Gjuro Stipetić – hrvatski inženjer strojarstva

Novouspostavljena komunistička vlast osudila ga je u Zagrebu 1945. na smrtnu kaznu te je strijeljan 17. veljače 1946.

Na elitnom plesu tehničara u veljači 1926. godine rektor, prof. ing. Gjuro Stipetić, održao je govor u kojem je između ostaloga rekao: "Smjernica vaše izobrazbe jest stvaranje, jest stvaran rad, a preko vas treba se čitavo naše društvo opet priviknuti radu, naučiti cijeniti i poštivati rad, vjerovati u moralnu snagu rada. Vi morate dovesti društvo do uvjerenja da je bolje raditi nego zarađivati, da je korisnija privredna i trgovačka politika nego politika trgovina. Za taj posao treba vas mnogo, trebaju čitave legije. Neka mi nitko ne govori o hiperprodukciji inžinjera! Nema nas dosta za najpreče potrebe u današnjim malešnim i mizernim prilikama, a kamo li kad se bude – vašim radom i vašom zaslugom – domovina dovinula do onog položaja koji joj prema njezinom prirodnom bogatstvu u svijetu pripada, a u kojoj ćete onda vi zauzimati položaj, koji vam po vašem značaju pripada, ne samo na tehničkom polju, već na korist domovine i u politici i u upravi države. Cilj daleki, ali cilj za kojim trebate ići. A dotle – radite – jer samo radom doći ćete do svijesti i vjere u svoju snagu, do prave slobode."

Godine 1920. prihvatio je službu redovitog profesora Kraljevske visoke tehničke škole u Zagrebu te odgojio prve generacije brodograđevnih inženjera. Bio je Rektor Visoke kraljevske tehničke škole u dva mandata, predstojnik Zavoda za mehaničku tehnologiju (1929.) i Rektor Sveučilišta u Zagrebu 1933.-1935.

Ing. Gjuro Stipetić osnovao je Zavod za brodogradnju 1936.-1937. godine, kojemu je bio predstojnik. Strojarsko-brodograđevni odjeli prvog i drugog godišta slušali su ga iz predmeta Mehaničke tehnologije i Elementi broda, dok je za treću i četvrtu godinu predavao Osnivanje broda, Brodogradilišta, Upravu i Pogon tvornica.

U javnom životu Hrvatske prof. Stipetić bio je vrlo aktivan. Kao istaknut stručnjak bio je angažiran u Tvornici vagona u Sl. Brodu i Hrvatsko riječnom brodarstvu. Bio je član Družbe hrvatskoga zmaja, od 1933.-35. predsjednik Francuskog instituta, od 1936. predsjednik Hrvatsko-njemačkog društva, koje je 1944. napustio zbog sukoba oko zaštite hrvatskih interesa. Ipak, to ga je stajalo nepravedne osude i smrtne kazne, koju su revolucionarne hrvatske vlasti izvršile nad njim 17. 2. 1946. Prof. Đuro Stipetić jedini je ubijeni Rektor Sveučilišta u Zagrebu.

Đuro (Gjuro) Stipetić (Sušak, danas dio Rijeke, 9. rujna 1876. – Zagreb, 17. veljače 1946.), hrvatski inženjer strojarstva i rektor Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na Strojarskom odjelu Visoke tehničke škole u Beču 1899. Početkom 1900. stupio je kao inženjer u Austrougarsku ratnu mornaricu, u kojoj je bio referent brodogradnje u Ministarstvu rata u Beču, te upravitelj brodograđevnih radionica i suhih dokova u puljskom Arsenalu. Istupivši iz službe 1911. postao je upraviteljem odjela za ratne brodove brodogradilišta u Monfalconeu (tamo mu se 1913. rodio sin Đuro, kasnije također brodograđevni inženjer), a od početka 1914. i tehnički direktor cijeloga brodogradilišta. Pod njegovom su se upravom i prema njegovim nacrtima gradili ratnii drugi brodovi, te podmornice. Obnova i rekonstrukcija u ratu razorenoga brodogradilišta Monfalcone provedena je po Stipetićevu projektu na osnovi tada najsuvremenijih načela brodograđevne tehnologije.

Od 1920. bio je zaposlen kao redoviti profesor na Tehničkoj visokoj školi u Zagrebu, gdje je, posvetivši se nastavi, bio suosnivač Brodograđevnog odjela te uveo kolegije elementi broda, osnivanje trgovačkih brodova, osnivanje ratnih brodova, uprava i pogon tvornica. Bio je rektorte škole u dva mandata (1921./22. i 1925./26.), prvi dekan Tehničkoga fakulteta (1926.), a bio je i rektor Sveučilišta u Zagrebu (1933. – 1935.). U okviru svoje javne djelatnosti organizirao je Hrvatsko sveučilišno društvo, podigao Hrvatsku akademsku menzu i astronomski paviljon u Maksimiru. Kao predsjednik Društva inženjera pokrenuo je i proveo gradnju Inženjerskoga doma u Zagrebu. Bio je starješina izviđačke organizacije u Hrvatskoj u razdoblju između 1926. i 1941.

Novouspostavljena komunistička vlast osudila ga je u Zagrebu 1945. na smrtnu kaznute je strijeljan u veljači 1946. Nema podataka o mjestu izvršenja presude i grobu. Time je Đuro Stipetić jedini rektor Svečilišta u Zagrebu osuđen na smrtnu kaznu. (v.h.)