Hrvatski Fokus
Kultura

Ciklus Umjetnik kod Meštrovića

Kuzma Kovačić koji se predstavlja kiparskom instalacijom naslovljenom 'Mihi videtur'

 
 
Umjetnik kod Meštrovića – Kuzma Kovačić /Mihi videtur. Ciklus Umjetnik kod Meštrovića u Galeriju Meštrović u Splitu dovodi suvremene kipare i slikare, stavljajući ih tako u jedan novi kontekst. Predstavljajući umjetnika istovremeno omogućava vrlo specifično sučeljavanje koje se javlja pri boravku jednoga umjetnika u duhovnom i umjetničkom prostoru drugoga. Umjetnik kod Meštrovića 2019. je akademski kipar Kuzma Kovačić koji se predstavlja kiparskom instalacijom naslovljenom 'Mihi videtur'. Kiparska instalacija donosi u vrt Meštrovićeve mediteranske kuće svjetlo Sredozemlja koje pamti i prenosi tisućljetnu tradiciju i vjeru. Istu onu koja Kuzmu Kovačića dotiče pri prvim hvarskim koracima, istodobno ga povezujući sa stoljećima kršćanske tradicije i duhovnosti čuvane u bazenu Sredozemnog mora. Svjetlo Sredozemlja, svjetlo vjere njegova su veza s Meštrovićem, ali su također i, nikad potrebnije, svjetlo istine i svjetlo umjetnosti.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2019/07/img-FotoZAlajbeg3086-scaled.jpg
Čini se da su u ovom Meštrovićevom prostoru kiparska djela Kuzme Kovačića oduvijek. Kao da su ovdje i prije nego što ih je koncipirao po bliskim kiparskim motivima i po mjerama prostora koji je oblikovao i definirao njegov veliki prethodnik. Pričinjaju se da su u prostoru od davnine unatoč tomu što su datirana u ovoj godini i stvarana u odnosima na pojedina Meštrovićeva kiparska djela. „Hramski mramor“ dočekuje nas na samome ulazu i vodi prema „Znaku Spasenja“ na vrhu stuba. U istočni dio vrta smješta „Kraj Staroga svijeta“, skulpturu od željeza, a na zapadu se nalazi „Rasuta lava“ od terakote. Središnji bijeli torzo, inspiriran Tizianovom Danajom, divljenje je antici iz koje je baština ovoga kraja potekla, ali i veza s istim mediteranskim krugom obalama kojega hodočasti, više od svega taknut onim što nalazi u Svetoj Zemlji.
Ne zaustavlja se u vrtu, već ulazi u prostor kuće koju ispunjava reljefima: „Na hrvatskom žalu, konac VI. stoljeća“, „Inicijal za Ribanje Petra Hektorovića“, „Marina“, „Pučišća“ (Sušac), „Plovidba“ (Svetac) i „Naša uvala“. Reljefi nose posebno važnu temu izričaja Kuzme Kovačića – naše more. More koje je u ovom slučaju zemlja i identitet, a ne samo lirska, estetska inspiracija. Kovačićevo je more kroz cijeli njegov opus životni prostor našega naroda.
 
