Izložba fotografije zadarske grupe 5.exe

Grupu čine pet zadarskih fotografa: Aleksandar Bonačić, Danijel Kolega, Andrej Perović, Željko Mršić i Jerolim Vulić

Izložba fotografija zadarske grupe 5.exe otvorena je u srijedu, 26. veljače 2020. godine u Sveučilišnoj galeriji 'Vasko Lipovac' u Splitu. Grupa 5.exe osnovana je s idejom da se umjetnička fotografija predstavi na nekonvencionalan način izložbama na neuobičajenim mjestima. Grupu čine pet zadarskih fotografa: Aleksandar Bonačić, Danijel Kolega, Andrej Perović, Željko Mršić i Jerolim Vulić.

Grupni nastupi fotografa rijetka su pojava kako na nacionalnoj tako i na gradskoj razini, pa je zadarska foto-grupa 5.exe utoliko zanimljiviji primjer predstavljanja fotografa koji nisu započeli kao grupa nego su svoje individualne opuse stavili u službu zajedništva kao već izgrađeni autori. Jedan od pokretača grupe Aleksandar Bonačić zamislio je foto-grupu kao rock band koji se okuplja od prigode do prigode na svojevrsnoj foto gaži kada se ukaže neformalna prilika. Formirani unutar likovne udruge ZadArt, svatko sa svojim zasebnim pristupom, odlučili su iskoristiti priliku zajedničkog izlaganja a da se ne usuglašavaju i međusobno prilagođavaju, dakle da ne traže međusobne sličnosti, neku zajedničku poetiku, pa čak niti temu.

Kao prva zadarska fotografska grupa nastupili su u galeriji CroArtPhoto Club. Prvi projekt na kojemu sudjeluje kompletirana peteročlana foto-grupa zamišljen je kao postav pet velikih fotografija dimenzija 5×4 m na zadarskim gradskim bedemima 2009. godine. Grupa zatim iduće godine izlaže fotografije malih formata u caffe galeriji Đina, prilagođenih gabaritima prostora s namjerom da svoj rad predstave u intimnom obliku foto-albuma. Potom slijede izložbe: Albumi u Booksi u Zagrebu (2010.), Dobre vibracije u galeriji ZadArt (2013.), Zadar u Lvivu (riječ je o 3×5 m velikim fotografijama na ulicama ukrajinskog grada Lavova, 2014.) i Osjeti u dvorištu palače Cedulin u Zadru 2017. Grupu je 2013. napustio Željko Mršić,a pridružio joj se Boris Zubčić.

Splitska izložba svjedočenje je da grupa 5.exe i dalje stvara u kreativnoj sinergiji, da razlozi zajedničkog nastupanja i dalje imaju smisla među autorima koliko različitim toliko i povezanima istim prostorom življenja i rada. Pritom ih nimalo ne smetaju razlike koje se manifestiraju u sklonosti bilo prema life fotografiji i reportaži, bilo prema estetizantskim i simboličkim preradama stvarnosti. Uostalom, namjera nije svjedoččiti o povezanosti izraza i načina rada jer tih poveznica gotovo da i nema među tako osebujnim stvaraocima. Ono što ih veže više je   „duh mjesta“, isticanje zadarske foto-priče koja može biti ispričana i na najrazličitije načine, a da opet bude autentična u njezinim uvijek drugačijim vizurama, u prostoru u kojemu petorica zadarskih fotografa djeluju i žive.

Aleksandar Bonačić, rođen je 1965. u Zadru. Fotografijom se bavi oko dvadesetak godina što je rezultiralo s devetnaest samostalnih izložbi i preko dvadeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Kao fotograf trajno je zaokupljen onim mogućnostima koje postoje u stvarnosti koje tu istu stvarnost čine estetičnom, simboličkom očišćenom od viška detalja i svega  što ne pridonosi osnovnom konceptu. Naime, koncept Bonačićevih fotografija ide za predstavljanjem detalja koji su samodovoljni čak i kad su uklopljeni u svoju prirodnu okolinu. Čisteći sve oko osnovnog motiva, fotograf nam na kraju ostavlja ono što motiv čini estetičnim čak i kad je riječ o ruševnom i propalom, u odrazu na površini mora, sjeni na pločniku, nečistoći na asfaltu. Bonačić u svemu vidi estetski užitak kojii je najbliži likovnim senzacijama kolora, tekstura, refleksija, pa je tako i njegova fotografija uvijek na strani onoga što prirodu, pojave, ljude, čini velikim rezervoarom ljepote, u detalju još više nego u cjelini, u sitnicama više negoli na makro planu.  

