Hrvatski Fokus
Znanost

Za odgoj ruku i odgoj mozga

Priprema za obrazovanje tijekom životnoga vijeka

 
 
U članku Za reformiranje treba znanje (Hrvatski glas, Berlin, 28. veljače 2017.) dao sam opći pregled stanja u reformi odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Definitivno je jasno kako je reformski pokušaj pod složenom kraticom CKR (cjelovita kurikulna reforma) s Borisom Jokićem na čelu – promašaj.
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/03/www.hrvatskiglas-berlin.com_wp-content_uploads_razred11.jpg
U međuvremenu se pojavio revolucionarni prijedlog pretendenta na Nobelovu nagradu za ekonomiju (jer nema onih za odgoj i obrazovanje), nedvojbeno vrlo uspješna poduzetnika, koji smatra da se tijekom školovanja ne treba stjecati znanje, nego svladati samo jednu jedinu vještinu. Pretraživanja po internetu. I pritom preplavljuje hrvatske medije i političare svojom idejom. Namjera mi je da ukazati na potrebu odgoja i naobrazbe za životni vijek. Posebno trans-Z-naraštaja koji će doživjeti i 22. stoljeće. Zato ću predstaviti koncept STEAL. Taj je koncept namijenjen pripremi za obrazovanje tijekom radnoga vijeka i treće dobi. Je li ideja o jednoj pločici i jednoj vještini bez znanja, potpuno nova? Ponekad treba prelistati starije tekstove. Starije od vremena kad se nadobudni nobelovac prihvatio problema suvremena odgoja i obrazovanja.
 
Reforma naobrazbe u službi informacijskih lobija
 
Sada je definitivno jasno da je i najnoviji prijedlog u funkciji pretežno stranih tvrtki koji trebaju zombi-obrazovano pučanstvo. Trenutačno rad na terenu obavljaju privatni poduzetnici, ali i javne ustanove. Za najnadarenije već će se pronaći elitne škole i sveučilišta. To su djeca crnih vračeva koju se upravlja zombijima. A njih je tek koji postotak. Izraz zombi posudio sam od njemačke autorice Sariane Kunze (VDI-N, rujan 2016.).
 
Priznajem i ističem da je CKR bila najbolje reklamirana hrvatska reforma. Čime se uspjelo podići na noge tisuće neobaviještenih građana? Obećalo im se rasterećenja njihove djece. Kako? Na to pitanje odgovorio je stvarni čelnik CKR-a, strateg novoga hrvatskoga obrazovanja Neven Budak još 2013. godine na upit jedne pedagoginje u Zadru. »Kako mislite rasteretiti učenike pučkih škola?« Trenutačni odgovor je glasio: »Tabletima!« Već sam tada shvatio da se brane interesi jedne ili više stranih korporacija. I danas mislim da strane korporacije stoje iza nove orkestrirane kampanje za uvođenje informatike u niže razrede osnovne škole.
 
Valja pridodati. Ne samo da Hrvatska nije zrela za e-školu; i u Njemačkoj misle da ona još nije zrela (Die digitale Schule muss reifen, VDI-N, 10. studenoga 2016.)
 
Kada nam je došao akronim STEM, u koji se sada svi zaklinju kao najvažniji dio obrazovanja (jer svi će biti tipkaroši, programeri ili pisari za računalom), Budaku nije bio dostupan tekst Zašto pametna djeca ne bi trebala upotrebljavati laptop (ili tablet) u školi (Washington Post, 16. svibnja 2016.). Meni je to bio okidač da se upozori na štetnost pretjerane dječje uporabe računala. Tekstovi koji su upozoravali na tu pojavu počeli su se množiti. Jasno stajalište zauzeo je neuroznanstvenik Goran Šimić u članku: Računala ne mogu nadomjestiti kvalitetne nastavnike i profesore (Zg-magazin, 4. listopada 2016.). Slične su opomene sve učestalije. Posebno iz SAD-a. Računalo je ipak samo alat s još uvijek nedovoljno proučenim posljedicama po cjelokupnu osobnost učenika. Neke su već sada vidljivo teške. Prvo, nikada nijedan naraštaj u povijesti čovječanstva nije bio u tako lošoj fizičkoj kondiciji. Drugo, pretjerano druženje na društvenim mrežama potiče osamljenost i nedruštvenost, osobito mladih ljudi. Na neke probleme ukazuje i članak: Pet poremećaja i fobija za koje nitko nije čuo prije pojave interneta (T-portal, 11. ožujka 2017.)
 
