Boris Miletić hvali se izgrađenim objektima javnim novcem iz gradskog i državnog proračuna…
“Hvalite me usta moja, kada već nitko drugi ne će”. “Мnоgі оd nаѕ znајu zа mоć rіјеčі, zаtо ѕе uvіјеk bоrіmо dа іѕkоrіѕtіmо nјіhоvu mоć”. Upravo stoga Boris Miletić plaća oglase ili mu ih plati njegova stranka IDS, da se pohvali svojim postignućima u 15 godina što obnaša dužnost gradonačelnika Pule, jer bliže se lokalni izbori računa se na zaborav birača. Pred lokalne izbore gradonačelnik Pule Boris Miletić, javno iznosi inventuru “svojih”postignuća za vrijeme 15 godišnjeg mandata upravljanja Pulom, Ima ih sigurno koji se ne će suglasiti sa mnom, ustvari ni sam “moj” gradonačelnik Boris Miletić, jer iako mu nisam dala svoj glas po demokratskim pravilima on je i moj gradonačelnik, nije suglasan sa mojim mišljenjem, pa mi je zabranio iznositi ga na svim njegovim profilima, pa čak i na službenom profilu gradonačelnika.
To je potvrda u kojoj mjeri su stvarne njegove parole o demokratičnosti, toleranciji, multietničnosti i multikulturalnosti, jer kao javna i politička osoba treba prihvatiti da mu nisu svi birači skloni. Zabraniti komentiranje je izraz straha od drugačijeg mišljenja, diskriminacijski i suprotno svemu što on proklamira. Stoga sam prisiljena na ovaj način iznijeti svoje mišljenje, na koje imam pravo po Povelji UN-a o ljudskim pravima čl. 19 i po Ustavu RH čl. 38 o slobodi mišljenja. Boris Miletić nabrojio je u 15 sekundi projekte kao svoje postignuće u 15 godina obnašanja funkcije gradonačelnika Pule: “Izgrađena je i opremljena Nova bolnica u Puli, izgrađena su i uređena dva dječja vrtića, nema liste čekanja za upis djece u vrtiće, izgrađena je nova osnovna škola Veli Vrh, sve imaju nastavu u jednoj smjeni, uređeno je više od 40 dječjih igrališta, osnovano je Sveučilište Jurja Dobrile i kampus sa 392 ležaja, 3 paviljona i 2 restorana, izgrađeni su gradski bazeni, nogometni stadion i 3 sportske dvorane, uređene su brojne plaže i kupalište uključujući i popularnu Hidrobazu, izgrađeno je skoro 200 km nove plinske mreže, izgrađena je obalni kolektor i sustav kanalizacije, izgrađeni je 500 m nove obale i 150 metara nove puljske rive, izgrađeno je 6 kružnih tokova, proširena je stara puljska obilaznica i izgrađena je nova, uređeno je više od 1400 novih parkirnih mjesta i uređuje se još 100 novih, uređeni su tuneli Zerostrasse, uređen je Trg Kralja Tomislava, De Villov uspon, prolaz Sv. Teodora, Serpentine, popločen je Forum, obnovljena su 64 pročelja, uređeno je kino Valli, rekonstruirani su i uređeni Arheološki muzej, Sveta srca i Malo rimsko kazalište, postali smo svjetska koncertna i festivalska destinacija i jedan od najjačih turističkih gradova u Hrvatskoj, prvi smo uveli e-poslovanje i postali prvaci digitalne transformacije u Hrvatskoj”. No je li baš sve to zasluga Borisa Miletića i ljudi oko njega proanalizirati ću po dostupnim informacijama i prema transparentnosti gradske uprave čime se također Miletić hvali.
