Kineska vojska stigla u Afriku

Kod roga Afrike vojnici svjetskih sila jedni druge prkosno promatraju

Odsada u Africi nisu prisutni samo vojnici zapadnih sila nego i kineska vojska. U Džibutiju svoje postrojbe imaju SAD, Francuska i Japan, no Peking izaziva napetost ne samo u toj afričkoj zemlji. Kina je za zaštitu svoje vojne baze koja se gradi u afričkom Džibutiju poslala vojnike i time je ta azijska sila postavila svoj prvi strateški bastion na karti. U državi na istočnim obalama Afrike Kina je u veljači prošle godine počela graditi svoju bazu, koja će prema službenim najavama posluživati mirovne, humanitarne, te akcije usmjerene protiv gusara. Sve je to izazvalo iznenađenje njenih rivala, budući da Peking godinama dosljedno naglašava kako, suprotno vanjskoj politici SAD-a, Kina se suzdržava od vojne ekspanzije. Kao odgovor, Washington se potrudio pripremiti raspoloženje javnosti za pokretanje ratnog broda koji prividno krši mirna načela Pekinga.

Krajem protekloga tjedna u izvještaju Pentagona upozorava se kako će se vojna baza u Džibutiju uskoro završiti, a i u budućnosti će se graditi cijeli niz sličnih baza. No konflikt je zadan već i unutar granica zemlje. U toj afričkoj zemlji čija je površina manja od četvrtine površine Mađarske, vojne baze imaju i tri amblemske sile zapadnoga svijeta, Sjedinjene Države, Japan i Francuska, a i Saudijska Arabija započela je s izgradnjom svoje baze. Od njih je Tokio najosjetljivije reagirao na dolazak Kineza. Početkom prošle godine Japan je priopćio kako će programe pomoći usmjerene na Afriku povećati za 30 milijardi dolara, a prema informacijama Reutersa kao odgovor na prisutnost Kine proširit će vojnu bazu uspostavljenu u Džibutiju.

No, kineski objekt koji se gradi na rogu Afrike u prvom redu najviše ipak zabrinjava Indiju. Ona iza toga koraka vidi operaciju Pekinga usmjerenu na okruživanje, naime, dok njen susjed vrši ekspanziju na Južnom kineskom moru, istodobno u pakistanskoj luci Gvadar u Arapskom moru radi na izgradnji objekta sličnog onom u Africi. Ni odgovor Pekinga nije izostao. U priopćenju kineskog MVP-a stoji kako je objekt koji se gradi u Džibutiju posljedica bilateralnog sporazuma i nema riječi da bi Peking odustao od opredijeljenosti za mir. „Temeljem odluke Vijeća sigurnosti UN-a Kina je u Adenskomu zaljevu prisutna ratnim brodovima“ – rekao je agenciji Hsinhua glasnogovornik MVP-a Keng Suan. Dodao je kako je odavna problematično opskrbljivanje operacije pokrenute 2008. protiv gusara. Stoga se, prema riječima glasnogovornika, ne gradi vojna nego striktno „logistička baza“, koja će pomoći u naporima Kine za očuvanje sigurnosti i mira u Africi.

Međutim, čak i list Global Times kojim upravlja Komunistička partija NR Kine izrazio je rezerve u pogledu službene verzije. U uvodnomu članku pišu kako se u Džibutiju gradi vojni objekt. „To je prva prekomorska baza Narodnooslobodilačke vojske u kojem će biti stacionirani vojnici“ – piše kineski list te naglašava kako je u svjetlu toga shvatljiva velika međunarodna pozornost.

Stručnjak za Kinu, Sándor Kusai, ranije mađarski veleposlanik u Pekingu rekao je kako je pojava sličnih objektu u Džibutiju već i ranije bilo u svjetskoj politici. „I Sjedinjene Države održavaju logističke baze npr. na Filipinima, Guamu i Tajvanu“ – rekao nam je. Kusai je naglasio i kako je NATO također uspostavio logističke centre u Baltiku, budući da u smislu ugovora sklopljenog s Rusijom ne može stacionirati vojne objekte u regiji. Drugo je pitanje – nastavio je – da se logističke centre ponekad treba štititi vojnom silom. Dakle, „logistički centar“ nije kineski izum, no sada im je poslužio zbog kineskih pravnih i vojnostrateških okvira. „Prema trima načelima njihove doktrine Kina ne sklapa saveze, na području Kine ne smiju biti stacionirane tuđe sile, kao što se i sami suzdržavaju od vojne ekspanzije“ – dodao je.

Stručnjak je mišljenja kako međunarodna zajednica unatoč tomu Kinu drži pod pritiskom, tražeći od nje da u mirovnim misijama sudjeluje sukladno svojoj gospodarskoj težini. „Stoga su u misijama UN-a u Africi u najvećem broju prisutni kineski vojnici“ – dodao je. Sada je Peking napravio korak dalje, dok izrazom „logistički centar“ poznatim na Zapadu prikriva svoje ambicije da postane velesila. „Upravo stoga argumentira Peking potrebu za izgradnjom objekta održavanjem mira u Africi, što je ujedno i u njenu neposrednom interesu“ – rekao je Kusai i naglasio kako je danas već najveći investitor u regiju – Kina. Osim toga, istočnoafrička regija, slično već spomenutoj luci Gvadar, nalazi se pored plovnog puta za pomorski prijevoz koji je jako važan za Kinu.

Viktor Buzna, Magyar Nemzet