Hrvatski Fokus
Intervjui

Hrvatska profitira od snažne Njemačke

Vjerujem da će se znatan dio Hrvata vratiti u Hrvatsku

 
 
Uoči nastupnog posjeta Njemačkoj i susreta s kancelarkom Merkel hrvatski premijer Plenković snažno se založio za nastavak procesa proširenja EU-a i na zemlje europskog jugoistoka, posebice ističući Bosnu i Hercegovinu. Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak (12. 12. 2016.) boravi u Berlinu, gdje će se sastati s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i s predsjednikom Bundestaga Norbertom Lammertom. Plenković u Njemačku stiže nepunih tjedan dana nakon stranačke konvencije Kršćansko-demokratske unije (CDU) na kojoj je kancelarka Angela Merkel ponovno izabrana za predsjednicu te stranke. Kongres CDU-a odvijao se u znaku potrebe borbe protiv sve jačeg populizma u Europi i svijetu. Na početku svog nastupnog posjeta Njemačkoj hrvatski premijer za Deutsche Welle govori o populizmu u Hrvatskoj, ali i o još uvijek aktualnoj ideji o Hrvatskoj kao sponi između Bruxellesa i zemalja jugoistočne Europe.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2016/12/fenix-magazin.de_wp-content_uploads_2016_05_Andrej-Plenkovic-660x330.jpeg
• Posljednji izbori i referendumi diljem Europe pokazuju trend ka polarizaciji društva. Koliko se  ta podijeljenost može osjetiti i u Hrvatskoj?
– Trend jačanja antisistemskih stranaka nastavlja se u kontekstu niza sukcesivnih kriza u Europi – institucionalne, financijske, gospodarske, eurokrize, schengenske, sigurnosne i migrantske – a to se manifestira na više izbora i referenduma diljem Europe. Na posljednjim izborima za Hrvatski sabor inzistirao sam da moja stranka – HDZ – bude generator promjene političkog ozračja, tona i retorike u kampanji te smo time osnažili kulturu dijaloga u Hrvatskoj. Ustrajali smo na pozitivnoj kampanji usmjerenoj prema budućnosti, što i kolegama u drugim članicama EU-a pokazuje da se na izborima može pobijediti vodeći afirmativnu kampanju s jasnim europskim vrijednostima. Govorili  smo o konkretnim financijskim i razvojnim mjerama koje ćemo provesti na nacionalnoj razini koristeći mogućnosti članstva u EU-u  koje idu u prilog mladima, poljoprivrednicima, poduzetnicima te ravnomjernom regionalnom razvoju zemlje. Premda je najmlađa država članica, Hrvatska je solidan primjer stabilnog društvenog konsenzusa o pripadnosti EU-u, ali i konstruktivan sudionik u rješenju zajedničkih izazova i kriza.
 
• Europske stranke desnog centra pozicioniraju se za borbu protiv desnog populizma. Tako je i CDU na svom nedavnom kongresu donio mjere kojima će se pokušati u izbornoj godini suprotstaviti strankama poput AfD-a. Koja je strategija vladajuće stranke u Hrvatskoj u borbi protiv populizma?
– Populizam u europskom političkom prostoru koristi povećanu razinu sigurnosnih ugroza te svojevrsnu krizu identiteta EU-a i nudi građanima nerealna obećanja bez pokrića koja često dovode do polarizacije društva. U trenucima kada su pred državama članicama EU-a važne odluke koje će odrediti zajedničku budućnost treba se oduprijeti euroskepticizmu, kao i podrivanju našeg vrijednosnog sustava. U mojoj zemlji također postoji određeni rast populističkih i prosvjednih  stranaka. Svjesni tog trenda, radimo na jačanju povjerenja u institucije i osnažujemo stranke matice koje imaju kapacitet upravljanja. Jedini način da budemo uspješni je kredibilnost naših djela i realizacija programa. S tim u vezi intenziviramo komunikaciju s hrvatskim biračima u svim dijelovima zemlje.
 
