Pesticidi i ostale štetne tvari u mlijeku

Mlijeko je zdravo i treba ga konzumirati

Slušajući nedjeljnu radio emisiju za selo i poljoprivredu (5. 6. 2016.) u kojoj se između ostalog govorilo i o ozbiljnim problemima u mliječnom sektoru, odlučila sam ovaj tekst posvetiti prvenstveno svim hrvatskim malim i srednjim proizvođačima mlijeka ali i potrošačima koji bi trebali jasno zahtijevati pravo na zdravu hranu proizvedenu u Hrvatskoj, te posebno označavanje mlijeka i mliječnih proizvoda od krava na ispaši, kao što to već zahtijevaju potrošači diljem SAD-a. 

Bakterija Escherichie coli

Mlijeko i mliječni proizvodi zdrava su hrana za djecu i odrasle. Mnogo je znanstvenih istraživanja provedeno o učincima svježeg, osobito sirovog kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda na zdravlje čovjeka, a osobito djece. Povodom Svjetskog dana mlijeka koji je obilježen diljem svijeta 1. lipnja u prošlom broju Hrvatskog fokusa objavljen je tekst o mlijeku kao zdravoj namirnici bogatoj hranjivim tvarima, bjelančevinama, mineralima, vitaminima te  značajnim izvorom konjugirane linolne kiseline koja ima snažna antikancerogena i protuupalna svojstva – ali samo ako mlijeko potječe od krava hranjenih pretežitom travama i kvalitetnim sijenom. No, često možemo čuti i/ili pročitati kako mlijeko nije zdravo ili tvrdnja da odrasli ne bi trebali konzumirati mlijeko jer je ono prirodna hrana samo za dojenčad i mladunčad.

Međutim, dokazano je kako mlijeko i mliječni proizvodi koji potječu od krava hranjenih pretežito njihovom prirodnom hranom a to su trave, blagotvorno utječu na zdravlje djece i odraslih. Jednako tako je dokazano da je mlijeko od krava iz intenzivnog uzgoja na golemim farmama značajno inferiorno u odnosu na mlijeko s farmi gdje krave imaju mogućnost ispaše i gdje se pretežito hrane travama i sijenom te leguminoznim krmnim biljem a ne kukuruzom i sojom. Intenzivan farmski uzgoj mliječnih kao i mesnih goveda ima izrazito negativne učinke na zdravlje životinja i ljudi. Mliječne krave kao i mesne pasmine u intenzivnom uzgoju predstavljaju za ljude visoki rizik zbog širenja patogene bakterije Escherichie coli koja je učestala upravo kod životinja hranjenih pretežito kukuruzom i sojom. No, ovaj problem je iznimno rijedak kod životinja hranjenih njihovom prirodnom hranom – travama, jer životinje koje se hrane prirodnom hranom imaju ravnotežu u sastavu crijevne mikroflore, tj. poželjan i prirodni omjer zdravih i korisnih crijevnih bakterija. Za goveda su kukuruz i druge žitarice te soja neprirodna hrana i teško su probavljivi. Stoga ova, za goveda neprirodna hrana, znatno utječe na neravnotežu (dobrih) crijevnih bakterija. A ova neravnoteža znači loše zdravlje crijeva što ujedno znači i loše opće zdravlje i veću sklonost bolestima, što je zajedničko i životinjama i ljudima.   

