Get Adobe Flash player

Malkica Dugeč - promicateljica i čuvarica hrvatske materinske riječi u tuđini

 
 
'Nitko, baš nitko ne može poznavati taj poseban osjećaj težine u tuđini bez domovine tko domovinu nije morao napustiti'.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2019/07/slobodna-misao-malkice-dugec.jpg
Knjiga, koju je tiskala Tkanica iz Zagreba, krajem rujna uspješno je promovirana na Susretu pjesnika u Rešetarima u organizaciji KLD "Rešetari" i Hrvatske matice iseljenika.
Svojim pjesničkim i proznim radovima za odrasle i djecu Malkica Dugeč (rođ. 1936.) zastupljena je u antologijama, leksikonima, čitankama te u najnovije vrijeme i u online izdanju Hrvatske enciklopedije L Z M. Krleža. 
 
Višestruko nagrađivana književnim nagradama i priznanjima, među kojima se osobito ističu: Nagrada "A. B. Šimić" za knjigu pjesama U riječ unjedrena (2007.) te Nagrada "Fra L. Kordić" za zbirku pjesama Žigice vjere (2014.), Malkica se svojim stvaralaštvom ubraja u emigrantsku književnost s ključnom tematikom lirskog opusa koji je vezan uz hrvatski jezik i skrb za njega, čime se svrstava u najplodnije stvarateljice hrvatske izvandomovinske književnosti. 
Promicateljica i čuvaricahrvatske materinske riječi u tuđini, različitim formama pjesničkoga izričaja, od vezanog do slobodnog stiha, neposredno ili alegorijama, kako u svojih prethodnih 20-ak pjesničkih zbirki, tako i u Slobodnoj misli, ostaje vjerna u ljubavi prema svom jeziku, narodu te prirodnoj i kulturnoj baštini Hrvatske na čvrstim temeljima svoje kršćanske vjere. 
Knjiga, koju je tiskala Tkanica iz Zagreba, krajem rujna uspješno je promovirana na Susretu pjesnika u Rešetarima u organizaciji KLD "Rešetari" i Hrvatske matice iseljenika. 
 
Lirski ciklusi
 
Riječ je uglavnom o rodoljubnoj i refleksivnoj poeziji koja se nerijetko stapa jedna s drugom. Zbirka je podijeljena u 12 ciklusa, a sadržajno u bistru rijeku riječi koja zrcali žarku ljubav prema domovini i hrvatskom jeziku jer, kako kaže, Riječ je ljepota zemnog života (str. 51.), a živjeti za hrvatsku riječ jest lijek za sve u istonaslovnoj pjesmi...
 
Sa svojim suprugom Malkica je 1970-ih morala emigrirati iz Republike Hrvatske. Baveći se hrvatskim jezikom – od pisanja poezije i vođenja književnih susreta djeci hrvatskih građana u sklopu hrvatske nastave, zatim u hrvatskoj katoličkoj misiji, hrvatskoj zajednici te pri generalnom konzulatu RH u Stuttgartu, do sudjelovanja na književnim susretima u Lijepoj Našoj – ubraja se u nezamjenjive ambasadorice izvandomovinskog kulturnog života. Ponosna na svoju zemlju, jezik i ljude, ali istodobno zabrinuta za njihovu budućnost, svoju brižnost za domovinu, koja je iz pepela nikla, otkriva izvrsnim poznavanjem aktualne situacije u Hrvatskoj pa pogođenost ekonomskim, socijalnim i političkim (ne)prilikama matoševski oslikava stihovima pjesme: Zaigralo kolo. Na hrvatskom tlu. / Odzvanjala pjesma / Poznata po zlu. / Tko to danas kreće, / Tko to danas hoće/ I u času sreće / Razvit barjak zloće? (str. 18.). 
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (1. VII. 2013.) i otvaranjem slobodnog tržišta rada, Hrvatima se otvorila prilika za život i rad izvan granica zemlje, što je pozitivno za one koji se svojom slobodnom voljom odlučuju na odlazak, no svjedoci smo i druge strane medalje, tj. činjenice aktualnog masovnog iseljavanja Hrvata zbog moranja i to –trbuhom za kruhom pod utjecajem egzistencijalnih neprilika, loše ekonomske, socijalne i političke klime te izražene korupcije i nepravde. Ostaju otvorena pitanja zašto se to događa te tko i kada će odgovarati za aktualne izazove pojačanog iseljavanja mladih?
 
