Književni klub Stanislav Preprek

Svake godine tiska novu zbirku pjesama

U okviru Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada nekoliko članova Literarne sekcije izdaje 2009. godine prvu zbirku svojih pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. To su: Jelisaveta Buljovčić Vučetić, Branka Dačević, Bosiljko Kostić, Mladen Franjo Nikšić, Marijan Piljić i Mladen Šimić. Zbirka je imala skromnih četrdesetak stranica, ali je bila prvi veliki korak i začetak onoga u što su se danas pretvorile zbirka i sekcija. Književni klub „Stanislav Preprek“ danas ima dvadesetak aktivnih članova, a u pripremi je deveta po redu zbirka pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. Članovi Kluba inače do sada imaju preko četrdeset izdanih vlastitih knjiga.

Književni klub je svake godine tiskao novu zbirka pjesama Preprekovo proljeće sa sve većim brojem autora i sa sve većom kvalitetom glede sadržaja, opremljenosti i vizualnog identiteta. Prve tri zbirke uredio je Marijan Piljić, druge tri Marija Lovrić, a od 2015. godine to čini peteročlano Uredništvo, kojem se 2016. priključila dr Dragana V. Todoreskov, povjesničarka knji-ževnosti i književna kritičarka. Počev od druge zbirke, grafiku za naslovnu stranicu dao je Mladen Franjo Nikšić, a od treće Branimir Miroslav Cakić vrši računalnu pripremu knjiga i uvodi odeljak „Bilješke o autorima“, u kojem su prikazani kratki životopisi svih autora i njihove fotografije. Od 2016. godine računalnu pripremu vrši Ivan Dermanov. U ime nakladnika, osim prve, zbirke potpisuje Marijan Sabljak, a zadnju Ivanka Horvatić, kao predsjednik, odnosno predjednica Društva.

Uredništvo uvodi novu koncepciju zbirke. U prvom, glavnom dijelu knjige, zastupljeni su članovi Književnog kluba, a u želji da uspostavimo suradnju s našom maticom, odnosno s poznatim imenima hrvatske poezije, u drugom dijelu knjige su tri afir-mirana autora iz pojedinih gradova ili dijelova Hrvatske. U zbirci Preprekovo proljeće 2015. to su tri pjesnikinje iz Rijeke, u zbirci Preprekovo proljeće 2016. troje pjesnika iz Slavonije, a u pripremi je Preprekovo proljeće 2017. u kojoj će biti zastupljeno troje pjesnika iz Drenovaca, odnosno kraja u Hrvatskoj koji nosi naziv Cvelferija.

Promocija zbirki pjesama prerasla je u kulturnu, sada već tradicionalnu, manifestaciju Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekovo proljeće“ i održava se svake godine na dan rođenja Stanislava Prepreka, 16. travnja. Uredništvo uvodi i natječaj za kratku priču na koji svoje radove može slati svatko tko piše na standardnom hrvatskom je-ziku, i prva zbirka kratkih priča kao rezultat tog natječaja je Preprekova jesen 2016., sa dvadesetak radova, a upravo je izašla zbirka kratkih priča Preprekova jesen 2017., za koju je prispjelo preko četrdeset radova autora iz Vojvodine i Hrvatske.

Promocija prve zbirke kratkih priča je bila na jedanaestu obljetnicu osnutka HKUPD „Stanislav Preprek“, 10. listopada 2016. godine u Kulturnom centru Novog Sada, i namjera je da i ova kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekova jesen“ postane tradicionalna. Od 2016. godine voditelj Književnog kluba je Branimir Miroslav Cakić, Društvo uvodi internetsku stranicu, koju uređuje Ivan Dermanov (www.stanislavpreprek.org), a Uredništvo Književnog kluba počinje rad na Ediciji Preprekovi pjesnici, u kojoj će zbirke svojih pjesama imati članovi kluba, a razmišlja se da to bu-de i šire.  Do sada su tiskane tri takve zbirke pjesama: Refleksija nutrine Ljerke Radović, Gdje je moj dom, Branke Dačević i Pjesme koje treba spaliti Branimira Miroslava Tomlekina.

Književni klub je 2017. godine prvi put samostalno nastu-pio na Salonu knjiga u Novom Sadu, kao jedini hrvatski predstavnik, a na 62. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu (22.-29. listopada) izdanja HKUPD „Stanislav Preprek“ bit će izložena na štandu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, dok će najnovije knjige biti predstavljene i u jednosatnom izlaganju u jednoj od malih sala Sajma.

U teškim uvjetima rada članovi Književnog kluba samo svojim entuzijazmom postižu onaj najvažniji cilj, a to je očuvanje i širenje hrvatskog jezika i kulture, uz druženje i suradnju sa svim ljubiteljima lijepe pisane riječi. Time ujedno ukazujemo da na ovom prostoru živi i hrvatski živalj, te tako doprinosimo njegovoj multikulturalnosti.

Hrvatsko kulturno društvo u Novom Sadu, gradu koji je proglašen Prestonicom europske kulture u 2020. godini, jedan je od segmenata te multikulturalnosti. 

Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba