Osnovni cilj rušitelja je uništiti intelektualni potencijal mladih ljudi
Najavljeno događanje naroda o potrebi zaista nužne reforme školstva, temelji se na alternativnoj stvarnosti. Hrvatski građani proglašavaju se stručnjacima za reformu. Pri čemu nisu nikada upoznati sa činjenicom da su izvorni reformatori obrazovanja, ali bez odgoja, sa sindikatima dogovorili da se ne smiju mijenjati nazivi predmeta, satnica i broj nastavnika. Usprkos velikom smanjenju broja potencijalnih učenika.
KURIKULNA REFORMA NAPRIJED,
KURIKULARNA REFORMASTOP!
Na svaku stranicu koju su objavili pristiglo je 10 stranica prigovora. Stoga se stječe dojam da je najavljeni prosvjed za nikomu jasno definiranu reformu, samo s jednim poznatim postignućem, digitalnim obrazovanjem s opremom kojoj prijeti ropotarnica, prije u funkciji definitivnoga uništenja hrvatske budućnosti. Na tom zadatku ujedinili su se svi koji ne žele dobro ovoj neželjenoj državi.
Nalog Europske komisije
„Provedite reformu školstva prema Jokićevoj zamisli“ (VL 23. svibnja 2017.). A veleposlanici razvijenijih zemalja poručuju: „Siguran put do posla dualno je obrazovanje“ (VL 22. svibnja 2017.).
Valja razlikovati izvornu Cjelovitu kurikulnu reformu (CKR) iz Nacrta strategije obrazovanja (rujan 2013.), CKR iz Strategije obrazovanja koju je donio Sabor (listopad 2014.) i Jokićevih 55 prijedloga pod tim skupnim nazivom iz veljače/lipnja 2016., jer među njima postoje bitne razlike. Zagovornici Jokićeve zamisli predstavljene uz ustanak naroda u lipnju 2016. tvrde da odustajanje od njihove reforme vrlo štetno i zabrinjavajuće i da je jedini spas u digitalizaciji, što nameću svim sredstvima i u svim medijima. Svjesni ili nesvjesni da time potiču zombijalizaciju Hrvatske, poglavito njezine mladeži. Koja ne će biti osposobljena za izazove koji su pred nama.
Istodobno s Okrugloga stola o digitalnoj demenciji i kognitivnim sposobnostima učenika, održanau Europskom domu,11. svibnja 2017. proistječu jasni zaključci. Pretjerana uporaba digitalnih pomagala, posebno kod najmlađih učenika, vodi digitalnoj demenciji i urušavanju kognitivnih sposobnosti. Ako se tome pridodaju ideološke razlike u pristupu izvornih kreatora najpromašenije reforme obrazovanja u povijesti Hrvatske i novoizabrane središnje Ekspertne radne skupine, na pomolu je potpuni kaos. Ne bih želio biti u sljedećim danima na mjestima gdje se donose važne odluke za sudbinu Hrvatske.
Što imaju stranci s hrvatskom reformom školstva?
Možda nisam dobro informiran, ali mišljenja sam da u EU vlada pravilo da svaka zemlja odabire svoj model obrazovanja. Pa tako i Hrvatska. Odakle pravo ikomu, pa makar to bila Europska komisija, da propisuje koji model će reforme izabrati Hrvatska?
A to što nam predlažu gospoda veleposlanici o dualnom obrazovanju nije nikakva novost. Voditelj Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU, akademik Vladimir Paar, već niz godina upozorava na tu potrebu i navodi upravo navedene zemlje kao izvor dobre prakse.
Mogu biti svjedokom, jer sam u siječnju 1954. završio alatničarski zanat. Iste sam godine u lipnju položio u gimnaziji veliku maturu i upisao Strojarstvo na tadašnjem Tehničkom fakultetu.
Zašto je reforma za koju EK traži da se mora usvojiti, potpuni promašaj?