Nitko ne očekuje niti želi da njegov mliječni obrok ili odrezak budu izvor pesticida, teških metala i cijelog niza štetnih lijekova uključujući hormone i antibiotike. No, to je upravo ono što se često dobiva u obroku koji dolazi s velikih farmi i intenzivnog uzgoja. Tako je na primjer Parkinsonova bolest povezana sa štetnim djelovanjem pesticida kao i mliječnih proizvoda. No, novija znanstvena studija upućuje na pravi razlog povezanosti Parkinsonove bolesti s konzumiranjem mlijeka: to je sadržaj pesticida u mlijeku i mliječnim proizvodima. „Neurology,“ časopis Američke akademije za neurologiju (American Academy of Neurology) objavio je početkom veljače 2016. rezultate jedne studije u kojoj su podatci o konzumiranju mlijeka prikupljeni kod 449 muškaraca u dobi od 45 do 68 godina i to u razdoblju od 1965. do 1968., a obdukcijski pregledi/nalazi provedeni su nakon njihove smrti u razdoblju od 1992. do 2004. Naime, na plantažama ananasa na Havajima korišten je insekticid heptaklor iz skupine organoklorovih insekticida i to tijekom 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih. U mlijeku je tijekom jedne studije provedene 1980-ih otkrivena vrlo visoka razina heptaklora. Nadalje, studija je otkrila i čvrstu povezanost između visoke rezidue heptaklora u mlijeku s gubitkom, tj. propadanjem moždanih stanica, što je osobito bilo izraženo kod osoba koje su pile mnogo mlijeka. Propadanje tzv. pigmentnih neurona u „supstanciji nigra“ (lat. substantia nigra ili crna supstancija) karakteristično je za Parkinsonovu bolest.  

Što se još skriva u šalici mlijeka ili drugih mliječnih proizvoda? Znanstvenici u Španjolskoj i Maroku proveli su 2011. znanstvenu studiju u kojoj su koristili visoko osjetljive testove kako bi otkrili koje se skupine medikamenata mogu pronaći u različitim vrstama mlijeka (predmet studije bilo je kravlje, kozje i humano mlijeko). I to je bio pun pogodak – znanstvenici kao da su osvojili „jackpot“ otkrivši lijekove koji se koriste u terapiji ljudi i životinja, a otkrivena je i prisutnost hormona. Tako su u mlijeku otkrivene rezidue protuupalnih lijekova (npr. ketoprofen, naproksen, diklofenak, fluniksin, fenilbutazon i dr.), zatim antibiotici (florfenikol), spolni hormoni (17-beta-estradiol), steroidni hormoni (17-alfa-etinilestradiol), protumalarijski lijekovi (pirimetamin) te protugljivični lijekovi (triklosan).

Substantia nigra

Sve ispitane vrste mlijeka sadržavale su ove sintetske medikamente, ali kravlje mlijeko imalo je najvišu razinu rezidua antibiotika i hormona. Nažalost, prema tvrdnjama stručnjaka, mlijeko se vrlo rijetko, zapravo gotovo nikada ne ispituje na sadržaj rezidua lijekova i hormona. Trenutno stručnjake najviše zabrinjava uporaba sintetskih i genetski modificiranih hormona rasta u intenzivnom stočarskom uzgoju jer su već vidljive štetne i dramatične posljedice na zdravlje djece i njihov rast i razvoj jednako kao i kod odraslih. Zabrinjavajuća je činjenica da djeca ulaze u pubertet s 9 godina što ima dugoročne negativne i štetne emocionalne i zdravstvene posljedice jer se na primjer, znatno povećava rizik od pojave srčanih oboljenja te karcinoma osjetljivih na estrogen, neplodnost i dr.

Prekomjerna primjena antibiotika u intenzivnoj stočarskoj proizvodnji glavni je „krivac“ za pojavu i širenje bakterija otpornih na antibiotike o čemu samo također već ranije pisala. Iako Europska unija ne dozvoljava primjenu hormona u intenzivnom stočarstvu, oni su ipak otkriveni u mlijeku, dok je primjena antibiotika također bitno ograničena što nije slučaj na golemim 'industrijskim' farmama diljem SAD-a.

