Hrvatski Fokus
Gospodarstvo

Svijet se davi u nafti

Sve manja žeđ za naftom

 
 
Uzalud se ove godine smanjuje izvoz proizvođača nafte koji nisu članovi OPEC-a, Iran će nadomjestiti taj manjak, a potražnja se dalje smanjuje – tvrdi jedna od najvažnijih konzultantskih organizacija svijeta u naftnoj industriji, IEA. Višak se više nema gdje skladištiti, prijeti prelijevanje zaliha.
http://hrvatski-fokus.hr/wp-content/uploads/2016/02/petrol_pump_505_101613021225_122613030434.jpg
Naftna tržišta svijeta naprosto će se zadaviti u moru nafte koju se ne može prodati, što cijenu crnoga zlata može potisnuti na još nižu razinu od sadašnje – citira Bloomberg izvješće savjetodavne organizacije OECD-a, International Energy Agency (IEA). Stručnjaci IEA su s obzirom na hlađenje kineskoga gospodarstva izmijenili prognoze glede svjetske trgovine naftom. Iako će proizvođači koji nisu članovi OPEC-a smanjiti izvoz 2016. godine, no Iran, koji ponovno ulazi na tržište, kao član kartela, nadomjestit će taj manjak. U rezultatu toga dnevno na tržište dolazi cca 1,5 milijuna barela nafte više od onoga što traže potrošači.
 
Cijena crnog zlata početkom tjedna pala je na 12-godišnji minimum, time da je londonski Brent u jednom trenutku stajao svega 28 dolara, a i u utorak prije podne tek malo iznad 29 dolara po barelu, nakon što se Iran riješio međunarodnih sankcija koje su ograničavale i njegov izvoz nafte. Pored toga, najveći proizvođač nafte u svijetu – Saudijska Arabija – protekli je vikend potvrdio da neće promijeniti strategiju prema kojoj u interesu očuvanja tržišnih pozicija svoj izvoz neće smanjiti ni unatoč nižoj cijeni.
 
Nakon što će širenje eksploatacije nafte u Iraku zastati, ove godine bi Iran mogao biti jedini član OPEC-a koji će moći povećati svoj izvoz. Prema procjeni IEA perzijska bi država do kraja prvoga kvartala na svjetsko tržište mogla stavljati 300 tisuća barela naftne dnevno, što bi do sredine godine moglo porasti na 600 tisuća barela. U prosincu prošle godine u Iranu se proizvodilo 2,9 milijuna barela nafte dnevno, što je tro i pol godišnji rekord. Izvoz perzijske zemlje će upravo nadomjestiti smanjeni izvoz proizvođača nafte izvan OPEC-a. Potonje zemlje od 1992. godine nisu prodavale tako malu količinu nafte koju će prema očekivanjima IEA prodati 2016. godine.
 
Zemlje OPEC-a su u prosincu proizvodile 32,28 milijuna barela naftne dnevno, što je za 600 tisuća barela više od onih 31,7 milijuna kojim će ispuniti planove za 2016. godinu. U međuvremenu je potražnja za naftom zbog blage zime pala na godišnji minimum u zadnjem kvartalu 2015. godine. Rast potražnje bi se ove godine mogao smanjiti na 1,2 milijuna barela dnevno, u odnosu na prošlogodišnjih 1,7 milijuna. Time bi prosječna potrošnja dnevno mogla iznositi 95,7 milijuna barela.
 
Slijedom toga, nagomilane zalihe nafte bi 2016. godine mogle porasti za 285 milijuna barela, nakon što su prošle godine dostigle količinu od jedne milijarde barela. S obzirom da su skladišni kapaciteti na kopnu sve više popunjeni, moglo bi postati profitabilnim čuvanje crnoga zlata u privezanim tankerima. Iran je proteklih godina na taj način rezervirao znatnu količinu, nadajući se da će tu zalihu moći prodati nakon ukidanja sankcija.
 

Napi Gadaság, Napi.hu

Povezane objave

Hrvati i dalje žive od iseljenika

HF

Povijest nekih dubrovačkih afera

HF

Plenković se hvali grandioznim uspjesima svoje vladavine. Izvukli smo detaljne podatke, totalno ga pokapaju

hrvatski-fokus

Skupo nas košta onečišćenje zraka

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se slažete s tim, ali možete to neprihvatiti i isključiti ukoliko želite. Prihvati Pročitaj više