Nostalgija
 
Izvandomovinska svakodnevica svojim ubrzanim tempom života plamenim jezicima guta vrijeme. U nepreglednoj rijeci nepovratnog toka brzo se nižu dani, mjeseci i godine.
Ipak, kada blagdani nastupe, posebice Božić, čovjek odjednom nekako stane i zagleda se u dubinu svoga bića te počne razmišljati o "svome mjestu u svemiru" pa dok snijeg zasipa krovište s tuđinskog neba, u bjelini i tišini zimske noći, kao nepozvane gošće redovito pokucaju na vrata uspomene na voljene i domovinu: Božićna čestitka u ruci. / Naviru uspomene. / Izronile iz čaše razbijene. (Naviru uspomene, str. 22.) 
 
Pjesma Ljubav emigranta – Grob mu osamljen. U tuđini. / Tu već mnoga ljeta počiva. / A ja ga vidim živa / Kako i smrt nadjača, / U tuđini. / I smjelo korača / Prema voljenoj Domovini. (str. 20.), na prvi pogled asocira na Malkičina supruga koji je tako žarko želio u domovini živjeti i mrijeti, no život priča svoju priču stalno svjedočeći i potvrđujući kako Sudbina nikada nije skrojena / Po mjeri čovjeka! (str. 24.), ali i na sve one koji zadnje počivalište pod tuđim nebom nađoše dok snivahu povratničke snove. Da dobri, plemeniti i nadasve voljeni ljudi zauvijek žive po svojim riječima i djelima, a ponajviše po dobroti srca, prikazuje lirska prozna pjesma, odnosno svojevrsno ljubavno pismo – Stol prostrt za dvoje. Ovu pjesmu pjesnikinja izričito posvećuje svome pokojnome suprugu prof. Boži Dugeču, preminulom 17. travnja 1990., ne skrivajući svoje emocije i dugogodišnju težinu samačkoga života. 
Izazovi tuđine
Refleksivne pjesme – Ravnodušnost, Usporen hod, Kiša mijena te svakako Sumnja, koja se po mome sudu osobito izdvaja, ukazujući na čovjekovo stanje kada sumnja opustoši i presuši sve izvore vjere i nade u bolje: Čaša vode u ruci. / Žeđ muči. / Nov izvor naslućen, / A sumnja / I zadnju kap / Ispila naiskap! (Sumnja, str. 28.) – prikazuje duboke snažne osjećaje, zapažanja i promišljanja pjesnikinje o prolaznosti i vrijednostima života. Nitko, baš nitko ne može poznavati taj poseban osjećaj težine u tuđini bez domovine tko domovinu nije morao napustiti. 
Domovina iseljenika prati u snu i javi, no Hodeć po tuđini ne umire nada (str. 50 – 51.), nada u povratak i bolje sutra u domovini. Prosvjetiteljskom intencijom Malkica oživljava povijest kao učiteljicu života isključivo u smislu shvaćanja pogrešaka iz prošlosti i njihove svjesnosti. Slijedeći istodobno tradicionalni i modernistički stil iz kojega proizlazi jedan – tipično dugečevski izričaj, s vrlo naglašenim emocijama, ekspresivnošću i ritmom, upozoravajući na probleme, ali daje i rješenje: "Nemojmo ponavljati u budućnosti pogreške iz prošlosti!"
 
U riječ utjelovljena poezija snažnih poruka nade i vjere u bolje hrvatsko sutra, neka zbirka Slobodna misao pronađe put do srca svih onih koji vole svoj narod, zemlju i jezik te stvaralaštvo Malkice Dugeč, čuvarice hrvatskog jezika i identiteta.


