Petsto godina od ukazanja Gospe od Zečeva

Ime svetkovine potječe od naziva istoimenog otoka

Proslava zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva i 500. obljetnice Gospina ukazanja (1516.-2016.) proslavljena je u ponedjeljak 2. svibnja u Ninu, središnjem marijanskom svetištu zadarske nadbiskupije i jednom od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Jubilarnoj proslavi prethodila je priprava održavanjem duhovnih i kulturnih događaja u župi sv. Anselma u Ninu. Nin je središnje marijansko svetište Zadarske nadbiskupije pa taj događaj, zbog svog velikog duhovnog, crkvenog i kulturnog blaga koje nosi polutisućljetna marijanska pobožnost, predstavlja slavlje za cijelu mjesnu Crkvu, zaključno s proslavom prvog ponedjeljka u svibnju 2017. godine. 

Ime svetkovine potječe od naziva istoimenog otoka Zečeva koji se nalazi desetak kilometara sjevernije od grada Nina. Od redovnika – pustinjaka koji su bili na otočiću nastanjeni dobilo je Zečevo ime Pustinja, a po Gospi koja se štuje u crkvici, Otok Gospe od Zečeva. Prvi pisani spomeni o tome datiraju iz 1335.god. Najezde Turaka u ove krajeve započele su 1468. do 1500.godine. I baš te, 1500. godine Turci u svom pohodu na Zadar bivaju junački suzbijeni. Ista ih sudbina zadesi i u pohodu na Nin. Ipak, osvetili su se na ninskom najdražem milinju, Gospi od Zečeva. U svome gnjevu zbog neuspjelih navala na Zadar i Nin, upalili su crkvu i samostan, poubijali redovnike pustinjake i sa sobom odnijeli i Gospin kip. Kako je poslije toga Gospin kip vraćen, čudnovatim načinom prema legendi ili otkupljenjem od Ninjana, nije istinski utvrđeno. Ninski biskup Juraj Divnić uz pomoć bogoljubnih kršćana sagradio je opet crkvicu na čast Gospe od Zečeva.

U Jasenovu, sada razorenom selu, koje se nalazilo u vrškom polju, živjela je bogoljubna i mlada udovica Jelena pok. Marina Grubišića. U noći devetog travnja 1516.god., Jeleni se prikazao u njezinoj kući redovnik (fratar). Naredio joj je da treba poći u crkvu Gospe od Zečeva gdje će joj biti navješćeno što ima proglasiti da se učini u Gospinu čast, kako Bog ne bi poslao bičeve svoje na kršćane. Nakon desetog dana od prvog ukazanja, isti se redovnik ponovno ukazao udovici Jeleni sa istim porukama. Ona se opet prestrašila. Tada se 21. travnja, u ponedjeljak, Jeleni ukazala Gospa u bijelim haljinama, stojeći nad jednim trsovim panjem i Gospa će udovici Jeleni ovako: „Ja sam ostavila potpuno proštenje grijeha u crkvi na Zečevu svakog ponedjeljka. Ali zato valja postiti jedan ponedjeljak o kruhu i vodi i činiti reči misu u crkvi Sv. Jakova, u kojoj mi je drago, da me štuju, kao u crkvi u Zečevu.“ To je rekla bl. Djevica i iščeznula ispred očiju udovice Jelene. Nakon toga u prvu nedjelju po Križima (Spasovu), 4. svibnja 1516. godine Jelena je u večernjim satima molila pred kipom, da joj Gospa dade potvrdu čudnovatog ukazanja. Iznenada je Jelena vidjela kako najprije iz desnog oka kipa Gospe od Zečeva, pa potom i iz lijevog, rone suze. Puno je svjedoka vidjelo to isto. Uslijed čudnovatih događanja, potvrđenih od više svjedoka, priznajući bez imalo sumnje da je Blažena Djevica Marija izabrala otočić Zečevo za mjesto gdje joj je ugodno biti čašćenom, biskup Juraj Divnić je ustanovio svetkovinu u čitavoj državi: PRIKAZANJE GOSPE OD ZEČEVA na 5. svibnja.

Uoči proslave 500 godina od ukazanja Gospe od Zečeva, u nedjelju 1. svibnja svečano misno slavlje u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu predvodio je mons. Juraj Batelja, postulator Stepinčeve kauze. Želja je ninskog župnika i dekana Bože Barišića ući u Marijin mjesec svibanj moleći zagovor blaženika i Majke Božje u duhu hrvatskog blaženika. „Ima nešto puno korisnije od pobožnih suza: to su spasonosne odluke koje se rađaju u duši. Poslušajte me zato, predragi: s hodočašća Gospina odnesite svojim domovima dušu punu dobrih odluka! Odluka skovanih u školi boli, muževnih i tvrdih, kao što su tvrda vremena u kojima živimo“, uputio je riječi bl. kardinala Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja. Taj je poticaj hrvatski blaženik izrekao u Mariji Bistrici 8. srpnja 1945. g. kada je poručio: „Budite odani Bogu i njegovoj Crkvi do posljednjeg daha života! Držite se evanđelja i idite putem Božjih zapovijedi. Čuvajte svetost obitelji. Ne bježite od dječjega blagoslova. Ne činite nikome ni najmanje nepravde. Praštajte i ljubite i onda ako vas budu mrzili i proganjali. Neka anđeo ljubavi širi uvijek svoja krila nad hrvatskom domajom. Pa će onda iz tolike krvi, koja je natopila naše rodne gredice, niknuti cvijeće ljepše budućnosti: pravog mira, istinske slobode i bratske sloge u ovoj zemlji, koju je mržnja tako okrutno izmučila“.