Nova Bolnica u Puli
Nakon provedenog javnog natječaja za odabir izvoditelja radova, Opća Bolnica Pula, kao investitor, povjerila je tvrtci ZAGREBGRADNJA d.o.o. izvođenje predmetnih radova. Troškovi izgradnje iznosili su 600 milijuna kuna, a Opća bolnica Pula, kojoj je osnivač Istarska županija, dobila je suglasnost IŽ za zaduživanje kreditima za dovršetak radova. Znači da će Opća Bolnica Pula otplaćivati kredit. U financiranju izgradnje sudjelovala je Vlada RH sa 75 % i Istarska županija sa 25 % udjela. Vlada RH dala je državno jamstvo na 300 milijuna kuna HBOR-u, a IŽ je isplatila 2018.godine 8.065.043 kn, 2019. godine 10.261.111 kn i 2020. godine 9.944.444 kn. Istarska županija povukla je 2017. godine 38,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava za opremanje dnevne bolnice u okviru Opće Bolnice Pula. Prema tomu Grad Pula nije sudjelovao financijski u izgradnji Bolnice Pula. Grad Pula je darovao katastarsku česticu na kojoj je izgrađena Bolnica. Čime se hvali Boris Miletić kada kaže “izgrađena je i opremljena Nova Bolnica u Puli”, katastarskom česticom koju je darovao Grad Pula na kojoj je izgrađena Bolnica? Nije zemljište njegovo privatno vlasništvo!
Medicinska škola
Vezana je uz projekt izgradnje nove Bolnice, jer se u njoj educira potrebno medicinsko osoblje. Kao što je poznato srednje škole osnivaju županije, pa je tako Istarska županija podigla dugoročni kredit, a anuitete će plaćati u omjeru 50 % IŽ i 50 % Grad Pula. Opet u konačnici mi porezni obveznici koji punimo proračun krajnji smo dužnici, jer time ne zadužuju samo nas, nego i buduće generacije.
Osnovna škola Veli Vrh
Osnivači osnovnih škola su gradovi, pa je tako nakon što je u požaru izgorjela osnovna škola na Velom Vrhu, Grad Pula trebao organizirati izgradnju nove škole. Nova škola koštala je 96 milijuna kuna, Vlada RH dala je 20 milijuna kuna, IŽ 1 milijun kuna, a za preostalih 73 milijuna Grad Pula kreditno se zadužio kod Zagrebačke banke na 20 godina sa 8 % kamata. Znači da će građani Pule kroz poreze i prireze 20 godina otplaćivati kredit za izgradnju nove škole na Velom Vrhu. Čime se to gradonačelnik hvali? Ugovor o kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d. za izgradnju Osnovne škole Veli Vrh – I. faza zaključen je 9. lipnja 2009. u iznosu od 33.000.000,00 kuna, a temeljem dobivene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Saldo kredita na dan 1. siječnja 2020. iznosio je 17.695.874,15 kuna. Po navedenom kreditu, do 30. lipnja 2020. ukupno je otplaćena glavnica u iznosu od 16.994.250,02 kune i kamata u iznosu od 13.918.619,66 kuna. U izvještajnom razdoblju na ime glavnice plaćeno je 853.081,58 kuna, a na ime kamate 296.991,48 kuna. Saldo kredita na dan 30. lipnja 2020. godine iznosio je 16.842.792,57 kuna
Ugovor o kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d. za izgradnju Osnovne škole Veli Vrh – II. faza zaključen je 18. lipnja 2010. u iznosu od 40.000.000,00 kuna, a temeljem dobivene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Saldo kredita na dan 1. siječnja 2020. iznosio je 22.510.375,26 kuna. Po navedenom kreditu, do 30. lipnja 2020. ukupno je otplaćena glavnica u iznosu od 19.626.942,26 kuna i kamata u iznosu od 9.465.481,80 kuna. U izvještajnom razdoblju na ime glavnice plaćeno je 1.035.829,65 kuna, a na ime kamate 280.472,74 kune. Saldo kredita na dan 30. lipnja 2020. iznosio je 21.474.545,61 kunu. Dospijeće glavnice po navedenom kreditu: Za vrijeme Jugoslavije gradili smo samodoprinosima, a sada nam uvedu pored poreza i prirez, pa smo na istom. Vlada RH dala je 20 milijuna kuna. Gdje su tu priče koju neprestano IDS plasira u javnost kako “sve što Istra zaradi ide u Zagreb “