Lucija Šarčević, 31. X. 2019., Večernji list, https://mojahrvatska.vecernji.hr/vijesti/nitko-bas-nitko-ne-moze-poznavati-taj-poseban-osjecaj-tezine-u-tu-ini-bez-domovine-tko-domovinu-nije-morao-napustiti-1356234

Med sadrži ugljikohidrate, proteine, aminokiseline, a najviše slobodnu aminokiselinu prolin…

 
 
U Zagrebu, na trgu bana Josipa Jelačića od 7. do 10. studenoga 2019. održat će se 17. Dani meda u organizaciji Hrvatskog pčelarskog saveza gdje će zagrebački pčelari i njihovi gosti iz drugih županija predstaviti svoje pčelarske proizvode. Pokrovitelj ovogodišnjih Dana meda je gradonačelnik Ivan Bandić.
https://www.beemoneysavvy.com/wp-content/uploads/2018/10/528665-istock-157639571.jpg
Med je proizvod medonosne pčele ili pčele medarice: pčela mora sakupiti nektar s 2 milijuna cvjetova da bi proizvela oko 0,45 kg meda. Med se oduvijek smatrao ne samo zdravim nego i ljekovitim – njegova svojstva dokazano pomažu kod različitih upalnih stanja: od upale grla preko probavnih poremećaja do kožnih problema i alergija. Tako na primjer drevni rukopisi 'Ayurvede' od prije 5000 godina dokazuju učinkovitost meda u liječenju dok otkriveni crteži u špiljama iz Kamenog doba prije 8000 godina pokazuju također primjenu meda u liječenju bolesnika. Zbog svojih antiseptičkih svojstava med se kroz povijest koristio u svrhu liječenja rana te kao prva pomoć kod posjekotina i opeklina. Prirodni voćni šećeri u medu – fruktoza i glukoza vrlo brzo se probavljaju i apsorbiraju u organizmu: to je razlog zašto su sportaši i osobito atletičari nekada koristili med u svrhu osiguranja dostatne prirodne energije.
 
Pčele medarice već otprilike 150 milijuna godina proizvode med na isti način. Med je jedini proizvod kukaca kojeg čovjek koristi u svojoj prehrani, liječenju te u kozmetici. Poznata je dugovječna trajnost meda: jedan istraživač u Egiptu pronašao je u grobu ćup s medom čija starost je procijenjena na oko 2000 godina te izjavio da je med bio – izvrstan! Med je hranjiv i nevjerojatno zdrav: sadrži prirodne enzime (invertaza, glukoza oksidaza, katalaza itd.), vitamine B2,B4,B5,B6 i B11 te C vitamin, minerale (kalcij, cink, željezo, kalij, fosfor, magnezij, selen, krom i mangan), antioksidante od kojih se posebno ističe flavonoid pod nazivom 'pinocembrin' koji dokazano poboljšava funkciju mozga. Osim u medu, flavonoid 'pinocembrin' dokazan je u propolisu, zatim u đumbiru i divljem mažuranu. Med tamnije boje prirodno sadrži više antioksidanata.
 
Nadalje, med sadrži ugljikohidrate, proteine, aminokiseline, a najviše slobodnu aminokiselinu prolin itd. U starim ruskim medicinskim rukopisima stručnjaci su pronašli brojne recepte s medom u svrhu liječenja: med s kamilicom, med s koprivom, lobodom, lukom, češnjakom, pastrnakom, hmeljom, sa sjemenkama gorušice, sjemenkama maka, s prirodnim octom itd. U svrhu liječenja inficiranih, smrdljivih rana uspješno se koristio med s uljem od jetre bakalara, a u svrhu liječenja prehlade i gripe preporučuje se med s mlijekom ili med s limunovim sokom uz napomenu: uzimate li med u svrhu liječenja prehlade ili gripe tada morate ostati u kući jer med izaziva jako znojenje što je poželjno u ovom slučaju. Antički grčki liječnik Hipokrat također je koristio med u svrhu liječenja plućnih bolesti jer med dokazano olakšava iskašljavanje sputuma te smiruje kašalj. A to su znali i drevni Hindusi. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kao i „American Academy of Pediatrics“ preporučuju med kao prirodni lijek protiv kašlja. Ipak, stručnjaci ne preporučuju davanje meda djeci mlađoj od jedne godine.
 
