Blagdan sv. Jelene Križarice u Škripu

Škrip – najznačajnije rimsko naselje na Braču

Župa sv. Jelene Križarice u Škripu na Braču, jedna od najstarijih župa Bračkoga dekanata, proslavila je u petak 18. kolovoza svoju nebesku zaštitnicu, koja je i naslovnik župne crkve. Crkvena proslava nebeske zaštitnice završila je svečanim ophodom s kipom Sv. Jelene ulicama mjesta u kojem je okupljeni puk iskazao svoje štovanje.

Jelena ili Helena, rodila se oko 250., vjerojatno u Drepanonu (kasnije Helenopolisu), u maloazijskoj pokrajini Bitiniji. Majka je cara Konstantina Velikog, koji je kršćanima nakon mnogih progonstava dao slobodu. Potjecala je iz vrlo skromne obitelji i obavljala službu stajske služavke, kad ju je upoznao i oženio budući car Konstancije Klor. Obraćenica, odbačena od muža, do 306. ostala je u pozadini, a tada ju je na carski dvor pozvao sin Konstantin. Obasuo ju je počastima, ali ona je ostala pobožna, ponizna i skromno odjevena.

Pritjecala je u pomoć bijednicima, siromasima dijelila novac i odjeću, oslobađala zatvorenike i prognanike, gradila crkve diljem carstva. Bila je prožeta ljubavlju prema Spasitelju pa je 326. hodočastila u Svetu zemlju. Prema predaji pronašla je na Kalvariji Kristov križ i zbog toga je prozvana Križaricom. Na tom mjestu dala je sagraditi baziliku Svetog Groba. Preminula je 18. kolovoza 330. u Konstantinopolu (Carigradu), a tijelo joj je preneseno u Rim i pokopano u porfirnom sarkofagu (danas u vatikanskom muzeju Pio-Clementino). Odmah poslije smrti počeli su je štovati kao sveticu, „veliku ženu, vrijednu vječne i svete uspomene“. Zaštitnica je arheologa, obraćenika, problematičnih brakova, rastavljenih supružnika, carica i Helene, glavnog grada Montane te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Šenkovec, Vrtlinska kod Čazme, Zabok, Rakovica, Kastav, Škrip na Braču).

Škrip ili kako kroničari tvrde 'olim civitas' bivši grad, neki smatraju izgubljenim, starim gradom Brač. Ime Škripa podudara se s njegovim okružjem, 'Scrupus' na latinskom znači oštro, golo kamenje. Izgubljen u kršu, Škrip se smjestio na uzvisini, udaljenoj milju od obale. Između Škripa i uvale Splitske nalaze se napušteni rimski kamenolomi Rasohe. Prastanovnici mjesta Škrip bili su Delmati, ilirsko pleme, poznati kao vješti gusari i pljačkaši brodova Sredozemlja. Kiklopske zidine u Škripu su poput onih u Mikeni. Nigdje u primorskom Ilirikumu nisu tako sačuvane, a građene su kao bedemi grčkoj kolonizaciji koja je na okolnim obalama već bila u punom zamahu; Issa, Tragurion… U Škripu je, na ilirskim temeljima, u 3. stoljeću sagrađena nekropola. Po povjesničaru Mati Suiću, taj veličanstveni grob, i danas očuvan, mogao bi biti posljednje počivalište Priske, prognane Dioklecijanove žene i njihove kćeri Valerije. Škrip je očito bio najznačajnije rimsko naselje na Braču jer je rimski pečat vidljiv na svakom mjestu. Škrip u 9. stoljeću naseljavaju hrvatska plemena. O tome svjedoči kula Radojkovića iz 14. stoljeća (sagrađena tijekom ratova s Turcima), Cerinićev dvorac, kao i barokna crkva Sv. Jelene, zaštitnice mjesta, po pučkoj predaji Bračanke.