Istaknuvši da je 500. obljetnica ukazanja Gospe od Zečeva dragi spomen jer osjećamo Božju blizinu i Bogorodičinu zaštitu koju su naši pradjedovi u Ninu svjedočili, osjećali i s njome usmjeravali korake svog života, mons. Batelja rekao je kako je Stepinac u pobožnosti Majci Božjoj prepoznao opstanak hrvatskog naroda, rekavši: „Gdje je čašćenje Majke Božje proželo srce i duše vjernika, nema straha da će taj narod otpasti od Crkve i katoličke vjere“. „Stepinca je važno spomenuti u Ninu. Nakon što su Talijani u 20. st. okupirali Zadar, iz ljubavi prema Katoličkoj Crkvi i na molbe svećenstva i naroda, svojski se zauzeo da se ponovno uspostavi Ninska biskupija i gradu Ninu vrati njegov prvotni sjaj, što je zapisano i u njegovim rukopisima. On je iz ljubavi prema hrvatskom narodu, prigodom 1300. obljetnice njegova pokrštenja, iz Venecije u Hrvatsku omogućio vratiti krstionicu kneza Višeslava, najvjerodostojniji spomenik katoličke vjere i hrvatskog identiteta. Ona je dokaz samobitnosti našeg naroda koji je već u ranom srednjem vijeku imao svoje knezove, kraljeve i vlastitu državu, a Nin im bijaše jedno od sjedišta“, rekao je mons. Batelja, istaknuvši da je Stepinac pred protukatoličkim i protuhrvatskim interesima bezbožne komunističke ideologije postao hrabri odvjetnik i branitelj hrvatskog naroda. Činio je napor da ga sačuva od grijeha, čistih ruku i čiste savjesti.

„Ne dopustimo da se zatiru naša povijest i pismenost, omalovažava riječ hrvatska i katolički svjetonazor, promiče religiozna kultura, umjesto cjelovitih istina katoličke vjere. Bl. Alojzije nas uči, i mi ne smijemo iznevjeriti njegovu baštinu: 'Ili jesmo ili nismo katolici. Ako jesmo, onda se to mora očitovati na svim područjima našega života'“, poručio je propovjednik, naglasivši da je naša sveta dužnost čuvati hrvatsku književnost i katolički vjeronauk, promicati i čuvati kršćansku obitelj, jer vjerski život znači primjenu kršćanskih načela u svakodnevnom životu. „Molimo Stepinca neka se obrati Majci, Gospi od Zečeva i moli da zadobijemo blagostanje i spasenje“, potaknuo je mons. Batelja. Poželio je da nas zahvati snaga Stepinčeva duha jer u njemu prepoznajemo Duh Božji, Isusov dar mira našem srcu i zagovor Majke Božje.

Postulator Stepinčeve kauze je podsjetio i na blaženikovu molitvu Gospi za Hrvatsku: „Zdravo presveta Djevice i Majko Božja Marijo, moćna zaštitnice naše domovine Hrvatske! …Molimo te usrdno da nam svima uz prijestolje Božanskog Sina isprosiš milost i milosrđe, spasenje i blagoslov, pomoć i zaštitu u svim pogibeljima i nevoljama. Ti si kraljica i majka milosrđa, pomoćnica kršćana i tješiteljica žalosnih. Zato ti iskazujemo svoje djetinje pouzdanje kako ti je naš narod vazda kroz vjekove iskazivao. Tvojoj majčinskoj zaštiti preporučujemo svoje duhovne i svjetovne poglavare, cijelu našu domovinu i cijeli naš narod u ovim teškim vremenima kušnja. Izmoli nam svima vjernost u katoličkoj vjeri, da u krilu svete Crkve provodimo dane u miru i bez straha, u blagostanju i poštenju i tako zavrijedimo doći do vječnog života, da slavimo trojedinog Boga uvijeke. Amen“.

Djevica Marija se u Ninu časti triput godišnje. Najveće čašćenje Gospe odvija se na zavjetni blagdan na prvi ponedjeljak pred blagdana Uzašašća. Dvaput se, uz prijenos Gospina kipa, hodočasti brodicama na otok Zečevo – 5. svibnja, na dan Prikazanja, te 5. kolovoza na blagdan Gospe Snježne. 

Nives Matijević