (nexit), bilo je u lipnju za oko 33 posto birača, u rujnu oko 28 posto, a polovicom listopada 25 posto.

 

• U Njemačkoj, Austriji i Francuskoj vlada snažno protivljenje CETA-i (Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum). U EU-u tek sada počinju shvaćati da je EU mnoge svoje probleme stvorio sam, prije svega odluke o stvaranju eura i ukidanju unutarnjih granica, a da nije stvoren ustroj koji je u stanju odoljeti udarcima – a i zadaća nalaženja zajedničkih rješenja postala je daleko teža.

 

• U terorističkim napadima po Europi koristilo se, pored ostalog, oružje podrijetlom iz našeg bližeg susjedstva, najviše iz Srbije, Hrvatske i Bugarske. Procjenjuje se da na tzv. zapadnom Balkanu ima oko šest milijuna komada vatrenog oružja, uglavnom neregistriranoga i da se prodaja oružja odvija manje legalnim, a više ilegalnim kanalima prema glavnim ratnim područjima. U terorističkom napadu u Parizu prije godinu dana teroristi su koristili oružje tipa AK-47 proizvedeno u kragujevačkoj Zastavi, a braća Kouachi, koji su izvršili napad na satirični magazin Charlie Hebdo, služili su se strjeljivom za kalašnjikov proizvedenim u muslimanskom dijelu Bosne.

 

• Da se športaši homoseksualne orijentacije ne bi trebali bojati to otkrivati, javili su iz jedne europske države. Dakako iz Engleske. BBC se poziva na istraživanje javnog mišljenja na Otoku prema kojem čak 82 posto tamošnjih ispitanika nema ništa protiv homoseksualaca u športu. To bi, kao i dosad, trebao putokaz svima nama drugima!

 

• Nakon Južnoafričke Republike i Burundija, Gambija je postala treća afrička država koja je UN-u podnijela zahtjev za povlačenjem iz Međunarodnog kaznenog suda iz Den Haaga. Kao razlog navodi pristranost Suda i jer nepravdeno kazneno progoni i ponižava „obojene ljude, posebno Afrikance“.

 

• Filipini su angažirali kinesku tvrtku koja je sudjelovala u infrastrukturnim radovima u Južnom kineskom moru, zbog kojih su Filipini uspješno tužili Kinu pred međunarodnim sudom. S druge strane, filipinski predsjednik Rodrigo Duterte zaprijetio je u srijedu u Tokiju da će u sljedeće dvije godine zatražiti povlačenje američkih vojnika iz svoje države. Očito da su u Manili zaključili da im je isplativije biti saveznik sa susjednom Kinom, nego s udaljenim Sjedinjenim Državama.

 

Marijan Majstorović