Također je dokazana i učinkovitost meda u liječenju srčanih bolesti – med osobito ima učinkovito djelovanje na miokard (srčani mišić). Poznato je i dokazano blagotvorno i učinkovito djelovanje meda u liječenju određenih gastrointestinalnih poremećaja i bolesti: učinkovit je kod gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), izvrstan je protiv konstipacije odnosno 'začepa' crijeva kao i u svrhu liječenja proljeva jer u organizmu povisuje kalij i povećava uzimanje vode. Nadalje, med smanjuje kiselost želučane kiseline kao i njezino pojačano lučenje radi čega je učinkovit u liječenju čira na želucu i duodenumu, med je djelotvoran i u liječenju jetre i žući itd. Med se također koristi i kod različitih poremećaja nervnog sustava kao i kod insomnije/nesanice: čaša tople vode s medom prije spavanja omogućuje opuštanje i dobar, miran san.
 
Najzdraviji je prirodni i termički ne tretirani odnosno ne pasterizirani med – samo prirodni med sadrži sve korisne visoko nutritivne tvari – pelud, različite gljivice i vosak dok se kod pasteriziranog meda gube određena korisna i terapeutska svojstva. Naime, proces pasterizacije i filtracije u svrhu „pročišćavanja“ meda ima negativne učinke na med i njegova ljekovita svojstva jer uništava korisne enzime i izuzetno korisne i važne antioksidante.
Prirodni med koristi se u svrhu liječenja brojnih, različitih poremećaja i oboljenja već više od 5000 godina. Suvremena medicinska znanost danas potvrđuje brojna ljekovita svojstva meda:
• Med dokazano ima pozitivan učinak na 'dobre' bakterije u našem organizmu zbog sadržaja korisnih i djelotvornih bakterija tzv. laktobacila: samo prirodni, ne pasterizirani med 'hrani' naše dobre bakterije, a znanstvenici su laboratorijskim istraživanjem in vitro otkrili da med značajno povisuje (10 – 100 puta) broj korisnih bakterija Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus plantarum
• Med je izvrstan u borbi protiv patogenih, štetnih bakterija: suvremena medicina je dokazala učinkovitost meda, osobito manuka med protiv infekcije uzrokovane bakterijom Staphylococcus aureus otpornom na meticilin – MRSA ili zlatni stafilokok koji je otporan na široki spektar antibiotika.
• Nadalje, otkriveno je da manuka med pozitivno djeluje i kod zubnog plaka jer ubija bakterije: manuka med ima učinkovitost kao i kemijski klorheksidin glukonat (oralni antiseptik) koji se koristi često za ispiranje usne šupljine. Manuka med je tzv. mono-cvjetni med od cvjetova drveta manuka / novozelandski čajevac, lat. Leptospermum scoparium iz porodice Myrtaceae, koje nativno raste na Novom Zelandu i u Australiji. Stručnjaci su dokazali da je najkvalitetniji manuka med iz divljih nekultiviranih područja Novog Zelanda. 
• Med je učinkovitiji u liječenju herpesa od lijekova: časopis Medical Science Monitor objavio je 2004. rezultate znanstvene studije koja je dokazala da je lokalna primjena meda daleko učinkovitija u liječenju herpesa usne pa čak i genitalnog herpesa od antivirusnog lijeka 'aciklovira' (npr. „Zovirax“).
 
A za kraj jedan medicinski slučaj iz Hrvatske o kojem su pisali strani mediji i stručni časopisi, uključujući i BBC. Naime, prije osamnaest godina (ili nešto više) hrvatski liječnici su pacijentu Anti Krešiću, oboljelom od karcinoma pluća rekli da mu terapija više ne može pomoći te da se mora pripremiti za smrt. Međutim, Krešić se nije predao već je započeo novu terapiju – prirodni med s dodanim ljekovitim biljem čiji recept je ostao tajna. Međutim, terapija medom bila je učinkovita i pacijent je ozdravio i dobro se oporavio.
 
