Hrvatski Fokus
Uvodnik

Političko zapošljavanje Marija Bukmira

Nepotizam na Mostov način

 
 
• Da je Most zlo koje nas već godinu dana uništava uvidio sam onoga trenutka kada sam prvi puta čuo za tu čudnu družinu. I prije nego je Stipe Gabrić Jambo ustvrdio da se radi o „jednoj sekti“ iz Metkovića. To se cijelo ovo vrijeme potvrđuje a da nitko ne poduzima ništa da ih spriječi u razaranju preostaloga zdravog hrvatskog tkiva. Tajne sile su Most nametnule HDZ-u i Tomislavu Karamarku. Da i Tihomira Oreškovića nije bilo taj „savez“ nije mogao nikako funkcionirati. I Andrej Plenković također nije mogao bez Mosta sastaviti Vladu, čime je zbrka postala potpuna i nastavljena. Most sprječava svako normalnije funkcioniranje države. Oni su uvijek protiv. Pa i onda kada ponovno i od Plenkovića dobiju tri glavna represivna aparata odnosno ministarstva (Ministarstvo unutarnjih polsova, Ministarstvo uprave i Ministarstvo pravosuđa). Oni su protiv porezne reforme koja nam je nasušno potrebna. Ima nešto zašto oni jesu. Oni su za nepotizam najgore vrste. Oni su za progon neistomišljenika. Zapošljavanje Marija Bukmira u Hrvatske vode bez odgovarajuće školske i stručne spreme to najbolje potvrđuje. A tek činjenica da je Bukmir kum Bože Petrova je neviđeni podatak u povijesti svjetskoga nepotizma. Pokretanje optužnice protiv bivšega omiškog gradonačelnika Ivana Škaričića je dokaz kako je Most pretvorio DORH, Uskok i PNUSKOK u sredstvo za obračun s HDZ-om. Što to znači? Znači da ova Vlada, na čelu s Plenkovićem, nikako ne može biti dugoga vijeka. Ili će biti razuma u HDZ-u i oporbi da se Most napokon isključi iz ove sramne nepotističke trgovine neviđenih razmjera, ili ćemo opet na izbore. Bolje i to nego s Mostom maltretirati svekoliki hrvatski puk.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/11/kutinavox.hr_wp-content_uploads_2016_01_o-1-672x372.jpg
• Kada je u Saboru i javnosti procurila Mostova nepotistička sramna priča o zapošljavanju Marija Bukmira, kuma Bože Petrova, te promjeni statuta Hrvatskih voda, pomislio sam kako će se u Mostu pokušati ipak ispričati, ali nije baš tako. Umjesto isprike, Mostov komesar Nikola Grmoja zakopao je Most još dublje u glib izjavom kako se „ne radi o nikakvom zapošljavanju Marija Bukmira, već o političkoj funkciji zamjenika generalnog direktora“. A tek nastavak ove Grmojine gluposti i laži koja glasi: „To nije zapošljavanje“, vrhunac je bahatosti bez ikakva pokrića. Budući Grmoja baš i ne zna dobro lagati, primjerice poput esdepeovaca Nenada Stazića ili Gordana Marasa, u svoju, Petrovljevu i Mostovu obranu izrekao je ustvari optužbu da je zbog kuma Bukmira mijenjan statut „zato što žele tog čovjeka staviti na tu poziciju“.
 
• General Hrvatske vojske Željko Glasnović je iznimno pošten čovjek. Kaže ono što vidi i misli. Narodski rečeno: nema dlake na jeziku. Nu, kako je domoljub, izložen je medijskoj torturi lijeve opcije koja vlada hrvatskim medijskim prostorom. Ovih je dana govorio o Hini na čelu s ravnateljicom Brankom Valentić – pravim imenom i prezimenom Gabrijelom Juras – koju je na tu dužnost doveo SDP i ona im i dalje vraća. General Glasnović je rekao da su hrvatski mediji "u smrtnoj opasnosti od politizacije", misleći pritom i na Hinu u kojoj je bivša ravnateljica Smiljana Škugor Hrnčević dobila otkaz jer je uoči izbora razotkrila nečasne radnje Dijane Šucbah Mrsić, ženu Miranda Mrsića, ministra Kukuriku vlade. Mrsićeva "ljepša polovica" duguje HZZO-u 10,6 milijuna kuna i nikomu ništa!
 
