Makedonija se pripremila za migrante

Značajnu podršku sada dobivamo samo od višegradskih zemalja i Hrvatske

Dok je Makedonija prva crta obrane na balkanskoj migracijskoj ruti, bori se i s unutarnjopolitičkom krizom: vladajući desnocentristički MVRO-DPMNE nije se uspio nositi sa socijaldemokratima čija je popularnost doduše upola manja, ali imaju potporu Soroseve mreže. Razgovarali smo s makedonskim veleposlanikom u Budimpešti Igorom Esmerovim.

• Kako je dogovor između Europske unije i Turske o vraćanju ilegalnih migranata utjecao na situaciju na makedonsko-grčkoj granici?

– Ako je taj sporazum stabilan i ako se sve odgovorno provede, to će uvelike poboljšati situaciju. Nadamo se da će se ispunjavanje sporazuma uspješno nastaviti, no to ovisi o sudjelujućim stranama, a ne o nama.

• Budućnost sporazuma je upitan, teško da će se naime uskoro ispuniti nade Turske u pogledu liberalizacije viznoga režima. Imate li plan za slučaj pada dogovora?

– Pripremljeni smo za tu mogućnost. Svjesni smo da iz našega susjedstva, iz bliskoistočne i sjevernoafričke regije može krenuti čak trideset milijuna ljudi i da postoji opasnost od novoga snažnog migracijskog vala, a svjesni smo i kako to može utjecati na sigurnost i stabilnost Makedonije i Europe. Maksimalno koristimo svoje resurse za upravljanje humanitarnim i sigurnosnim posljedicama krize, a to skupo košta.

• Dobiva li Makedonija dovoljno pomoći od Europske unije? Na koncu, mase ipak dolaze iz smjera države članice EU-a, Grčke.

– U ovom trenutku značajnu podršku dobivamo samo od Hrvatske, te od višegradskih zemalja, među njima i od Mađarske. Te su zemlje postale policijske snage na naše granice, a primili smo i materijalnu pomoć, od Mađarske opremu i ogradu za zaštitu i time smo jako zadovoljni. Zahvaljujući zajedničkim naporima, na grčkoj smo granici od siječnja do rujna ove godine zaustavili više od trideset tisuća ilegalnih prelazaka granice, a ta brojka govori za sebe. Prema našem stajalištu iznimno je važna preventivna zaštita i suradnja država kroz koje prolazi balkanska ruta, a očajnički nam je potrebna i zajednička europska strategija.

• Hoće li se unutarnjopolitička situacija napokon riješiti? Socijaldemokrati dugo nisu htjeli prihvatiti izbore pa se s time samo odugovlače.

– Poslije višemjesečnih pregovora uspjeli smo ih uvjeriti i nadamo se da će prijevremeni izbori 11. prosinca staviti točku na kraj krize i da ćemo moći nastaviti s reformama za poboljšanje životnoga standarda i napredovanje u euroatlantskim integracijama. Proveli smo cijeli niz promjena u izbornomu zakonu te je tako posve sigurno da će sve biti u skladu s demokratskim standardima.

• Koje su mjere poduzete kako bi došlo do dogovora?

– Došlo je do brojnih promjena i u medijima u cilju izbalansiranoga obavještavanja. Pored toga, oporba je u vladi dobila ključne položaje kao unutarnjopolitički ili resor rada, te nekoliko mjesta zamjenika ministara. Sve to učinjeno je kako ni jedna stranka ne bi mogla osporiti rezultate izbora.

Mariann Őry, Magyar Hírlap