Ne zaustavlja se u vrtu, već ulazi u prostor kuće koju ispunjava reljefima: „Na hrvatskom žalu, konac VI. stoljeća“, „Inicijal za Ribanje Petra Hektorovića“, „Marina“, „Pučišća“ (Sušac), „Plovidba“ (Svetac) i „Naša uvala“. Reljefi nose posebno važnu temu izričaja Kuzme Kovačića – naše more. More koje je u ovom slučaju zemlja i identitet, a ne samo lirska, estetska inspiracija. Kovačićevo je more kroz cijeli njegov opus životni prostor našega naroda.
Izložba prožima cijeli Meštrovićev prostor te tako izlazi na terasu gdje cjelinu zaokružuju skulpture: „Meštrovićev čempres“, „Slali su ih još i više“, „Suton u Zaljevu hrvatskih svetaca“ i „Muka sv. Lucije“.
Središnja skulptura na izložbi „Mihi videtur“, čiji naslov upućuje na misao sv. Tome Akvinskog, svakako je ženski akt koji je kipar nazvao „Svjetlo Sredozemlja“. Kip je dio šire cjeline, 'instalacije' koja sadržava i ulomke zrcala, tanke stupove izvedene u plastici čija je unutrašnjost ispunjena otopinom modre galice koja bojom upućuje na modrinu neba i plavetnilo mora te u plavo obojenu slamu na kojoj se odmara mlada žena. Upravo slama upućuje na Tominu rečenicu „Mihi videtur ut palea“. (Čini mise da je sve slama.“) zapisanu nakon svečeva mističnog iskustva pred kraj života prema kojoj je sve, pa i umjetnost i svaka druga ljudska djelatnost, lomljiva, krhka, kratkotrajna, slamnata pred beskrajem Božjeg otajstva.
U toj misli otkriva se Kovačićev svjetonazor prema kojem sav stvaralački potencijal iz kojega nastaje umjetnost nije tu da bi veličao pojedinačni ulog nego da bi ponizno iskazao zahvalnost Božjoj providnosti o kojoj ovisi svaka sudbina i svaka kreativna snaga. No, na slami se pojavio i Krist, maleno Dijete, Sin Božji, Otkupitelj Svijeta, kao što se i kip „Svjetlo Sredozemlja“ pojavljuje na slami u Kovačićevoj instalaciji postavljenoj ispred stuba koja vode u Galeriju Ivana Meštrovića.
 
„Kako se ovi pričini pokazuju zbiljskim, dakle tvarnim i vidljivim, valja nam jasnom distinkcijom kazati da se Kovačić ne referira izravno na Meštrovićev određeni motivski predložak, ne reciklira, nego, gdjekad, tek memorijski i asocijativno tangira skulpture iz stalnog postava i akceptira zadane elemente prostora. Stoga bismo prije mogli ustvrditi da Kovačić oblikuje ushit i dodir, tlapnju i slutnju, čežnju i zebnju, melankoliju i sjećanje u likovno djelo transcendirane stvarnosti u svjetlosti i instalacije, u suptilnoj teksturi plavih reljefa u drvu tankoćutnim oslikavanjem njegova specifičnog kiparskoga kista.
 
U različitim vremenima svaki je kipar svojim rukama nejednakim postupkom i sistim kiparskim zanosom drugačije oblikovao iste motive: akt, sakralne i svjetovne figuralne forme, portrete, spomeničku plastiku, oblike simboličkih konotacija, intimne i monumentalne kompozicije. Iz svega je razvidno da je Kuzma Kovačić izgradio  vlastiti stvaralački put od istih kiparskih premisa i likovnih postulata, i od istih duhovnih vrijednosti, od kršćanskog nasljeđa i europske humanističke i kiparske baštine, u mitskoj snazi zavičajnog prostora i mediteranskom ozračju, i, nadasve, golemom asimilacijskom energijom oblikovao je djela jedinstvenih autorskih obilježja u kojima se čitaju ti tragovi i duboki otisci sjetne osjećajnosti svijeta naglašeno poetske izražajnosti“. (Milan Bešlić)
Uz duboku, višeslojnu simboliku svakog elementa i djela napose, izložba je temeljena na baštini života kipara koja kaže da je sve hodočašće. Hodočašće hrvatskim nacionalnim prostorom i putovima kršćanstva.
Izložba će biti otvorena do 8. rujna 2019. godine.
 

Nives Matijević

Povezane objave

Biciklist i biciklisti

HF

Linija u šetnji – Linija nakon linije

hrvatski-fokus

Što je sloboda

HF

Figuracije na sivom Mladena Žunjića

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više