• Na poziv Boška Obradovića iz Dveri, ekstremno desničarske srbijanske parlamentarne političke stranke i udruženje građana, zastupnik „Živog zida“ Ivan Pernar posjetio je Beograd. U Beogradu se susreo i s ministrom Aleksandrom Vulinom, koji je, za razliku od šefa mu Aleksandra Vučića, ostao dosljedan sebi te i dalje otvoreno širi četničku velikosrpsku politiku. Kad se je naivni Pernar našao u tom društvu, onda se ne smijemo čuditi da je izjavio kako su Hrvati 1945. počinili „genocid“, a 1995. „etničko čišćenje“.
 
Ivan Pernar je postao hit. Glavni je u Saboru i u tramvaju. Krenuo je „sto na sat“ i misli da mu nema kraja. Ne znam kako će skončati njegova politička karijera, ali znam da ne će dugo trajati. Njegov odlazak u Beograd ili u Banja Luku, gdje je izmišljao i govorio grozne laži protiv Hrvata i Hrvatske razlog su za uzbunu. I u Saboru i u DORH-u. Ni u tramvaju više nema mira. „Građani“, kako Hrvatima tepaju oni koji ih ne vole, već ga tjeraju iz njega. Na Prisavlju je sam sebi zatvorio vrata. Ne piše mu se dobro.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/11/rs-lat.sputniknews.com_images_110887_97_1108879705.jpg
Ivan Pernar, Boško Obradović i Marko Milačić u Beogradu
 
• U politici je pravilo da političari otvorenije govore kada se makni iz politike. To je potvrdio i Tomislav Karamarko na suđenju Josipu Manoliću, koji ga je neargumentirano optužio da je bio suradnik Udbe. Kada ga je sutkinja upitala zašto je Manolić iznio lažne te tvrdnje, bivši šef HDZ-a je odgovorio:  „Politika vam je to. Hrvatska je došla u fazu raščišćavanja s prošlošću. Bio sam predsjednik HDZ-a i imao sam ideju lustracije koju sam propagirao i namjeravao provesti. Implantacija svih rezolucija EU-a o obračunima s totalitarinim sustavima prošlosti još uvijek ne prolazi. Jednoj političkoj skupini nije bilo u interesu da budem predsjednik HDZ-a, a to se zadnjih par godina intenziviralo montirajući članke i procese. Gospodin Manolić konfabulira. Za mene je lustracija cjelokupna promjena političke i društvene klime. Ne znam na koji način je Manolić to shvatio, no očito se osjetio ugroženim obzirom na njegovo ranije političko djelovanje“. Da, politika vam je to!
 
• Interpol je prestao progoniti predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija, čime je potvrđeno da je Vlada Zorana Milanovića pogriješila kada je počela progoniti ovoga mađarskog poduzetnika, što nam je donijelo više štete nego koristi. I zato nije dobro i dalje ustrajavati na progonu ovoga Mađara, nego se treba okrenuti međusobnim pregovorima s mađarskim vlastima oko spašavanja INA-e i vraćanje upravljačkih prava u hrvatske ruke. Stoga pozdravljam posjet Budimpešti Davora Ive Stiera, šefa hrvatske diplomacije.
 
• Slovenski vojnici nastavljaju postavljati žicu na hrvatskom teritoriju uz hrvatsko-slovensku granicu. Hrvatska vlada šalje prosvjednu notu, a Ljubljana ne odgovara, što znači da se nastavljaju loši odnosi između dvoje susjeda.
 
• Ministar financija Zdravko Marić ima plaću od 17.000 kuna, a kupio je sat za 50.000 kuna! Ide li to tako? Dakako da ide. Čovjek je štedio ili kupio sat na rate. Ipak ostaje pitanje, otkuda pomama za skupim satovima i drugim dragocjenostima koje ljudi vješaju, vežu ili stavljaju na sebe? Tako je otkad je svijeta i vijeka. Primitivnija plemena su okićenija raznim đinđuvama.
 
Anto Nobilo je jugoslaven od glave do pete. U Jugoslaviji je bio sve i svašta. Vedrio je i oblačio ne samo u tadašnjem nedemokratskom sudstvu i zato nikada nije prihvatio demokratsku Hrvatsku kao svoju domovinu. Ako je za ikoga potrebna lustracija, Nobilo je prvi među njima. Pa i zbog ove grozne izjave koju je prije neki dan izrekao na HTV-u protiv Stjepana Đurekovića i svih poginulih i stradalih hrvatskih emigranata od 1945. do 1990. E emisiji Tihomira Dujmovića Iza zavjese na HTV-u Nobilo je rekao: "Mediji vrlo teške prate suđenja. Očekivala su se spektakularna otkrića, a toga nije bilo. Napravit ću knjigu o tom suđenju. Pojava likvidacije utvrdila se pomoću dva vještaka. Naime, likvidacije su uslijedile kad državna sigurnost nije mogla spriječiti terorističke akcije, a nije mogla ni dobiti izručenje pa je krajnja mjera likvidacija. Vještaci su utvrdili da je to bila antiteroristička mjera za to doba. Izvršenje je bilo manualno pa je bilo puno manje kolateralnih žrtava nego što je to primjerice danas". Dakle, ubijanja Hrvata po svijetu za njega su opravdana. Ubijanje hladnim oružjem („manualno“) također opravdava jer je, po  njemu, pridonijelo da bude „puno manje kolateralnih žrtava“! Strašno kad je i od Nobila.
 