Bez hrvatskoga prijevoda složene kratice STEM
 
Akronim ili složena kratica STEM pojavio se negdje 2014. Uveden je u SAD-u za njihove potrebe, jer tamo su druga zvanja i zanimanja važnija od prirodnih znanosti, informatike, tehnike i matematike.
 
Hrvatska zainteresirana javnost prihvatila je izraz STEM kao mantru: „Treba učiti samo matematiku, prirodne znanosti i informatiku.“ Engineering u hrvatskom jeziku odgovara nazivu tehnika. Tehnika je općenitiji pojam od inženjerstva (npr. industrijsko inženjerstvo) jer se njome ne bave samo inženjeri. Evo zgodne usporedbe: »Kakva je razlika između profesora kirurgije i profesora zavarivanja? Profesor kirurgije zna i može, a profesor zavarivanja zna, a zavarivač može. Zašto profesor kirurgije zna i može? Zato jer to uči tijekom specijalizacije, kada je završio studij za zvanje, liječnika.« Što iz toga proizlazi? Opće obrazovanje ne može obrazovati za radno mjesto kako to traže poslodavci. Po završetku općega obrazovanja za neka radna mjesta potrebno je dopunsko učenje od nekoliko dana, tjedana ili mjeseci. Za kirurge nekoliko godina.
 
Kreatori CKR-a su se hvalili kako su organizirali brojne fizičke rasprave, umjesto danas uobičajenih e-rasprava. No, nije poznato da je i ijedna održana na kojem tehničkom fakultetu u Hrvatskoj. Ili ih stvarno ne zanima Tehnička kultura koja u osnovnom obrazovanju sudjeluje s 1,5 %. Da ne spominjem kako je odgoj ruku i odgoj mozga kroz fizički rad ruku važan i potreban. I zanemaren!
 
Naobrazbeno planiranje
 
Valjano planiranje naobrazbe za izazove budućnosti vrlo je teška zadaća. Teška, jer su vatrogasne smjere i kratkoročne strategije u startu potpuni promašaj. Zbog toga pristup izradbi strategije odgoja i obrazovanja treba biti drukčiji, dugoročan. Zadaća je nezahvalnija jer ne postoji strategija razvoja zemlje. Hoće li Hrvatska živjeti od usluga, poglavito turizma sa zdravstvenim turizmom kao lokomotivom razvoja ili bi bilo poželjno da se reindustrijalizira s proizvodima visoke dodane vrijednosti? Tu reindustrijalizaciju svojski sprječavanju crni vračevi iz znanstvene zajednice i Hrvatske udruge poslodavaca. A statistika je neumoljiva: uspješne su samo države koje od industrije ostvaruju najmanje 30 posto bruto domaćega proizvoda. Sada je ugrožena i najuspješnija hrvatska industrija, ona turistička. Nedostaje i konobara i kuhara. Možda pod hitno trebamo tvornicu uslužnih robota.
 
Zbivanja od polovine 20. stoljeća na ovamo potpuno su promijenila pretpostavke za uspješno obrazovanje u sljedećem razdoblju. Mislim na prasak informatike, novih materijala i novih proizvodnih postupaka, sve prisutnije 3D-proizvodne postupke, od kuhinje do zrakoplova, od medicine do kuća.
 
Na području naobrazbe najbrže je moguće djelovati na području cjeloživotnoga obrazovanja. Vjerojatno bi bolji naziv bio: „trajna naobrazba za zanimanja tijekom radnoga vijeka i život u trećoj dobi“. Ne samo oni koji rade, nego i oni u trećoj dobi, morat će učiti novosti poput onih koji danas i u visokim godinama uče rukovati pametnim telefonima ili pretraživati na mreži.
 