O toj temi već je dovoljno napisano. Stoga samo nekoliko natuknica. Tim kojeg je vodio dr. sc. Boris Jokić činilo je 373 stručnjaka. Oni su napisali oko 3 500 stranica teksta. Prema podatcima iznesenima na sjednici Znanstvenoga vijeća HAZU, održanoj 5. svibnja 2017., do sada je pristiglo oko 35 tisuća stranica prigovora. Pripremljena je za objavu treća knjiga recenzija. Prigovori su pretežno na rješenja u pojedinim predmetima. Samo za matematiku pristiglo je više od 100 tekstova. Premalo je pritom cjelovitih prijedloga poboljšanja. Cijeli prijedlog napisan je kao da će svi nastaviti visokoškolsko obrazovanje.O strukovnom obrazovanju, koje je najproširenije, u spisima CKR-a gotovo ni riječi. Da se ne govori o suštinskim propustima. Pravno je to nevaljali dokument, o čemu svjedoče brojne primjedbe. U predloženoj reformi nema rokova kada će učenici završiti pojedine stupnjeve obrazovanja. Ako će obrazovanje trajati 13 godina, a započeti 2019., prvi maturanti će završiti školovanje 2032., a studij oko 2037. Bit će to digitalno-robotsko doba. U kojem će prednjačiti psihijatrijske bolesti, izazvane pretežnim životom u prividnosti. Stoga će nam trebati sve više psihologa i psihijatara.
O još jednoj pojedinosti ne vodi se računa. O potrebi da se pridržava propisanih međunarodnih i hrvatskih normi. Primjeri. U nekim se školama rabi, prema vrijedećem pravopisu, a temeljeno na hrvatskim normama, dosljedno decimalni zarez. U nekim drugim škola pogrješno, decimalna točka. A u materijalima Nacionalnoga centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, objavljenim na www.ncvvo.hr, dosljedno se koristi decimalna točka.Ili, uistoj školi u Zagrebu jedna nastavnica za podučavanje kemije koristi udžbenik nazvan KEMIJA, a druga LUČBA.
Zastarjelost koncepta STEM
Nedopustivo je da do danas nema verificiranog prijevoda za složenu kraticu ili akronim STEM. U javnosti i stručnim časopisima objavljeno je zašto je ispravan jedino prijevod: prirodoznanstvo, informatika, tehnika i matematika. A tko uzima u obzir još precizne prijevode. Na Znanstvenom vijeću HAZU zaključeno je da STEM više nije dovoljan. Dr. Loretta Jackson-Hayes, docentica kemije na Rhodes College u Memphisu, objašnjava: „Ne treba nam više STEM-diploma – treba nam više STEM-diploma s humanističkim obrazovanjem“, dakle STEAM. Još 17. ožujka 2017. našoj je Predsjednici Republike dostavljen tekst „Za odgoj ruku i odgoj mozga“(Hrvatski Glas Berlin). U kojem je ne po prvi puta objašnjen akronim STEAL. Dok su prva tri slova jasna, A je za art u smislu umjetnosti i umijeća. Slovo L je za jezike koji mogu biti formalni (matematika, logika, računalni) i humani: vizualni i auditivni. No ona je 30. ožujka postavila savjetnika za STEM. A u jednom drugom tekstu hvali svoje školovanje u zemlji koja je od 38 zemalja OECD-a po uspjehu na PISA-testovima za jedno mjesto ispod prosjeka. Istodobno je zemlja u kojoj je doktorirao bivši voditelj reforme 6 mjesta ispod prosjeka. No nikada nismo ništa čuli zašto je Švicarska po obrazovnom sustavu najbolja u Europi. I što bismo mogli naučiti od nje. Realnoga svijeta u predloženom CKR-u ima 2 % (tehnička kultura). Ostalo su informacije svih vrsta. Koje nije moguće jesti, u njih se odjenuti ili pod njima spavati, napisao je Jung (Siemens) još 1999. Nova voditeljica reforme najavila je povećanje nastave iz matematike. Svi koji su do sada radili na najnovijoj reformi, nisu si postavili pitanje: na račun čega?
Je li za uspješan život dovoljno poznavati samo STEM ili poboljšanja STEAL ili STEAM? Jezici, prirodne znanosti i informatika intrizični su za tehniku. Samo tehnika rezultira hvatljivim tijelima potrebnima za svakodnevni život. Tehnika, ali i druge ljudske djelatnosti jesu akcija. Oni izazivaju reakciju koja se očituje u rečenici: „Svaka ljudska djelatnost (akcija) u funkciji je je društveno-humanističkih ciljeva (reakcija)“. Koje određuje politika. Ne smije se sve načiniti što se može. Ne samo usput. U CKR-u u potpunosti je zanemaren odgoj. Zato ispravan razvoj mladih ljudi za izazove njihova radnoga vijeka mora biti odgojno-obrazovni proces koji se sastoji od STEAL-a i SSH (društveno-humanističke znanosti). To iz CKR-a ponuđena 2016. nije vidljivo.
Zašto se inzistira na preranom učenju informatike o školi i tko to traži?