• Obilježavanje 25. obljetnice stradanja Vukovara je iza nas. Puno je toga izrečeno, ali ne i da u vukovarskim školama djeca i dalje idu u odvojene razrede. Na odmorima u školi Srbi i Hrvati stoje odvojeno u školskom dvorištu. Dakle, Srbi podržavaju rasistički apartheid. U Vukovaru je i pozdravljanje nacionalno podijeljeno. Srbi se pozdravljaju sa „ciao“, a Hrvati kažu „bok“.
http://arhiv.braniteljski-portal.hr/files/images/ratni_zlocini_u_slavoniji.jpeg
Vukovar u studenome 1991.
 
• Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava pobunio se protiv svega i svačega. Mnogi će reći opravdano jer se mladi iseljavaju iz Vukovara i nema razvoja u gospodarstvu. Kako se mladi iseljavaju iz svih hrvatskih gradova, Vukovar i nije neka specifičnost glede toga problema. Sve što Penava predbacuje svim hrvatskim vlastima je istina, ali ipak nije on baš u pravu. Kako u Beogradu još uvijek otvoreno govore da je Vukovar „srpski grad“ ovim svojim napadima mladi vukovarski gradonačelnik pokazuje i dio političke nezrelosti. Premda se ne može smetnuti s uma činjenica kao da je dobio i mig od nekoga iz aktualne vlasti da govori ono što govori. To je dobro znana politička praksa obračuna s političkim protivnicima.
 
• „A zašto 18. studenoga nije državni blagdan? To je pitanje svih pitanja. Jer je Vukovar to zaslužio. I svi mi“, na svome facebooku napisao je Dražen Travaš, nekadašnji ratni snimatelj HTV-a. Da, doista, zašto 18. studenoga nije državni blagdan?
 
• Na pogrebu opernoga pjevača Tomislava Neralića na Mirogoju nije bilo nikoga niti iz HAZU-a, a niti iz HDZ-a što je velika sramota.
 
• Prema rezultatima popisa koje je objavila Agencija za statistiku BiH u općini Stolac živi 14.502 stanovnika, od čega 7.326 muškaraca i 7.176 žena. Prema vjeroispovijesti: katolika ima 8.452, muslimana 5.508, pravoslavaca 262, te agnostika, ateista i onih koji nisu htjeli odgovoriti 280. Od ukupnog broja za materinji jezik izjasnili su se ovako: hrvatski njih 8.492, "bosanski" (čitaj: bošnjački) 5.586 i srpski 241. To su činjenice koje nikako ne idu u račun Salmiru Kaplanu, Demiru Mahmutćehajiću, Bakiru Izetbegoviću i drugim bošnjačkim fundamentalistima.
 
• Još uvijek se prisjećamo tegobnog puta Hrvatske u Europsku uniju i odgovora na postavljena pitanja. Hrvatska je svojedobno dobila 4560 pitanja i rok od tri mjeseca da na njih odgovori. Više od nas dobila je pitanja Makedonija, 4666, i vjerojatno nikada niti ne će ući u Uniju, dok su ostali „susjedi“ u daleko povoljnijem položaju. Crna Gora je dobila 2180 pitanja, Albanija 2280, Srbija 2483, a BiH znatno više – 3500 pitanja, što je poruka da je BiH neželjena u Bruxellesu.
 
• Ukrajinski nogometni navijači zapalili su srbijansku zastavu u Harkivu tijekom odigravanja prijateljske nogometne utakmice između Ukrajine i Srbije (2:0). Glavni razlog je što je Srbija kao jedina europska država podržala rusku okupaciju Krima. Unatoč tomu što Ukrajina još uvijek nije priznala nezavisno Kosovo.
 