Dva su primjera takve naobrazbe za zanimanje, oba potječu iz šezdesetih godina. To su područja računalstva i mikroelektronike. Oni malobrojni koji su znali, prenosili su to znanje zainteresiranima putem savjetovanja, seminara i sl. U organizaciji znanstveno-obrazovnih ustanova, strukovnih udruga, specijaliziranih obrazovnih ustanova ili zastupnika. I u jednom trenutku su ta dva područja ušla u formalno obrazovanje. Znatno je teža zadaća reorganizirati cjelokupni sustav obrazovanja od predškole do doktorskih studija da se obrazovanike osposobi za rad do posljednje četvrtine 21. vijeka pa i kasnije.
 
Kako to provesti u praksi? Nude se razni modeli, npr. Paul Collard (Drugi format, 10. listopada 2013.) zalaže se za kreativno obrazovanje. Ono ima podosta praznina koje su sažete u rečenicu: »Ne može se 2013. u školi poučavati ono što će 2025. biti zastarjelo.« Formalna naobrazba treba biti takva da učenici i studenti uče nepromjenjive zakonitosti, a ne pomodne slučajeve. Primjerice, tablica množenja je nepromjenjiva. Jedino je pitanje trebali li ju učiti napamet (preporučljivo) ili će se to prepustiti da znaju izračunati samo pomoću nekoga kalkulatora (loše).
 
Odgoj je vrijednosni, a obrazovanje informacijski sustav
 
Morat će se pristupiti maksimalnomu poopćavanju, a naobrazbu za radno mjesto (trenutačno zanimanje) prebaciti u programe unutar poduzeća ili sustava trajnoga obrazovanja. Posebno se to odnosi na vještine ili pomodarski rečeno, kompetencije. Poopćavanje znači sintezologijski pristup, kakav je ostvaren npr. na području injekcijskoga prešanja (tlačnoga lijevanja) ili nova sistematizacija tvari, materijala i proizvoda obuhvaćena jednom jedinom slikom. Pritom će na obrazovanje kao podlogu za uspješan radni vijek utjecati okolina toga informacijskoga sustava. Svijet će biti sve prividniji (virtualniji), kiborgiziraniji, osobito informacijski, robotiziraniji i pod utjecajem rezultata na području umjetne inteligencije. Posebna su poteškoća metode podučavanja s pomoću suvremenih pomagala.
 
Nastavu uz pomoć video-isječaka započeo sam još 1986. No, što su mi predavanja postajala tehnički usavršenija, studenti su sve manje bilježili, a udžbenici su im postali teret. Pamtili su samo slike. Rezultati ispita na temelju istih pitanja postajali su sve lošiji. Nedavno je na isti način o tom slabijem znanju prezentacijske nastave u Večernjem listu pisala Dubravka Salopek-Weber, navodeći ne samo svoje iskustvo.
 
Ako je obrazovanje informacijski sustav, a jest, onda treba analizirati osnovne sastavnice toga sustava, ulaze i izlaze iz sustava te okolinu u kojoj sustav djeluje.
Grubi prikaz općega sustava sastoji se od tri dijela. Prvi je sustav postavljanja cilja, drugi informacijski a treći izvedbeni sustav (tijek tvari i energije).
Osnovni problem cjelokupne Strategije, pa tako i one CKR-a, jest izočnost sustava ciljeva. Potrebno je definirati društveno-humanističke ciljeve obrazovanja, a odluku o njima donosi uvijek i bez iznimke, politika. Primjer takva društveno-humanističkoga cilja je obrazovanje za održivi razvoj u ovom stoljeću.
 
»Sustav školovanja prva je derivacija koncepcije razvoja života u svakom društvu. Odgoj i obrazovanje služi da priprema ljude za ostvarivanje odabranih društvenih i humanističkih ciljeva, ako ih društvo ima. Znanost priprema ljude za različite uloge u proizvodnji kulturnih, bolje reći duhovnih, i materijalnih dobara, znači da priprema ljude u društveni konstrukt proizvodnje života. U Hrvatskoj od 1991. nema društvenoga konstrukta, obrazovanje je potpuno odvojeno od odabranih društveno-humanističkih ciljeva kojih također nema (Slavko Kulić, 2013.).« Prevedeno na jasni jezik, ne postoji dugoročna strategija što Hrvatska, želi pa tako svi koji rade na nekim najavljivanim strategijama razvoja obrazovanja do 2030., nemaju definirani sustav postavljanja cilja rada sustava obrazovanja.
 
