Razdjelnici topline

Ugradnjom razdjelnika bez energetske obnove zgrada građani su oštećeni i prevareni

Ministar gospodarstva Tomislav Panenić treba postupiti prema Direktivi Europske unije 2012/27 EU, čl. 28, 29 i 30, te se upoznati sa sadržajem Strategije ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske iz travnja 2014. (autor: Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja) i donijeti odluku bez osnivanja radne skupine. Ugradnja razdjelnika u višestambene zgrade u Republici Hrvatskoj nije u skladu s Direktivom 2012/27 EU (čl. 28, 29 i 30). U Direktivi jasno piše da se pojedinačna brojila, tj. razdjelnici topline, uvijek ugrađuju u nove zgrade i u zgrade u velikoj energetskoj obnovi. Za svaku se zgradu mora dokazati tehnička izvedivost i financijska isplativost investicije u razmjernosti na moguću uštedu energije. Razdjelnici moraju bilježiti stvarnu potrošnju energije.

Uz natječaj za energetsku obnovu zgrada koji objavljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost priložen je i popis tehničkih uvjeta za energetsku obnovu zgrada (autor dr. sc. Vesna Bukarica) iz kojeg se vidi da se radi o investiciji vrijednoj nekoliko milijuna kuna (po stanu oko 90,000 kuna). Za tako veliku investiciju dovoljan je potpis 51 % suvlasnika s time da se mora garantirati osiguranje novca u 100-postotnom iznosu. Nema odgovora na pitanje tko će plaćati dug za 49 % suvlasnika koji ne će potpisati.

Ministarstvo gospodarstva za ugradnju razdjelnika (po stanu oko 2.500 kuna za 4 radijatora) traži potpis 90 % suvlasnika i još prijeti građanima visokim novčanim kaznama. U Njemačkoj se prodaju već i rabljeni (!) razdjelnici po cijeni od 2 do 5 eura kao i novi po cijeni od 12 do 15 eura. Prema preuzetim obvezama iz Direktive Europske unije o energetskoj učinkovitosti Ministarstvo graditeljstva RH je 30. travnja 2014. dostavilo Europskoj komisiji „Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu fonda zgrada“ koja obuhvaća: pregled nacionalnog fonda zgrada, pregled građevinskih i energetskih svojstava zgrada, analizu programa obnove zgrada, utvrđivanje troškova za obnovu zgrada itd.

Prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada (Službeni list SFRJ 35/70) donesen je 1970. Prema provedenoj analizi zgrade sagrađene prije 1987. troše najviše toplinske energije za grijanje. Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada RH za potrebe Ministarstva graditeljstva izradila je Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, a recenzirao EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša. Nije moguće da ta objektivna, stručna i opsežna analiza na 114 stranica nije bila dostupna bivšem ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku.

Dosadašnji ministar gospodarstva Vrdoljak nije postupio prema Direktivi EU-a (2012/27 EU), a to dokazuje i pročelnik ureda za energetiku Grada Zagreba g. Marijan Maras koji je u Večernjem listu od 23. svibnja 2014. (!) izjavio: „Novac iz Fonda za razdjelnike može se dobiti samo ako je ugradnja (razdjelnika) dio projekta energetske obnove zgrade.“ Iz toga proizlazi da su gradonačelnici Velike Gorice, Samobora i Zaprešića izdvajali novac za sufinanciranje ugradnje razdjelnika topline protivno Direktivi EU-a (2012/27 EU). Kako se nigdje u javnim glasilima ne spominje Strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada iz travnja 2014. citiram sljedeće:

Str. 55,: Isplativost investicije u energetsku obnovu zgrada je s kamatom do 3 % (!);

Str. 59.: Socijalno određena cijena energenata u RH destimulira građane RH da ulažu u energetsku obnovu zgrada… Nepremostivu barijeru čini nepovjerenje investitora. Republika Hrvatska nema financijsku snagu iznijeti cjelokupnu investiciju radi dugotrajne krize. Vlasnički odnosi višestambenih zgrada su iznimno složeni… Uzimajući u obzir nizak životni standard građana dobivanje potrebnih suglasnosti za ulaganje u energetsku obnovu zgrada je iznimno teško provediv zadatak.

Zaključak: ugradnjom razdjelnika bez energetske obnove zgrada građani su oštećeni i prevareni. Prema Direktivi EU-a Republika Hrvatska je do 1. siječnja 2016. morala obnoviti 6 % zgrada u državnom vlasništvu, a radi kršenja propisa predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prijeti RH tužbom i novčanom kaznom (Večernji list, 1. svibnja 2015.). Građani Republike Hrvatske su isto bili oštećeni za plaćeni elaborat o etažiranju za zgrade sagrađene prije 1. 1. 1997. A danas građani Klake i Studentskog Grada u zagrebačkoj Dubravi na primjer, traže točnu informaciju od dimnjačara u vezi izdavanja i naplate certifikata za 'dimnjake' na koje su prikjučene samo plinske grijalice za vodu a ne i bojleri za (centralno) grijanje budući da to nije isto. Na kraju zahvaljujemo prof. dr. sc. Ivici Džebi, europarlamentarcu Davoru Škrlecu i udruzi ROZP koji se pošteno bore za istinu i pravdu.

Rodjena Marija Kuhar i Štefanija Kuhar