• Bivši gradonačelnik New Yorka Ruddy Giuliani kandidat je za američkoga državnog tajnika. Giulianija prozivaju da je primao novce od mnogo kuda, pa i iz Srbije od Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića. Drugi kandidat za dužnost državnoga tajnika je John Bolton, kojemu pak spočitavaju da je zagovarao američku invaziju na Irak 2003. Ovdje se ne radi o Giulianiju i Boltonu, nego o predsjedniku Donaldu Trumpu, kojemu mnogi američki i svjetski moćnici žele otežati stupanje na vlast 20. siječnja 2017.
 
• Washington daje gotovo 70 posto izdataka za NATO, te već dugo traži da ostali učine više po tom pitanju. Što znači da Donald Trump samo traži ono od saveznika iz saveza da napokon počnu i plaćati svoju obranu. Novi američki predsjednik samo traži da se provede odluka o izdvajanju najmanje 2 posto BDP-a za NATO.
 
• Novac se traži i u Uniji od njezinih članica. Traži se za zbrinjavanje imigranata. Netko ne će dati novac, a neke država ne će dati niti novac, a niti hoće primiti imigrante. Slovaci kažu da će dati novac, ali imigrante ne žele primiti. „Ne trebamo novac“, kažu Maltežani, „nego relokaciju imigranata. Inače će nam država doslovno potonuti“. Prema najnovijim podatcima Europske komisije od 17. studenoga 2016. od dosad 160 tisuća azilanata koji trebaju biti premješteni iz Grčke i Italije iz Grčke premješteno je njih 7535. Najviše ih je primila Francuska, 2322, dok je u Hrvatsku stiglo 19 azilanata – devet iz Italije i 10 iz Grčke. Dakle, ništa od dogovora, što znači da ni Hrvatska ne treba slušati diktat iz Bruxellesa.
 
• Idućih mjeseci u Europi doći će do brojnih izbora i do brojnih političkih primjena. Prije svega u Italiji, Austriji, Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj. Prvi će se 4. prosinca Talijani na referendumu izjašnjavati o ustavnim reformama, a Austrijanci će birati predsjednika države. Izgubi li na referendumu o ustavnim promjenama u Italiji predsjednik vlade Matteo Renzi, doći će do pada vlade i nastupit će politička kriza. U Austriji će najvjerojatnije pobijediti kandidat Slobodarske stranke Norbert Hofer, čime će biti još slabija pozicija Angele Merkel. U Nizozemskoj će se parlamentarni izbori održati 15. ožujka 2017. Prema ispitivanju javnog mišljenja, u prednosti je Stranka protuislamske slobode Geerta Wildersa ispred liberala premijera Marka Ruttea. Wilders će sve učiniti da na referendumu Nizozemska slijedi Veliku Britaniju i napusti Uniju (nexit). Francuski predsjednički izbori održavaju se 7. svibnja. U anketama uvjerljivo vodi Marine Le Pen, čelnica desničarske Nacionalne fronte i za očekivati je da će se svi ujediniti protiv nje samo da ne pobijedi razum i Francuzi. Jedino Nijemci još mogu biti spokojniji, jer se njihovi izbori za Bundestag održavaju u jesen 2017. A dotle se puno toga može promijeniti u korist njemačke kancelarke.
 
Angela Merkel je zbog svoje politike prema izbjeglicama u Češkoj vrlo nepopularna. Prema ispitivanju javnog mišljenja tamo uživa manju popularnost čak i od Vladimira Putina.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/11/www.topnews.in_files_francois-fillon.jpg
François Fillon
 
François Fillon, pobjednik prvog kruga unutarstranačkih izbora francuskih konzervativaca ima radikalno desni program, čime bi mogao otežati situaciju Marine Le Pen. Fillon je katolik, kapitalist i konzervativac, koji u svom programu najviše ističe konzervativizam. Ne tako davno napisao je knjigu o radikalnom islamu i zauzima se za uvođenje zakona koji bi omogućio deportaciju svih izbjeglica koje se sumnjiči za bilo kakvu povezanost s terorističkim organizacijama. Fillon svoje stavove ujedno smatra savjetima za njemačku kancelarku Angelu Merkel: „Ona je podcijenila uspon radikalnog islamizma“. Uz to, zauzima se za to da se ženama koje ne rade prizna status domaćica te se također bori za otvaranje većeg broja katoličkih škola u Francuskoj. Pobijedi li u nedjelju Alaina Juppéa, bit će dostojan protivnik popularnoj Marine Le Pen.
 

Marijan Majstorović

Povezani članci

Apartčik Josip Leko skriva se iza “procedure”

HF

Sindikalci tražili 6,11, Plenković im dao 6,12 posto

HF

STRAH – Politika i mediji zajedno

HF

Povlačenje Miroslava Škore je politički taktički potez

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...