Gradski bazeni
Puljani su iskazali zadovoljstvo konačnom izgradnjom gradskih bazena. Godinama se o njima pričalo i onda se prišlo realizaciji tog projekta. Gradski bazeni Pula stajali su sve ukupno 65 milijuna kuna. I tu je Vlada RH uskočila, jer je cijeli projekt financiran sa kreditom Zagrebačke banke na 20 godina uz 2,18 % kamata vezano uz trezorske zapise Ministarstva financija RH.(Trezorski zapisi su vrijednosni papiri koje izdaje Ministarstvo financija s dospijećem od 91, 182 i 364 dana u nominali od 100.000,00 kuna. Upis trezorskih zapisa vrši se na aukcijama koje objavljuje Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Pravo sudjelovanja na tim aukcijama imaju samo domaće banke i domaće tvrtke. Na primarnoj dražbi prodaju se s popustom, dok se kasnije trguje na sekundarnom tržištu) Otplata kredita ostaje na poreznim obveznicima grada Pule!
Sveučilište Jurja Dobrile i kampus
Osnivač Sveučilišta je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje. Boris Miletić kaže: “osnovano je Sveučilište Jurja Dobrile u Puli”, ali osnivač nije grad Pula, da bi se time gradonačelnik hvalio! I moja opaska da se njega pitalo ne bi sigurno nosilo ime Jurja Dobrile, jer je Juraj Dobrila bio hrvatski narodni preporoditelj i biskup, što je u suštoj suprotnosti rada i djelovanja Borisa Miletića.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli je zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili. Za potrebe boravka i učenja studenata iz raznih krajeva Hrvatske, jer 50 posto studenata dolazi iz drugih dijelova Hrvatske, nužno je bilo povećanje smještajnih kapaciteta.
Pula je dobila studentski dom još 2015. godine kada su uređene prve sobe sa 144 ležaja, a dobit će dodatnih 248 novih ležaja. Sve se to gradi na prostoru gdje je nekad bila bolnica koja je imala svoje odjele po raznim starim zgradama. Kako se selila u nove prostore, tako je stare zgrade prepuštala Sveučilištu koje se svake godine širi – i brojem studenata i novim studijima. Sveučilište Jurja Dobrile dobilo je stopostotno financiranje. Riječ je o investiciji od 58,4 milijuna kuna, od čega je 85 % financirano iz fondova Europske unije, a ostatak je osigurala Vlada RH.
Preseljenjem bolničkih odjela iz Mornaričke bolnice u novoizgrađene prostore Opće bolnice Pula, otvorio se idealan prostor za razvoj pa je shodno tome Istarska Županija ustupila kao vlasnik prostore Mornaričke bolnice u Puli Sveučilištu Jurja Dobrile za izgradnju sveučilišnog kompleksa. Za prvu fazu projekta obnove stare Mornaričke bolnice iz ITU mehanizama očekuje se 21,7 milijuna kuna i dodatnih 7,9 milijuna kuna osiguralo se u državnom proračunu, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja, a time i Vlada RH, je dalo punu potporu ovom projektu s obzirom na značenje za cjelokupnu zajednicu, ne samo za razvoj znanosti i visokog obrazovanja.