Krešić je objasnio: „Napustio sam bolnicu u travnju, a već u ljeto bio sam 'drugi' čovjek. Kada sam otišao u bolnicu na pregled, liječnici nisu vjerovali da sam još živ, a osobito su ostali 'zatečeni' i iznenađeni s rezultatima pretraga koji su otkrili da sam potpuno zdrav i da više nemam karcinom pluća.“ U prosincu 2004. BBC News u svojem članku pod nazivom: „Honey could help fight cancer“ („Med bi mogao pomoći u borbi protiv karcinoma“) opisuju rezultat istraživanja znanstvenog tima Sveučilišta u Zagrebu koji su otkrili učinkovitost pčelinjih proizvoda u zaustavljanju rasta tumora ili njegovog širenja (metastaziranja) kod miševa: „Vjerojatno su hrvatski stručnjaci bili impresionirani slučajem pacijenta Krešića pa su istražili učinkovitost meda.“ Potrebno je svakako istaknuti da je navedeno istraživanje predvodila prof.dr.sc. Nada Oršolić, znanstvenica poznata po brojnim istraživanjima učinka pčelinjih proizvoda na zdravlje čovjeka. U pojedinim ljekarnama u Hrvatskoj može se kupiti prirodni hrvatski med s ljekovitim biljem – posebno ističem tzv. zeleni med s dodatkom brokule.
 
Iz svih naprijed navedenih pozitivnih učinaka meda na zdravlje čovjeka svakako je pohvalna i dobra odluka o suradnji Dječjeg vrtića Vukovar I i Udruge pčelara „Vukovar '91“ koja od veljače 2019. omogućuje da sva djeca Dječjeg vrtića Vukovar I svako jutro prije doručka dobe žlicu meda.  Pozitivni učinci svakodnevnog uzimanja meda na zdravlje djece sigurno ne će izostati. 
Posjetite Dane meda bez obzira gdje se oni održavaju - u Zagrebu ili drugdje i kupujte med s oznakom: „Med hrvatskih pčelinjaka.“
 
Izvor:
 
1. E.R.H.S.S. Ediriweera i N.Y.S. Premarathna: „Medicinal and cosmetic uses of Bee's Honey – A Review;“ AYU 2012 Apr.-Jun; 33(2): 178-182
2. N.Yoirish: „Curative Properties of Honey and Bee Venom“ (knjiga, izdanje 2001.)
3. Paul Fassa: „One man's lung cancer death sentence permanently removed by honey and herbs;“ 18. 11. 2014.; www.naturalnews.com
 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.

Obitelj je prva djetetova škola, škola ljubavi, podrške i sigurnosti

 
 
Biti roditelj oduvijek je bila radost, izazov, upitnik... Za roditeljstvo se rađamo, ali nismo rođeni sa svim znanjima potrebitim za tu najljepšu, ali i najodgovorniju ulogu života. Danas, u ovom vremenu, kojeg neki nazivaju: modernim vremenom, novim dobom, postmodernim dobom, činjenica je, kako god se ovo vrijeme nazivalo, da ga zapravo nemamo, odnosno imamo ga premalo, kako za sebe osobno, tako i za obitelj i djecu,a obitelj je temelj društva, osnovna društvena jedinica, koju karakterizira zajednički život roditelja i djece. Obitelj je prva djetetova škola, škola ljubavi, podrške i sigurnosti.
https://i2-prod.mirror.co.uk/incoming/article9816615.ece/ALTERNATES/s615/PROD-Family-all-using-mobile-phones.jpg
Danas, da bi preživjeli, oba roditelja moraju raditi.. Djeca su stoga često prepuštena, tko ima sreće, „baka servisima“, vrtićima ili pak „s ključićem oko vrata“. Dvije prve nabrojene varijante, u svakom slučaju su poželjnije i adekvatnije od „djece s ključićem oko vrata.“ Kako onda danas biti dobar roditelj svojoj djeci? Ovo pitanje često čujemo i u Školama, na roditeljskim sastancima, ili u individualnim razgovorima s roditeljima.
 