Ono što je moguće definirati neovisno o sustavu postavljanja cilj(ev)a jest definiranje informacijskoga ulaza u sustav obrazovanja prema određenom informacijskom izlazu. A informacijski izlaz (rezultat) je osposobiti obrazovanika za radni vijek i treću dob.
U standardnom obrazovnom procesu moraju biti zastupljene provjerene činjenice. One na mreži to nerijetko nisu.
 
Potrebno opće znanje u konceptu STEAL-a
 
Prikazat ću potrebno opće znanje, sastavljeno u obliku usavršene obrazovne piramide znanja. Zamisao o piramidi znanja potječe od Fredericka Turnera (1986.) Tijekom godina je usavršavana, posebno uvođenjem pojmova: o-znanosti, koje se bave otkrićima i i-znanosti koje se bave pretvaranje iz-uma (namjerice ovako napisano) u društveno-humanistički prihvatljivo rješenje. Izvorna piramida doživjela je niz preradbi i dopuna da se sada naziva Turner-Čatićeva usavršena piramida znanja.
 
Osnovna ideja pri stvaranju slojeva u piramidi jest da viši sloj proizlazi iz nižega sloja, što znači npr. da je filozofija osnova za teologiju. Želi li se nešto produbiti, mora se sići u donji sloj, npr. u matematički za analitičku filozofiju. Najnovija dopuna, zamjena izvornog temeljnog sloja kod F. Turnera, matematike slojem nazvanim Jezici, omogućila je uvođenje novog akronima STEAL (science, technology, engineering, art, languages). Za engleski STEM njemački je izraz MINT (Mathematik, Informatik, Naturwissenschaft, Technik).
http://hrvatskifokus-2021.ga/wp-content/uploads/2017/03/www.hrvatskiglas-berlin.com_wp-content_uploads_danas1-300x261.jpg
Usavršena obrazovna piramida znanja (Čatić, inačica prosinac 2016).
 
U piramidi su slojevi: jezici, fizika i kemija označeni kao invarijantne znanosti, nužne u svim ostalim slojevima, neovisno je li riječ o prirodnom ili umjetnom, živom ili neživom. Bitna promjena u obrazovanju treba biti u središnjem sloju nazvanom opća tehnika sa znanostima: biologija, geologija, arheologija i antropologija. Pritom se sva tvarna zbivanja koja odlučujuće utječu na duhovne događaje mogu se obuhvatiti terminom opća tehnika, zajedničkim nazivom za prirodnu i umjetnu (čovjekovu) tehniku.
 
Za potpunije razumijevanje usavršene piramide znanja potrebna su dopunska objašnjenja. Jezici mogu biti formalni (matematika, logika, računalstvo) i humani: vizualni, auditivni i mješoviti koji se ostvaruje zvukovima, gestama i znakovima. Druga novost je art. To je riječ koja u hrvatskom ima dvostruko značenje: umjetnost i umijeće. Prijevod riječi technology izazvao je najviše prijepora. Mnogi stručnjaci su se našli uvrijeđeni prijevodom informatika. Zato se po prijedlogu Aleksandra Kneževića iz zajedničkog članka (Tro)jedinstvo informacije, energije i materije (listopad 2016.) preuzima naziv informatistika. Treba istaknuti razliku između informatike i informatistike. Tehnika koja obuhvaća sve aktivnosti za proizvodnju informacija je informatika (eng. Information Technology (IT), njem. Informationstechnik). Informatistika je zajedničko ime za znanstvenu disciplinu, gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tijekove i procese vezane uz informaciju. Osoba koja se bavi informacijama je informatik. Osobno smatram da je tijekom općega obrazovanja školovanja smisleno poučavati informatiku kao gospodarsku djelatnost te prirodne i društvene (tehničke) tijekove i procese vezane uz informaciju. To bi bili informatičari. A tko se bavi i računalnim znanostima, on je informatik.
 
Ovaj je tekst namijenjen čitateljima koji uspješno povezuju hrvatsko i njemačko iskustvo. Za njih se predlaže složena kratica STINK (Sprachen, Technik, Informatistik, Naturwissenschaft, Kunst). U engleskom STEAL znači: Science, Informatistics (Information Technology and Computer Sciences), Engineering, Art, Languages. Time je prikazan novi koncept općega obrazovanja od vrtića da završetka visokoškolske naobrazbe. S tim se znanjem ulazi u temeljito promijenjeni svijet rada i kasnije, treće dobi.
 