• Na istom kongresu njemačka kancelarka Angela Merkel ponovno je Europu stavila u središte pozornosti. Vi imate iskustva s europskom politikom. Kolika je po Vašem mišljenju još uvijek jaka ta privlačnost punopravnog članstva u EU-u?
– Htio bih iskoristiti priliku da njemačkoj kancelarki Angeli Merkel čestitam na ponovnom izboru za predsjednicu CDU-a, sestrinske stranke HDZ-a u okviru Europske pučke stranke. Svojom odgovornom i odlučnom politikom kancelarka Merkel dala je veliki doprinos jačanju pozicije EU-a na globalnoj sceni i koheziji među članicama. Uvjeren sam da će svojom politikom predvoditi CDU do nove pobjede na parlamentarnim izborima sljedeće godine. No u svezi s Vašim pitanjem: unatoč izazovima kroz koje europski projekt prolazi  Europska unija i dalje jamči visoku razinu gospodarskog prosperiteta i zaštite ljudskih prava. Nastojanja zemalja  da se uključe u europsku  integracije neće nestati, dapače, promijenjeni i nepredvidivi globalni izazovi u konačnici trebaju jaku Europu koja može biti jedinstvena i djelotvorna u ključnim trenucima. Kao predsjednik hrvatske Vlade zato i zagovaram nastavak procesa proširenja od kojeg EU ne smije odustati, osobito prema zemljama jugoistočne Europe, pri čemu se posebno zalažem za europski put Bosne i Hercegovine.
 
• Hrvatska je u godinama prije ulaska u EU govorila kako bi htjela biti most između Bruxellesa i zemalja zapadnog Balkana kojima je u Solunu pružena perspektiva članstva. Je li ta šansa propuštena?
– Smatram da Hrvatska ima jedinstvenu mogućnost povezivanja zemalja jugoistočne Europe s Europskom unijom. Jasna europska politika nove hrvatske Vlade može biti poticaj državama u okruženju za nastavak europskih integracija i opredijeljenost prema Europi. Primjer Hrvatske pokazuje da je moguće uspješno transformirati državu i društvo kako bi se uspostavili visoki europski standardi. Stoga smatram da – u geopolitičkim okolnostima koje se mijenjaju i sve većim  sigurnosnim ugrozama – takva uloga Hrvatske postaje još važnija.
 
• Nakon razgovora s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj  jeste li stekli dojam da se zajednica dolaskom desetaka tisuća novih iseljenika mijenja?
– Procjenjuje se da u Njemačkoj trenutačno živi do 500 tisuća hrvatskih državljana odnosno njemačkih državljana hrvatskog podrijetla. Činjenica je da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj Hrvata u Njemačkoj porastao. Uloga naših iseljenika izrazito je bitna za moju Vladu, a prije dva dana o tome sam govorio na konferenciji Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Hrvati u Njemačkoj snažna su poveznica između naših dviju zemalja u političkom i gospodarskom smislu. Mogućnosti rada, školovanja i profesionalnog razvoja u Njemačkoj bile su uvijek privlačne  našim radnicima, studentima, obrtnicima, stručnjacima i znanstvenicima. Vjerujem da će znatan dio njih jedno vrijeme koristiti prednosti slobode kretanja unutar EU-a i potom se vratiti u Hrvatsku.
 
• U kojim bi segmentima Hrvatska mogla profitirati od snažne gospodarske Njemačke?
– Gospodarska suradnja Hrvatske i Njemačke tradicionalno je vrlo dobra. Njemačka je prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U pogledu izravnih ulaganja u Hrvatsku Njemačka zauzima visoko treće mjesto, a interes njemačkih investitora za ulaganje u Hrvatsku raste, posebno u industriji, prometu, energetici, obrazovanju i turizmu. I hrvatski izvoznici  dominantno su orijentirani na njemačko tržište. Daljnjem razvoju naših gospodarskih odnosa trebali bi doprinijeti pozitivni gospodarski trendovi. Hrvatska je u trećem tromjesečju 2016. zabilježila najveću stopu gospodarskog rasta u zadnjih osam godina. Gospodarski snažna Njemačka pozitivno utječe na cijelu Europu, pa tako i na Hrvatsku. Podsjećam da su njemački turisti naši najbrojniji strani posjetitelji.
 

Nenad Kreizer, Deutsche Welle

Povezani članci

Proces slikanja zahtijeva i meditaciju i strast

HF

Europska unija je u opasnosti

HF

U ratu smo koji se vodi znanjem. A ja to znanje imam

hrvatski-fokus

U Istri se samo Hrvati diskriminiraju!

HF

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...