U pasteriziranom mlijeku su također otkrivene i rezidue zloglasnog herbicida glifosata, jer većina proizvođača mlijeka hrani mliječne krave genetski modificiranim kukuruzom koji je na poljima obilno tretiran glifosatom. To je otkriveno u američkoj saveznoj državi Vermont, gdje prema službenim podatcima gotovo sav kukuruz koji se uzgaja na poljima je genetski modificirani kukuruz, tzv. „Roundup Ready“ kukuruz otporan na glifosat. Prema podatcima Poljoprivredne agencije (Agency of Agriculture) uzgajivači GM kukuruza u državi Vermont trošili su 2013. peterostruko više glifosata nego prije deset godina. Stoga je i razumljivo što su upravo potrošači u državi Vermont prvi u SAD-u zahtijevali obavezno označavanje genetski modificirane hrane. Međutim, sadržaj glifosata u mlijeku potpuno je nepoznat budući se u SAD-u mlijeko uopće ne ispituje na rezidue glifosata jer američko Ministarstvo poljoprivrede ne zahtijeva testiranje prehrambenih proizvoda na sadržaj glifosata. To je dodatno uznemirilo mnoge, a ne samo američke potrošače i ljubitelje mlijeka i mliječnih proizvoda, osobito nakon znanstvene potvrde Svjetske zdravstvene organizacije da je glifosat „vjerojatno kancerogen za čovjeka.“

Glifosat međutim ima još jedan vrlo štetan učinak – on snažno djeluje na funkciju crijevne mikroflore i to na način da prekida normalnu, fiziološku funkciju mikroflore u crijevu kao i njihov životni ciklus. Štoviše, glifosat prvenstveno napada upravo zdravu i korisnu mikrofloru crijeva čime omogućava rast, razvoj i širenje patogenih bakterija u crijevu što ima negativne i štetne učinke na zdravlje s dugoročnim posljedicama. Nadalje, glifosat je i ksenoestrogen – funkcionalno je sličan estradiolu, humanom estrogenu, a već koncentracija „part per trilijun“ ima kancerogeni učinak. O tome su znanstvenu studiju objavili i znanstvenici s Tajlanda 2013. gdje su otkrili kako glifosat potiče rast stanica karcinoma dojke kod žena putem estrogenih receptora (naslov originala: „Glyphosate induces human breast cancer cells growth via estrogen receptors; vodeći autor: Siriporn Thongprakaisang et al., Food Chem. Toxicology 2013, Sept., 59:129-36).

Stoga je zaista više nego ironično kada vlasti u SAD-u, Kanadi i Australiji na primjer, ne dozvoljavaju prodaju sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda od sirovog mlijeka krava hranjenih prirodnom hranom – travama. U Australiji je ilegalno prodavati svježe, sirovo mlijeko i mliječne proizvode od sirovog mlijeka a sve „radi sprječavanja pojave i širenja određenih infekcija.“ No, stručnjaci tvrde da nije potvrđena ni jedna ozbiljna infekcija a kamoli smrtan ishod kao posljedica konzumiranja sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda od sirovog mlijeka koje potječe od krava na ispaši ili hranjenih pretežito travama a ne kukuruzom i sojom. Sirovo mlijeko i mliječni proizvodi od sirovog mlijeka iz prirodnog uzgoja i prehrane mliječnih krava na malim i srednjim farmama ubrajaju se među najzdravije namirnice animalnog podrijetla koje su daleko superiornije u kvaliteti u odnosu na pasterizirano mlijeko i mliječne proizvode.

Ugledna „Weston Price Foundation“ objavila je opširni pregled znanstvene literature koja se odnosi na sireve proizvedene od sirovog mlijeka, uključujući zdravstvenu sigurnost ovih sireva u usporedbi sa sirevima od pasteriziranog mlijeka: „Znanstvene studije pokazuju da različite kolonije mikroorganizama u sirevima od sirovog mlijeka učinkovito ograničavaju rast patogenih mikroorganizama, pa je stoga rizik kontaminacije proizvoda nakon procesa proizvodnje znatno veći kod sireva od pasteriziranog mlijeka.“ 

Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.