Stari dio Škripa obiluje kamenim kućicama s bijelim krovovima koje svjedoče o teškom životu težaka ovog kraja. No u samom povijesnom središtu Škripa, na mjestu gdje se formiralo novovjekovni renesansno-barokni sklop oko glavnog mjesnog trga zapadno od gradinskog naselja, nalazi se župna crkva sv. Jelene iz 18. st. Crkva posjeduje dominantni centralni položaj unutar naselja te se ističe u njegovoj vizuri između kula kaštela Radojković i Cerineo. Gradnja crkve dovršena je 1816. godine na mjestu stare crkve sv. Jelene koja je porušena zbog trošnosti 1767. godine, a obnovljena je u provincijalnom tipu baroku. Jednobrodna građevina s izduženom nepravilnom apsidom obložena je u svome interijeru i eksterijeru s finim klesancima. Kompozicija pročelja je sastavljena od pilastara na uglovima i zabatom koji završava profiliranim vijencem izvijene linije na čijem je vrhu skulptura stojećeg Krista koji blagoslivlja. Na središnjoj osi pročelja nalazi se portal sa znatno profiliranim okvirom koji završava s dvije plitke volute. U kamenoj niši s baldahinom nalazi se kip Bogorodice s Djetetom na prijestolju iznad koje se nalazi velika rozeta. Oba navedena elementa pročelja su u osi s monumentalnim portalom ispod njih. Unutrašnji prostor crkve je najviše artikuliran s četiri oltarne niše ukrašene bogatom kamenom plastikom luka na stupovima, u koje su ugrađeni barokni drveni oltari sa slikanim platnima Jacopa Palme Mlađeg. Nažalost, danas su preostale samo dvije slike od četiri naslikane, budući da su druge dvije u međuvremenu ukradene. Sačuvana je oltarna slika s prikazom Isusova krštenja i Bogorodica s Djetetom okružena svecima. Na jugoistočnom dijelu crkve nalazi se kameni dvokatni zvonik kata s ložom za zvona i završnim kamenim piramidalnim krovištem. Također, pokraj crkve nalazi se ranokršćanski sarkofag s poklopcem u obliku bačvastog svoda.

Najstarije naselje Brača postat će i prva adresa u otočkom glavnom gradu na koju će direktno iz Bruxellesa stići novac za sufinanciranje jednog lokalnog projekta. Revitalizacija kulturno povijesne cjeline Škripa, projekt je Grada Supetra koji u suradnji s tamošnjom Turističkom zajednicom i Muzejem otoka Brača nastoji u turističku i gospodarsku funkciju staviti prebogate kulturno-povijesne resurse naselja u kojem danas živi tek osamdesetak ljudi. Projekt podrazumijeva uređenje arheološkog nalazišta uz otočki Muzej, sanaciju crkve sv. Ivana Krstitelja te potpornog zida crkve sv. Jelene, uređenje Kaštela Radojković izgrađenog 1570. godine, kao i uređenje lokaliteta rudnika bitumena gdje je planirana gradnja prezentacijskog centra 'Rudnik Minjera'.

Kako bi ovaj otočni dragulj bio što bolji mamac za turiste, namjera je unaprijediti ponudu postojećeg, jedinstvenog Muzeja uja koji bi postao multimedijalni centar, bivša crkva sv. Ante prenamijenila bi se u muzejski prostor, park skulptura preuredio bi se u rekreacijsku zonu, a planirano je i uređenje pješačkih i biciklističkih staza. „Premda samo naselje Škrip u ukupnoj turističkoj aktivnosti Supetra ostvaruje zanemarive brojke, činjenica da Muzej otoka Brača posjeti godišnje više od 15. 000 gostiju možda najbolje svjedoči o važnosti Škripa za naš grad i otok u cjelini. Staviti sve škripske znamenitosti u gospodarsku i turističku funkciju glavni je cilj. Siguran sam da ćemo provedbom ovog, ali i drugih projekata definiranih u Strategiji razvoja turizma na području Supetra do 2020. učiniti Škrip još atraktivnijim turističkim mjestom, oživiti njegove prebogate resurse i osigurati ostanak i kvalitetan život mladih ljudi“, poručuje Ivan Cvitanić, direktor TZ Grada Supetra.

Nives Matijević