Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Treba li uskoro sankcionirati i ruski plin koji stiže plinovodima?

Europski političari razmatraju istiskivanje preostalih količina ruskog plina s europskog tržišta – je li to izvedivo i pametno?!

 

Izvoz plina plinovodima pod ruskom kontrolom u Europu mogao bi biti zabranjen već krajem ove godine ako se uvedu brojne preliminarne mjere, izjavio je nedavno energetski savjetnik austrijske vlade Walter Boltz, bivši čelnik austrijskog regulatora E-Control. Pritom treba znati da je EU sve ovisniji o uvozu plina, koji sada čini 89 % opskrbe, a obnovljivcima usprkos ovisnost o plavom energentu će potrajati.

Boltz je u javni prostor pogurao temu koja je tehnički izvediva ali i dalje politički kontroverzna, jer neke EU članice jako ovise o ruskom plinu pa i komuniciraju da ga se nemaju namjere odreći. Taj energetičar drži da se na razini EU-a sve više priznaje da se blok može nositi i bez preostalog ruskog plina koji se trenutno uvozi preko Ukrajine i Turske. Prije rata u Ukrajini i sankcija ruski plin koji je stizao kroz pet plinovoda činio je 40 % opskrbe, a sada je to manje od 10 % količina, koji se transportiraju kroz dva plinovoda.

Koliko je koštao ruski plin

Do travnja ove godine 50 % uvoza LNG-a u Europu činio je američki plin tako da je EU svoju ovisnost o jeftinom ruskom plinu još lani zamijenila ovisnošću o bitno skupljem LNG-u, a Europa je postala ovisnija o globalnim fluktuacijama i cjenovno konvergira s tradicionalno skupljom Azijom. Skuplja energija loše se odražava na konkurentnost europskog gospodarstva, a najveći motor, onaj njemački, ušao je u recesiju. Istiskivanje bilo čijeg energenta iz energetskog miksa može dovesti samo do još skupljeg LNG-a, uoči geopolitički ionako iznimno neizvjesne jeseni i zime, tako da bi političari trebali biti oprezni s daljnjim sankcijama. Cijene plina za isporuku ove jeseni i zime trenutno su na “niskih” 50 eur/MWh, ali sankcije bi ih pogurala na više.

Think-tank Bruegel procijenio je da je EU od ožujka 2022. do veljače 2023. za ruski plin platila 53 mlrd. eura, u odnosu oko godišnje 140 mlrd. eura. Procijenio je da se u narednom periodu od ožujka 2023. do veljače 2024. očekuje da će rusko plavo gorivo platiti 20,8 – 68 mlrd. eura, pod pretpostavkom cijene od 50 eura/MWh. Prethodno spomenuta viša suma ekvivalentna je godišnjim izdvajanjima za vojnu pomoć Ukrajini.

Rusija je postala manji dobavljač plina

“Ako postoji slučaj da se uvede još jedna runda provedivih sankcija protiv Rusije, tada bi plin koji stiže plinovodima bio logičan kandidat”, rekao je Boltz.

Od invazije na Ukrajinu Rusija je od najvećeg europskog izvoznika plina postala manji dobavljač, isporučujući oko 24 milijarde kubičnih metara godišnje u Europu preko Ukrajine i Turske. Količine su 80% manje od onoga što je prodano prije početka invazije u veljači 2023., a prihodi su joj pali na 15 do 25 milijardi USD godišnje. Iako je uvoz u Europu plinovodima radikalno pao, uvoz ruskog LNG-a nije se smanjivao, a njegova vrijednost je oko 12 milijardi eura.

EU je odredila datum postupnog ukidanja ruskog plina za 2027., ali neki vjeruju da bi se to moglo provesti i mnogo ranije. Blok je lani uvezao više od 130 milijardi kubika LNG-a ili 60% više nego u 2021. Kuriozitet, hrvatski LNG terminal na Krku, koji je prethodnih godina radio s prosječno 70 % kapaciteta jedini u Europi ove godine radi sa 100 % kapaciteta.