Hidrobaza
Hidrobaza dio je projekta Brijuni-Rivijera. Bivša vojna nekretnina Hidrobaza je smještena u Štinjanu, prigradskom naselju Pule. Lokacija je pogodna za razvoj turističkih kapaciteta zbog svog atraktivnog položaja uz more i bujne vegetacije te prekrasnog pogleda na poznato otočje Nacionalnog parka Brijuni, ali i zbog posebne
povijesne vrijednosti kao bivše Mornaričko- zrakoplovne baze Austrougarskog carstva. Iako je u Drugom svjetskom ratu gotovo potpuno uništena. Kompleks bivše Mornaričko-zrakoplovne baze (sa četiri djelomično očuvane građevine) je zaštićeno kulturno dobro. Obnova i rekonstrukcija ovih objekata provesti će se sukladno uvjetima koje izdaje Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Puli.
Grad Pula je započeo ulaganje u izgradnju javnih plaža pa je uređenje Hidrobaze dijelom financirano bespovratnim sredstvima koja je osiguralo Ministarstvo turizma (cca 200,000 Eura). U prvoj fazi uređenja u vrijednosti od 13, 5 milijuna kuna, Grad Pula sudjelovao je sa 9,9 milijuna kuna, a Ministarstvo turizma sa 3,6 milijuna kuna. U drugoj fazi od 2,5 milijuna kuna, ministarstvo turizma dati će 400 tisuća kuna a Grad Pula 2,1 milijun kuna. Tu se Grad Pula ipak malo više angažirao .
Projekt dolcevita, uređenje 64 fasade
Projekt “Dolcevita”, pokrenut je 2009. godine, u kojem Grad Pula i pulska Turistička zajednica, zajedno sa suvlasnicima zgrada, sudjeluju u financiranju obnove fasada i krovišta zgrada u starogradskoj jezgri. Kroz ovakav model sufinanciranja obnovljeno je čak 59 pročelja, od čega njih 38 na području zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada. Održavane zgrade dio su urbanog identiteta i kulturnog naslijeđa grada. Međutim kako se Boris Miletić hvali obnovom pročelja zgrada, istražujući naišla sam na opće poznate malverzacije, nekvalitetno i nestručno izvršenih radova, korištenjem jeftinijih i nekvalitetnih materijala, zloupotrebe EU fondova kroz projekt Energetske obnove stambenih zgrada Ministarstva graditeljstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i u konačnici prijevaru stanara, koji to moraju platiti. Primjer je tih malverzacija obnova doktorske kuće kod Arene u Puli reprezentativne zgrade iz 1937. godine. Od ukupnog iznosa obnove u vrijednosti od 2,6 milijuna kuna, 1,18 milijuna kuna osigurano je iz EU fondova, Grad Pula je preko Dolcevite osigurao maksimalnih 178 tisuća, a pulska Turistička zajednica sudjelovala je s 25 tisuća kuna, suvlasnici moraju radove, kojima nisu zadovoljni, platiti gotovo 1,19 milijuna kuna, odnosno 70 tisuća po stanu! (https://novac.jutarnji.hr/novac/novcanik/katastrofalna-obnova-reprezentativne-zgrade-stanari-moraju-platiti-vise-od-milijun-kuna-9276485)
Pula dobiva 40 kilometara nove kanalizacijske mreže (izgrađena je obalni kolektor i sustav kanalizacije)
Obalni kolektor, odnosno sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Pule, pušten je u rad 2015.godine. Za njegovu izgradnju utrošeno je 241,3 milijuna kuna. Najveći dio sredstava 127,7 milijuna kuna osiguran je kroz Projekt zaštite od onečišćenja u priobalnim gradovima – Jadranski projekt čiji su osnivač Hrvatske vode. Pored Hrvatskih voda stručna i financijska potpora Jadranskom projektu bila su i sredstva proračuna RH, HBOR-a, MEIP-a i manji dio ulaganja investitora komunalnog društva Pragrande d.o.o. Rekonstrukcija sustava odvodnje i vodoopskrbe: vrijednost projekta je 671 milijuna kuna, a financirati će se iz EU fondova 70-75 %. Vlade RH 17-20 %, a Grad Pula sa tek 8-10 %. Riječ je o projektu kojim je predviđena izgradnja od čak 39,7 kilometara kanalizacijske mreže u kratkoročnom investicijskom planu te 11,9 kilometara dugoročno. Pored širenja kanalizacijske mreže, projekti Pula Centar i Pula sjever predviđaju proširenje sustava vodoopskrbne mreže kao i rekonstrukciju sustava mješovite odvodnje te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja pročišćavanja. Projekt je još daleko od završetka (https://www.glasistre.hr/pula/uvod-u-dugo-najavljivan-projekt-sirenja-sustava-odvodnje-stize-kanalizacija-u-prigradska-naselja-koja-to-cekaju-duze-od-30-godina-696938).