Ono što u svakom slučaju možemo reći, nije tolika važnost dugotrajnog boravka s djetetom, kolika je važnost kvalitetnog boravka s njim. Ovo osobito naglašavam, znajući iz prakse, kako roditelj kaže da puno vremena provodi dnevno s djetetom, a to isto dijete reći će kako taj roditelj, u vremenu za koje tvrdi da provodi s njim, zapravo provodi najprije na kavi s prijateljem, prijateljicom, pa na nekoj športskoj aktivnosti za opuštanje od stresa, pa poslije odlaskom na piće s društvom koje je bilo na treningu, ili kojeg nisu dugo vidjeli. ­Kada tu djecu upitaš, što oni rade za to vrijeme, reći će kako gledaju televizijski program, budu na internetu, popularnim stranicama za dopisivanje s „ekipom“, ili igraju igrice, prave sendviče i uživaju u slobodi dok su roditelji odsutni, a česti su odgovori kako znaju i zaspati dok roditelji dođu.
 
Praksa pokazuje da roditelji, unatoč navedenim i sličnim primjerima, nastoje biti dobri roditelji i tu onda svakako stavljamo naglasak na kvalitetno provedeno vrijeme s djetetom, vrijeme u kojem ćete ga kao roditelj, najbolje kako znate, podučiti osnovnim životnim i moralnim vrijednostima, ponajprije iskrenosti i povjerenju, odgovornosti prema sebi, drugima, okolini, školi, obvezama… Najbolje, što kao roditelj možete pružiti svom djetetu, je podrška, potpora, povjerenje.
 
Dragi roditelji, nismo rođeni s diplomom roditelja, roditeljstvo je nešto što se kroz cijeli život uči. Ono što je bitno je: biti otvoren za prijem novih spoznaja, za učenje, za postavljanje pitanja koja Vas muče, pritišću, za koje sami ne možete naći odgovore…
 
Iako je svako dijete individua, postoje smjernice s kojima nikako ne ćete pogriješiti. Djetetu postavite jasne granice u ponašanju (budite oprezni da ne pretjerate: previše pravila - ubija individuu u djetetu, premalo pravila stvara zbrku i nered, a to može biti vrlo opasno). Kada postavljate granice budite jasni, određeni i dosljedni. Djetetu morate svakako objasniti zbog čega moraju postojati takva pravila, takve granice. Vi ste ti koji mu to morate objasniti. Odgovore na to pitanje ne smije tražiti nigdje drugdje, tada sve što ste postavili nema smisla. Ne preuzimajte propuste djeteta i njegove pogrješke na sebe. Vi ga morate naučiti kako da samo snosi posljedice svojih postupaka. Naučite ga da razmišlja o posljedicama. Voljeti dijete ne znači dopuštati mu sve što poželi. Zato, ne dopuštajte djeci sve što požele.
 
Za djetetov normalan razvoj potrebito je ponajprije naučiti ga kako razviti samodisciplinu, naučiti ga odgađanju određenih potreba i zahtjeva na neko vrijeme. Nemojte to propustiti. Samodisciplini učite dijete od najranije dobi, jer poražavajuće su činjenice da djeca koja nisu naučena samodisciplini, odgađanju potreba, u kasnijem razdoblju, odnosno u najranjivijem razdoblju, razdoblju kada su najviše izloženi utjecajima okoline, dakle razdoblju  puberteta - užitak će željeti odmah i sada, ako ga nismo naučili drugačije.Žalosno je , ali sva istraživanja pokazuju da  takva djeca taj užitak najčešće nalaze u drogama.
 
Ne projicirajte svoje želje i ambicije na svoje dijete. Ono nije Vi, ono je individua - sam za sebe. U svemu sagledajte, koliko je moguće realnije, djetetove mogućnosti. Roditelji, razgovarajte, savjetujte, što više savjetujte što manje kritizirajte. Što više pohvaljujte, što manje kažnjavajte. I ono najvažnije: volite dijete, uvijek i bezuvjetno ga volite jer za ljubav nije potrebna diploma!!!
 

Krasna Jokić, prof., pedagoginja

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Utorak, 19/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1128 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević