Četiri godine u EU-u: 68 europskih prijetnji Hrvatskoj
Popis od 68 propisa koje Hrvatska još nije uskladila s propisima Europske unije ne daje nam pravo da za četvrtu obljetnicu primanja Hrvatske u Uniju mirno spavamo. Sudeći samo prema tome, vlada premijera Andreja Plenkovića imat će mnogo posla u svojemu mandatu. U krajnjoj liniji, Hrvatskoj zbog postupaka zbog povrjede prava (engl. infringement proceedings) prijete novčane kazne zbog nepoštovanja propisa, koje ovise o prijedlogu Europske komisije i odluke Europskog suda, a mogu biti i od deset tisuća eura na dan naviše, što znači da nam na kraju prijeti plaćanje i milijun eura dnevne kazne ako ne uskladimo te propise. Ipak, to se najvjerojatnije ne će dogoditi jer će se neki slučajevi u međuvremenu zatvoriti; doduše, neki će se novi otvoriti, ali najvažnije je da to i nije EK-ov cilj.
Od 68 povrjeda koje je prepoznao EK (ili je Hrvatsku netko prijavio Komisiji) Hrvatska je službeno opomenuta za 45 različitih slučajeva. Tomu treba dodati da je Komisija u jednom slučaju i dodatno službeno opomenula Hrvatsku, u onom o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore iz rujna prošle godine. Možemo tako govoriti o 46 službenih opomena, što znači da je EK povukao prvi potez i za koje je hrvatska vlada imala dva mjeseca očitovati se o pitanju neusklađenosti. To pak ne znači da EK automatski kreće u drugi korak jer, primjerice, obveza usklađivanja Zakona o Ini vuče se još od 2014., no za sada je još na službenoj opomeni. Ipak, Vlada će se tom pitanju sigurno morati posvetiti jer je država sebi dodijelila posebne ovlasti u toj tvrtki, uključujući pravo na veto u slučaju odluka koje se odnose na prodaju dionica/imovine u vrijednosti koja prelazi određeni prag. Zbog toga dioničari ne mogu utjecati na važne tvrtkine odluke razmjerno svojim udjelima, što Komisija smatra ograničavanjem slobode poslovanja i kretanja kapitala. Pitanje Ine prije svega je političko pitanje i Bruxelles ga (još) ne dira. No da EK može biti neugodan, shvaćaju i u Vladi, zbog čega su počeli primjenjivati Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama, za što smo također opomenuti 2014.
Iz te godine vučemo i slučaj o prenošenju Direktive o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima te još nekih direktiva vezanih uz to. Nemamo odgovor kad bi to moglo biti riješeno, a čini se da ga ne znaju ni u HNB-u: – HNB ne predlaže zakone. Prema zahtjevu ovlaštenoga predlagača, prema potrebi sudjeluje u pripremi pojedinih zakonskih prijedloga, što zasad nije slučaj. U skladu s tim cjelovito prenošenje Direktive u hrvatski pravni sustav ne ovisi o HNB-ovu postupanju – poručuju iz HNB-a, no taj primjer neusklađenosti s propisima EU navodimo jer je znakovito da s HNB-om do sada još nitko nije kontaktirao, stoga smatramo da je taj predmet jedan od glavnih favorita za sljedeći Komisijin korak, a možda i za Sud EU.
Hrvatska već dvaput bila na Sudu EU-a
Ipak, za neke od spomenutih 48 slučajeva može se uskoro očekivati da Komisija zatraži obrazloženo mišljenje od Plenkovićeve vlade unatoč tome što mjerodavna ministarstva najčešće u roku odgovaraju na službene opomene iz Bruxellesa. Može se dogoditi da ondje nisu zadovoljni odgovorom hrvatske vlade, kao što je bilo u 19 slučajeva zbog kojih je od službenog Zagreba zatraženo obrazloženo mišljenje, na koje se također čeka odgovor od dva mjeseca. Ne bude li Komisija zadovoljna obrazloženjem, slijedi Sud Europske unije.
– U 95 posto slučajeva povrede države članice ispune svoje obveze iz zakonodavstva EU prije upućivanja predmeta Sudu. Ako Sud presudi protiv države članice, ona mora provesti potrebne mjere radi postupanja u skladu s presudom. Ako države članice ne provedu direktive u roku koji su utvrdili Vijeće ministara EU i Europski parlament, Komisija može zatražiti od Suda da toj državi članici u prvoj presudi dosudi novčanu kaznu – poručuju iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Iako su tužbe rijetke, Hrvatska je već u ove četiri godine uspjela dvaput doći do Suda EU, i to zbog neusklađivanja Zakona o potrošačkim stambenim (hipotekarnim) kreditima i zakonskih revizija godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja. Nedavno je ministar financija Zdravko Marić rekao da je glavni razlog kašnjenja u prenošenju Direktive o reviziji u nacionalno zakonodavstvo u teškoćama kako definirati ulogu i mjesto neovisnog tijela za nadzor nad revizorskim društvima, a novi bi se zakon, barem u prvom čitanju, trebao naći pred Saborom prije ljetne stanke.