Arheološki muzej Istre
Arheološki muzej Istre čine zgrada Arheološkog muzeja, Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu, Malo rimsko kazalište, Sveta srca, Zerostrasse i Amfitetar u Puli. Arheološki muzej Istre koji je od 2013.godine zatvoren zbog preuređenja, trenutno je najveća investicija Ministarstva kulture u Hrvatskoj, u vrijednosti 140 milijuna kuna, a u sklopu projekta je obnova zgrade Arheološkog muzeja, Malog rimskog kazališta i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Kaštelu. U obnovu zgrade, uložilo sto milijuna kuna, od čega je Ministarstvo kulture odvojilo po 30 milijuna kroz tri tranše. Ostalo će biti vlastita sredstva muzeja a dio će se financirati i zajmom. Arheološkom muzeju Istre odobreno je za sufinanciranje projekt “Konzervacija i rekonstrukcija Malog rimskog kazališta – Pula” u sklopu otvorenog poziva “Revitalizacija kulturne baštine u urbanom području Pula”, Europskog fonda za regionalni razvoj. Projekt ukupne vrijednosti 17.852.732,44 kn provodi se u razdoblju od 15.01.2020 do 15.02.2022., a sufinancira se intenzitetom od 49,82 %, odnosno 8.500.000,00 kn iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezije.
Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu u Puli zatvoren je zbog opsežnih radova u vrijednosti od 23,2 milijuna kuna od čega 9 milijuna kuna iz EU fondova .Muzej će konačno biti povezan i s centrom grada, točnije liftom koji će s podnožja brda i podzemnih tunela, poznatih kao Zerostrasse biti povezan sa Kaštelom koji dominira iznad stare gradske jezgre., a zbog uzbrdice teško pristupačan osobama sa invaliditetom.
Jednom kada bude dovršeno, zajedno s uređenjem Kaštela koje je u tijeku, izgradnjom šetnice i prigodnom rasvjetom koju će potpisivati svjetski dizajner svjetla Dean Skira, bit će to novi povijesno-kulturni centar grada. Dok prije nije uopće bio prilagođen osobama s invaliditetom, sada se iz podnožja zgrade do ulaza dolazi liftom, ispred muzeja je velika terasa. Isto tako, u muzeju su uređene rampe te ima lift, tako da će biti dostupan svima. Osim što će imati taj šarm stare zgrade, sve ostalo je moderno. Sve je projektirano i rađeno u skladu sa projektom COME-IN, pokrenutom u srpnju 2016. godine i financiranom iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) u svrhu privlačenja posjetitelja promoviranjem kulturne baštine te omogućavanjem lakšeg pristupa objektima osobama s invaliditetom, kako bi svi posjetitelji samostalno mogli uživati u našoj kulturnoj baštini. Unutar projekta COME-IN razrađene su smjernice i različite dimenzije pristupačnosti u svim fazama pružanja usluga muzeja i galerija svim posjetiteljima, osposobljavanju osoblja te osmišljavanju i organiziranju pristupačnih izložbi. Osobe s invaliditetom bile su uključene u sve faze procesa. Ustanovljena je nagrada ” Label” čija će oznaka biti prepoznata kao svjetska oznaka za muzeje koji rade na dostupnosti, promiču demokraciju, nediskriminaciju i jednake mogućnosti, kao i dostupnu kulturu i jednaka kulturna prava za sve zainteresirane.