Višestruka promjena radnog mjesta
 
Pri planiranju formalne naobrazbe valja imati na umu kako će svaki pojedinac sve učestalije i višekratno mijenjati radno mjesto tijekom radnoga vijeka. Nemoguće je tijekom formalne naobrazbe školovati za sve moguće izazove radnoga vijeka koji će im trajati četiri-pet desetljeća. Zato je jedan od najpogubnijih zahtjeva koje sve učestalije postavljaju poslodavci: trebate nam obrazovati, osobito one visokoobrazovane za radno mjesto.
 
Utjecaj okoline na sustav odgoja i obrazovanja
 
Okolina u kojoj novi naraštaji uče promijenila se u posljednjih pola stoljeća, možda i više nego tijekom dosadašnjega odgoja i obrazovanja. Te promjene može se sažeti u rečenicu: »Sve učestalije kiborzi žive sami zajedno okruženi robotima i avatarima«.
 
Među pučanstvom sve je više kiborga, hibrida živoga i neživoga. Kiborzi mogu biti tvarni i informacijski. Dvije skupine kiborga su poželjne, one kojima je obilježje zamjena istrošenih prirodnih dijelova, ili vraćanje funkcija (npr. vida). Problemi nastaju s kiborzima kojima se pridodaju organi kojih izvorno nema, poput trećega uha ili ruke. Vrlo su dvojbeni informacijski kiborzi, skraćeno poznati pod nazivom čipirani kiborzi. Već više od desetljeća postoje mladi ljudi koji s tim čipovima imaju prednost pri ulasku u klubove ili najnoviji primjer, godišnja ulaznica na nogometni stadion u Argentini (2016.).
 
O dijelu rečenice žive sami zajedno postoji istoimena knjiga američke psihologinje Sherry Turkle. Osobito mladi ljudi, provode veliki dio vremena sami u svojim sobama s osjećanjem da dijele svoja promišljanja i osjećaje s velikim brojem ljudi. To ih odvlači od fizičkih aktivnosti, sa svim posljedicama, pa će se ta činjenica morati uzeti u obzir tijekom školovanja. Sve je više i robota među nama, a u tom kontekstu su posebno zanimljive dvije skupine. To su roboti koji odgajaju i uče djecu te oni koji se brinu za članove zajednice treće dobi. Konačno, osobito mladi pokušavaju stvoriti svoj prividni identitet na mreži, oblikujući svoju ikonu i definirajući svoj zamišljeni životopis.
 
Zaključak
 
Odgoj i naobrazba za izazove budućnosti onih čiji će radni vijek završiti u zadnjoj četvrtini ovoga stoljeća ne može se ostvariti strategijama koje promišljaju razdoblje od kojih desetak ili dvadeset godina. Trajno obrazovanje koje će se morati protegnuti i na treću dob, bit će zaduženo da izobrazi za radno mjesto ili uče nova znanja potrebna i u trećoj dobi. To pred formalno obrazovanje postavlja potpuno nove zahtjeve.
 
Zbog praska informacija tijekom formalnoga odgoja i obrazovanja treba stvoriti osnovu za kritičko prihvaćanje novih informacija. To je moguće postići npr. maksimalnim poopćavanjem pojedinih područja znanja. I to moraju usvojiti svi. Međutim, temeljito se izmijenila okolina u kojoj učenici odrastaju tijekom procesa formalne naobrazbe. Nažalost, ove misli su potpuno nepoznanica za one koji su osmislili CKR-u. Možda i zato što iza njih ne stoji moćni korporacijski interes.
 

Prof. emer. Igor Čatić, član Znanstvenoga vijeća HAZU za obrazovanje i školstvo, Hrvatski Glas Berlin, http://www.hrvatskiglas-berlin.com/?p=169867

Povezani članci

Rat protiv domaćega sirovog mlijeka

HF

Akademik Dragan Vukčević u Zagrebu

HF

Mladi robotičari u HAZU-u

HF

Cijepljeni imaju višu razinu virusa i zarazuju druge kod delta varijante

hrvatski-fokus

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da ste s ovim u redu, ali ako želite možete se odjaviti i ne prihvatiti. Prihvati Pogledaj više...