Hrvatski Fokus

Istaknuti hrvatski filolog, paleoslavist, kroatist i povjesničar književnosti

 

U nedjelju 22. svibnja 2022. u Zagrebu je u 93. godini života umro akademik Eduard Hercigonja, istaknuti hrvatski filolog, paleoslavist, kroatist i povjesničar književnosti, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Rodio se 20. rujna 1929. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Sisku, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je slavistiku 1953. Od 1951. do 1957. predavao je na gimnaziji u Sisku.

Od 1957. bio je asistent akademika Josipa Hamma na Katedri za staroslavenski jezik Filozofskog fakulteta, a kada Hamm 1961. odlazi na Institut za slavistiku Bečkog sveučilišta, Eduard Hercigonja djeluje samostalno kao voditelj Katedre sve do umirovljenja 1993. U zvanje docenta izabran je 1970., izvanredni profesor postao je 1974., a redovni 1977.

Doktorsku disertaciju Jezik glagoljaške neliturgijske književnosti 15. stoljeća i Petrisov zbornik obranio je 1970.

Redoviti član HAZU u Razredu za filološke znanosti bio je od 1991., od 1986. bio je izvanredni, a od 1977. član suradnik.

Akademik Eduard Hercigonja iznimnom filološkom erudicijom istraživao je hrvatsko književno srednjovjekovlje te se potvrdio kao književni povjesničar temeljito obaviješten o suvremenim književnim teorijama, jezikoslovac koji se podjednako dobro snalazi u raznosmjernim jezikoslovnim istraživanjima, tekstolog i istraživač kulturnopovijesnih okvira te gospodarskih pretpostavki djelovanja hrvatskih glagoljaša. Time je ostvario rezultate koji su zasigurno označili prekretnicu u razvoju hrvatske medievistike. Oborio je tezu o posvemašnjem siromaštvu i neukosti glagoljaškog duhovništva te potakao druge da istražuju hrvatsko književno srednjovjekovlje kao ravnopravan dio hrvatske književne povijesti, ne samo po kulturnopovijesnom značenju, nego i po estetskim ostvarenjima.

U knjizi Srednjovjekovna književnost, koju je 1975. objavio Liber u nizu Povijest hrvatske književnosti, korpus hrvatskog književnog srednjovjekovlja prvi put je predstavljen kao jedinstvena stilska formacija. U znanstvenim radovima i u knjizi Nad iskonom hrvatske knjige (Liber, 1983.) bavi se istraživanjem hrvatskoga glagoljičkoga korpusa te kritički preispituje njegove ocjene u dotadašnjoj književnoj historiografiji, upozorivši na nastavljanje srednjovjekovne duhovnosti i u kasnijim stoljećima.

Kao istraživač hrvatske književne baštine u svojem se djelu uvijek zalagao za tezu o jedinstvenosti hrvatske srednjovjekovne književnosti unatoč njezinoj poligrafičnosti i jezičnoj raznovrsnosti. Na taj je način pomogao da se drukčije osvijetli odnos između hrvatske latinističke književnosti i one pisane hrvatskim idiomima. Tako je u katalogu izložbe Pisana riječ u Hrvatskoj (Muzejski prostor, Zagreb 1986.) objavio temeljitu studiju o tropismenoj i trojezičnoj kulturi hrvatskog srednjovjekovlja, a taj je tekst bio i nukleusom knjige Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja koju je 1994. objavila Matica hrvatska, kao pregled najrelevantnijih činjenica razdoblja od Trpimirova natpisa iz 9. stoljeća do natpisa i zapisa u kolofonu prve tiskane knjige u Hrvata iz 15. stoljeća. Knjiga Na temeljima hrvatske književne kulture: filološko medievističke rasprave iz 2004. u izdanju Matice hrvatske predstavlja presjek autorova pedesetogodišnjeg znanstvenog rada i metodologije proučavanja književnojezičnog, stilskoizražajnog i ortografskog razvoja jednog dijela hrvatske pisane riječi od srednjovjekovlja do 18. stoljeća.

Za svoj rad akademik Eduard Hercigonja dobio je među ostalim Nagradu „Vladimir Nazor” 1984., a 2009. Državnu nagradu za znanost za životno djelo za područje humanističkih znanosti.

Marijan Lipovac

Povezane objave

Umro Đuro Perica

hrvatski-fokus

Predstavljeno 29. po redu Božićno pivo

HF

Tamni ciklus Mladena Žunjića

HF

Kinematografija mora biti neovisan sustav!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više