Izgrađeno je 6 kružnih tokova, proširena je stara pulska obilaznica i izgrađena je nova
Ugovorom vrijednosti 39.660.180,86 kuna obuhvaćeno je izvođenje radova na izgradnji drugog kolnika ulice Prekomorskih brigada u nastavku već izvedenog kolnika sa četiri prometne trake (od čvorišta u Šijani) do križanja sa ulicom za naselje Valmade u ukupnoj dužini od 1.085,80 m. Izrazivši zadovoljstvo što je taj posao dobilo poduzeće Ceste d.o.o Pula Boris Miletić nije mogao da ne izrazi nezadavoljstvo poduzećem Hrvatske ceste koje kasne sa radovima na rotoru u Šijani!
Lidl i Grad Pula u veljači sklopili i sporazum o kreditiranju izgradnje kružnog toka, kojim se trgovački lanac obvezuje financirati izgradnju rotora te Gradu Puli osigurati cjelokupna sredstva za plaćanje radova izvođaču, dok se Grad Pula obvezao novac vratiti Lidlu u sedam godišnjih rata. Ni u tom djelu uređenja i rekonstrukcije prometnica ne ide kako treba. 9. studenoga 2020. godine započeli su radovi na rekonstrukciji Premanturske ceste u sklopu kojih će se u prvoj fazi izgraditi kružno raskrižje za Valdebek, Izvođač radova, tvrtka Ceste d.o.o. uvedena je u posao, radovi su trebali biti gotovi do Nove godine, a sada je već pola trećeg mjeseca poslije Nove godine i još traju!?
Ugovor o zajmu sa trgovačkim društvom Lidl K.D. d.d. radi financiranja izgradnje komunalne infrastrukture “Kapitalni projekt – Izgradnja ceste Prekomorskih brigada” zaključen je 04. kolovoza 2017. godine u iznosu od 18.500.000,00 kuna, a temeljem dobivene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Saldo zajma na dan 01. siječnja 2020. godine iznosio je 13.200.000,00 kuna. Po navedenom zajmu do 30. lipnja 2020. godine nije bilo otplate glavnice. Saldo zajma na dan 30. lipnja 2020. godine iznosio je 13.200.000,00 kuna.
Zaključak
Nisam ulazila u analizu svih “uspjeha” koje je nabrojao Boris Miletić, nego najvećih, kapitalnih objekata, iz koje je vidljivo da niti jedan projekt nije izgrađen bez udjela Vlade RH i njenih ministarstava. To ističem stoga što je stalna mantra IDS-ovaca, da Istra puno daje u Zagreb, a malo joj se vrati.
- Za Novu bolnicu Vlada RH dala je 75 % sredstava, a Istarska županija 25%,
- Za osnovnu Školu Veli vrh, Vlada RH dala je 20 milijuna kuna, iako su osnivači osnovnih škola gradovi,
- Za Gradske bazene Ministarstvo financija pogodovalo je trezorskim zapisima u kreditiranju,
- Za Sveučilište Jurja Dobrile 85 % iz EU fondova a 15 % Vlada RH,
- Za Hidrobazu preko Ministarstva turizma Vlada RH dala je više od 200 tisuća eura
- Za uređenje fasada i energetsku obnovu Vlada RH je sudjelovala preko Ministarstva graditeljstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i EU fondova.
- Za rekonstrukciju sustava odvodnje Vlada RH sudjeluje sa 17-20 %
- A Arheološki muzej Pula Vlada RH financirala je u cijelosti sa oko 140 milijuna kuna
IDS-ov gradonačelnik Pule Boris Miletić, stalno rovari protiv hrvatske države, odnosno Vlade RH, zato i prešućuje udio države i sebi pripisuje sve zasluge, jer kako priznati svojim biračima da ih neprestano obmanjuje!