Prijetnja tužbom zbog Eurocontrola
Potkraj studenoga prošle godine Komisija je tužila Hrvatsku Sudu EU i zbog toga što nije ratificirala pristupanje EU Međunarodnoj konvenciji Eurocontrol (o sigurnosti zračnog prometa), no kako su odgovorili iz Komisije i Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Hrvatska je poslala traženu dokumentaciju. Slučaj s Eurocontrolom riješen je, Hrvatska ipak neće na sud, ali trebalo nam je zaprijetiti tužbom da bi se aktivirale određene strukture u Ministarstvu.
Da je problem sa 68 neusklađenih propisa neugodan, možda pokazuje i šutnja hrvatske vlade na naš upit. Odgovoreno je jedino na pitanje prijeti li Hrvatskoj zbog toga zabrana upotrebe novca iz fondova EU, na što se upozorilo u jednom razgovoru, no iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ali i iz Predstavništva EK u Hrvatskoj, to odlučno demantiraju. U Vladi šute i o potencijalnim službenim opomenama kao što je u zadnji čas izbjegnuta ona povezana sa sigurnim željezničkim prometom i upravljanjem njime. Naime, da bi Hrvatska ispunila sve uvjete interoperabilnosti željezničkog sustava EU-a, bili smo obvezni do 1. srpnja ove godine sve putničke i teretne vlakove koji voze u Hrvatskoj opremiti uređajima za automatsku zaštitu vlaka (autostop-uređajima). Ni HŽ Putnički promet ni HŽ Cargo do zadanog roka nisu ni pripremili dokumentaciju za nabavu uređaja, a sada su u teškoj financijskoj situaciji pa si taj 'luksuz' ne mogu priuštiti. Hrvatskoj zbog nepoštovanja sustava EU prijeti obustava kompletnoga željezničkog prometa pa je Vlada doskočila tom problemu promjenom zakonskog rješenja. Naime, u saborsku proceduru prošlog je tjedna uputila izmjene Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava prema kojima se rok za uvođenje uređaja produljuje za godinu dana. Tako će se autostop-uređaji morati postaviti do 1. srpnja iduće godine, a nabavit će se zajmom Svjetske banke pa nijedno poduzeće ne će bankrotirati.
Čini se da će za sada u Bruxellesu biti zadovoljni time, no ne riješimo li to za godinu dana, slijedi nam opomena. Na početku priče naveli smo da nam prijete kazne navevši minimalne, odnosno milijun eura na dan za tih 68 slučajeva. No tolika kazna moguća je i za samo jedan slučaj ili nekoliko njih. Kako nam objašnjava europarlamentarka Marijana Petir, države članice rijetko se kad izlažu presudama zbog neprenošenja pravne stečevine iako ima i takvih slučajeva. Izračun kazne temelji se na metodi koja uzima u obzir ozbiljnost kršenja europskog prava, odnosno važnost prekršenih pravila i učinak kršenja na opće i posebne interese Unije, njegovo trajanje te sposobnost države članice da plati kaznu. Ako se donesena presuda Suda ne poštuje, sankcije mogu biti zastrašujuće.
Tko je kažnjen
– Trenutačno postoji 25 presuda Europskog suda, od kojih je 18 presuđeno u korist Europske komisije. Tako je, primjerice, Italija bila prisiljena platiti paušalni iznos od 30 milijuna eura i tu kaznu slijedilo je periodično plaćanje 12 milijuna eura za svakih šest mjeseci do izvršenja presude. U drugom slučaju Grčka je bila prisiljena platiti paušalni iznos od 10 milijuna eura i tu kaznu slijedilo je periodično plaćanje od 3,64 milijuna eura za svakih šest mjeseci do izvršenja presude – kaže Petir. Naglašava još nešto, na što upozorava i njezin kolega europarlamentarac Ivan Jakovčić – da osim obveze prilagođavanja Hrvatske propisima EU treba sudjelovati u njihovu osmišljavanju. – Prije svega, trebali bismo kao zemlja postići konsenzus o svim važnijim strateškim pitanjima bez obzira na političke razlike. Tako rade najnaprednije zemlje u EU u kojima se ministarstva, diplomati i predstavnici u radnim tijelima Unije te izabrani zastupnici u Europskom parlamentu kao izravni predstavnici građana koordinirano brinu i bore za interese zemlje koju zastupaju. U tom smislu potrebni su bolji dijalog, veća koordinacija i veća sinergija, ali, prije svega, konsenzus o svim važnim razvojnim pitanjima. Treba imati jasno stajalište o svim za nas važnim temama i znati ga usklađeno zastupati i braniti – poručuje Jakovčić.
Za nedavnog posjeta Bruxellesu rečeno nam je da cilj postupaka zbog povrede prava, prema ugovorima EU, nije praksa čiji je krajnji cilj pokazivanje mišića briselskih eurobirokrata i sankcioniranje zemalja članica, već da se njima želi pridobiti zemlje članice da poštuju zajedničke europske procedure. Komisija isprva pokušava što bezbolnije riješiti problem s državom članicom, pri čemu postoji strogo definirana procedura koja se mora poštovati. Tek ako država ne surađuje ni u jednom koraku, EK može uputiti predmet Sudu Europske unije. No prava je istina da se većina slučajeva riješi prije upućivanja Sudu koji može odrediti konkretne kazne, većinom financijske. Valjda će tako biti i s Hrvatskom.
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više