Danijel Kolega rođen je 1972. u Zadru. Završio je studij grafičke tehnologije u Zagrebu. Od 2000. godine intenzivno se bavi fotografijom. Dosad je izlagao na pet samostalnih i više skupnih izložbi. Najbliži je onom određenju fotografije kao medija koji stvarnost otkriva (rasvjetljava) i prikriva (zatamnjuje sjenom), koristeći se dvostrukim mogućnostima prizora koji je vidljiv onoliko koliko mu to dopusti sjena/tama, pratiteljica svjetlosti. Osim svjetlosti koja je preduvjet svake fotografije i uz koju uvije ide i s njom se nadmeće njezina pratilja sjena, Kolega zna i radikalno rezati kadar, a da se opet ne izgubi njihova pripadnost cjelini. Nerijetko fotograf pribjegava i neoštrinama koje nastaju brzom kretnjom, pretvarajući balerinu u njezinu okretnu dinamiku, a vožnju gradskom ulicom u sam odraz kretanje, u obris koji dinamički rastvara prizor.

Andrej Perović, rođen je 1972. u Zadru. Fotografijom se aktivno bavi od kraja 90-ih, a profesionalno od 2001. Radio je za lokalne, dnevne, tjedne novine, a kasnije za hrvatski izvještajnu agenciju Hina i Vjesnik. Izlaže na samostalnim i skupnim izložbama od 2004. g. Fotografski je poklonik life fotografije, one koja nastaje u trenutku uličnog događanja, na mjestima životne vreve, ondje gdje teatar života ispisuje svoju nepredvidljivu, uvije drugačiju sliku. Njegov foto-scenarij najbliži je novinskoj fotografiji, ali osim neutralnog snimanja svega što prolazi pred objektivom, Perović zna izdvojiti pojedinca u njegovoj posebnosti, pojavu u detalju koji i kad govori o cjelini, govori i o posebnosti događanja, pojedinca izvučenog iz mnoštva, detalju po sebi. Naizgled obična svakodnevnica tako se pretvara u zbroj detalja, fragmenata, pojedinačnih prizora i likova, koji koliko o stvarnosti iz koje su izvučeni govore i o sebi, odnosno svojoj nesvodivosti pod opće. Vrh obrasca

Jerolim Vulić rođen je u Jesenicama podno Velebita. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na filozofskom fakultetu u Zagrebu. Fotografija ga privlači od studentskih dana, a intenzivnije fotografijom se bavi zadnjih dvadeset godina. Svoje pretežno crno bijele fotografije, odnosno objektiv svog fotoaparata usmjerava na svakodnevnicu, bilo onu prosjakinje na mostu ili planinara šibanih vjetrom na Velebitu. Tu su i portreti, nastali u javnom prostoru, pod posebnim uvjetima ili trenutku spontanosti. Nerijetko tu su i makro planovi, krivulje koju je ispisala zapaljena cigareta ili svakodnevna 'zona sumraka' s golim stablom i zlokobnom pticom. Iako nesklon nekoj posebnoj estetici i poetici, Vulić je uvijek na onim mjestima gdje teče životni tijek, među poznatim licima, u 'mitologiji svakodnevnog'. Vulić je svoju privrženost realnosti koja brzo izmiče najbolje ilustrirao usporedbom s lovcem koji svoj fotoplijen lovi u 'brzoj' sceni pred zadarskim mostom.

Boris Zupčić rođen je 1976. u Zadru. Diplomirani je ekonomist, a fotografijom se počinje baviti u ranim studentskim danima. Dosad je izlagao na više samostalnih i skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Zupčić je također fotograf priklonjen life fotografiji, komešanju ulice, situacijskim prizorima pojedinca u grupi, dinamici koju stvara neponovljivi tijek života. Posebno voli istaknuti kakvu uličnu neobičnost, neočekivanu scenu, trenutak koji kako se nenadano pojavio, tako brzo i nestaje. Od običnog prizora majki i djece na plaži zna napraviti pravi kupališni scenarij filmske dinamike, a od scene s vodenim lokvama i promatračima neobičnost koja postaje nadrealni prizor s 'utopljenikom'. Iako se masovne scene ono što Zupčića posebno intrigira, tu su i svakodnevni nerežirani prizori os, primjerice, turističke naivnosti s pokušajem da se opipa 'nevidljiv čovjek', do prirodnih fenomena u njihovoj dramatičnoj objavi. (iz kataloga izložbe kustosice Nevene Štokić)

Izložba se može pogledati do 13. ožujka 2020.

Nives Matijević