Rusija ima ugovor s Ukrajinom za tranzit od 40 milijardi m3 godišnje koji bi trebao isteći krajem 2024. Međutim, od prošlog svibnja Rusija isporučuje samo 40 % ugovorenih količina i smatra se da plaća Ukrajini 800 milijuna dolara godišnje umjesto više od milijarde dolara, koliko je ugovoreno. 

Ukrajina će vjerojatno biti voljna nastaviti tranzit do isteka ugovora. Međutim, neke države i dalje su dosta ovisne o ruskom plinu. Godišnje se preko Ukrajine izvozi oko 12 milijardi kubičnih metara ruskog plina, a dva najveća otkupljivača su Austrija i Slovačka, od kojih svaka uzima oko 4-5 milijardi kubnih metara godišnje.

Manje količine koje ulaze u Austriju preko Ukrajine također su završile u Njemačkoj, Mađarskoj i Sloveniji. Italija je također uvozila plin u prvom tromjesečju godine, ali zemlja aktivno radi na diverzifikaciji i izjavila je da više neće kupovati ruski plin nakon kraja 2023. Prvi čovjek OMV-a je za FT upravo izjavio da će Austrija, koja ima dugoročni ugovor s Gazpromom do 2040., nastaviti uvoziti ruski plin dok god će to biti moguće.

Alternative za Austriju

Boltz je, zajedno s Gerhardom Roissom, bivšim izvršnim direktorom austrijskog OMV-a, sada pripremio prijedlog za austrijsku vladu o koracima za postupno ukidanje ruskog uvoza u zemlju.

“Oko 2-3 mlrd. m3 plina moglo bi se uvesti kao regasificirani LNG kroz Italiju, a ista bi količina mogla doći iz Sjevernog mora ili iz LNG-a kroz Njemačku. Predložili smo da bi bilo mudro sada početi rezervirati kapacitet. Još uvijek možete kupiti priličan iznos na nadolazećoj dražbi godišnjeg kapaciteta sljedećeg mjeseca. Jednom kada dođe do stvarnog poremećaja protoka ruskog plina, to bi bilo puno skuplje. Odjednom, to ne bi bila samo Austrija, već i Mađarska, Slovačka i možda Slovenija, a za sve te namjene možda neće biti dovoljno kapaciteta ili bi bilo tijesno transportirati to u Austriju.”,rekao je Boltz. 

Drugo rješenje koje bi Austrija mogla razmotriti bila bi kupnja financijskih opcija za količine plina (fjučersi).

“Zamislimo da Turski tok i Ukrajina zaustave tranzit plina. Onda nam nedostaje 20-22 mlrd. m3/godišnje što je više nego što imamo u smislu pričuvnih kapaciteta. Tada bi bila strka da se nabavi malo goriva, a za one koji imaju plin osiguran putem opcije, puno je zgodnije znati da ga imaju i ne moraju razmišljati koliko moraju platiti”, objasnio je.

U Austriji postoji određena politička podrška zabrani, međutim u susjednoj Mađarskoj, koja ima prijateljskije odnose s Rusijom, to možda neće biti slučaj. 

Mađarsko-ruska ljubav

Mađarska je s Rusijom potpisala 15-godišnji ugovor o opskrbi od 4,5 milijardi kubnih metara godišnje koji je započeo u listopadu 2021. Otprilike 80-85 % količina uvozi se preko Turske i Balkana, a ostatak se nabavlja preko Austrije.

Mađarska je u travnju potpisala novi sporazum o energetskoj suradnji s Rusijom koji će joj omogućiti povećanje uvoza prirodnog plina izvan dugoročnih ugovora koji su već na snazi. Dogovor je također proširio mogućnost Mađarske da odgodi plaćanje Rusiji za plin iznad praga cijene od 150 eura/MWh, bez obzira na trenutne tržišne cijene.

Unatoč tome, krajem svibnja Mađarska je rekla da je u razgovorima za ugovor o opskrbi LNG-om s Katarom. Sankcije na uvoz ruskog LNG-a bile bi svakako zamršenije od zabrane isporuka kopnom.

Nina Domazet, EGE

Povezane objave

Što će nama tako skupa infrastruktura?

HF

Korištenje bioplina u Hrvatskoj

HF

Stručni skupovi Energetike Marketing

HF

Cloud, digitalna budućnost i generacija Z

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više