Svjedoci smo da pojedinci školama nameću mini-računala, kupljena darovima ili istinskim uvjerenjem neupućenih pojedinaca da je to korisno za mlade ljude. Zbog toga već sada imamo pretilu djecu kojoj prijete npr. dijabetes, postaju kratkovidna, agresivna, društveno izolirana itd. A što se sve događa na društvenim mrežama vrijedno je posebnih istraživanja. Kao i činjenica da su u jednom gradiću od 3 tisuće stanovnika dvije godine za redom upisana djeca koja se nisu makla iz te sredine, znaju izvrsno engleski, ali ne vladaju hrvatskim. Možda izvrsni recept za buduće obrazovanje na ovom području. Naime, strateg kurikulne ili uputnične reforme javno tvrdi da ne postoji hrvatski narod. najnovija vijest. Sada najavljuje da će u županijama gdje su pobijedili lijevi uvesti CKR. Zaposlenici njegova fakulteta potpisuju deklaraciju da su hrvatski i srpski jedan jezik. A neki se s istog fakulteta zalažu da svatko piše kako mu padne na um. Stoga se služe riječju tehnologija u najmanje pedesetak značenja; nestalo je projektiranje i konstruiranje u korist dizajna itd.
Osobno dijelim ljudska bića koja djeluju u digitalnom dobu na one koji ga stvaraju, programere i one koji se koriste tim dostignućima. Nekada su informacije zapisivale daktilografkinje, danas to rade svi koje je moguće nazvati tipkaroši.
Veličina ICT-sektora u Hrvatskoj?
Korisno je pogledati koliko je velik taj glasoviti ICT-sektor. Koji se dijeli na informacijski, programerski i komunikacijski dio. Prema popisu poslovnih subjekata ima 4299 tvrtki registriranih u području J62 (Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima). Prihod ICT industrije (informatika i telekomunikacije) u 2015. bio je 31 milijardu kuna. Na telekomunikacijske usluge od toga otpada 25 milijardi. Na računalnom programiranju (proizvodnja softvera) radilo je 12 tisuća zaposlenih, dakle oko 0,3 % populacije u Hrvatskoj, i ostvarili su prihod od 6 milijardi kuna. Usporedbe radi, udruge su s 13 tisuća zaposlenih također su ostvarile 6 milijardi kuna.
Zašto takav pritisak na tabletnu nastavu?
Dokazno je da učenici najbolje uče ako nastavnik piše po ploči, a oni pozorni prate i zapisuju. Zašto onda forsiranje tableta? Zato, jer je to stvar prošlosti. Zamijenit će ih pametni telefoni s velikim ekranima. Nedavno je „Zg-magazin“ objavio: Prodaja tableta pada već treću godinu zaredom. Globalna prodaja tableta pala je za 9,3 % prošle godine, otkako se na tržištu pojavilo nekoliko novih modela koji omogućuju da se tablet pretvori u stolno računalo. Prema pisanju britanskoga „Telegrapha“, ovo je već treća godina zaredom da u svijetu opada prodaja tableta, jer su se kupci počeli prebacivati na pametne telefone većih zaslona, čime tableti postaju suvišni. U svjetlu ovih informacija, o čemu su pisali i drugi svjetski mediji, nameće se pitanje zbog čega se u Hrvatskoj planira nabavka tableta za uporabu u školama. Naime, zagovornici informatizacije koji se zalažu da se u sklopu reforme informatika uvede kao predmet već od prvih razreda osnovnih škola, predlažu i da se nastava odvija na tabletima.
Spomenemo li da je lani prve razrede u Hrvatskoj upisalo oko 40 000 prvašića, dolazimo i do podatka koliko nam je potrebno ovakvih uređaja koji su sve manje u trendu.
Zaključak
Postoje oni koji iz svojih razloga, a ne zajedničkoga dobra nameću preranu digitalizaciju. S dvostrukim posljedicama. Da se nametne kupovima zastarjele opreme, kao što se dogodilo u Velikoj Britaniji. Drugo, uništava se intelektualni potencijal mladih ljudi. A to je po svemu sudeći osnovni cilj onih koji promiču takvu politiku.
Ministar treba to presjeći. Posebno mora dogovoriti sa sindikatima da je sve otvoreno: nazivi predmeta, broj sati i broj nastavnika. Među ostalim i zbog demografske katastrofe. Svi koji ne shvaćaju što znači prerana digitalizacija, bit će odgovorni pred poviješću.
Piše: prof. emeritus Igor Čatić, Sveučilište u Zagrebu, član Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU i voditelj Znanstveno-istraživačkoga odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku
Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. PrihvatiPročitaj više