Vodič za povratnike u Hrvatsku (7)

Zdravstveno i mirovinsko osiguranje

 

 

OSIGURANJE

1. Zdravstveno osiguranje

2. Mirovinsko osiguranje

3. Sustav socijalne skrbi

4. Osiguravajuća društva

 

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

 

Obvezno zdravstveno osiguranje

 

Obveznim zdravstvenim osiguranjem svim se osiguranim osobama osiguravaju prava i obveze izobveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti. Na obvezno zdravstveno osiguranje obvezne su se osigurati:

-sve osobe s prebivalištem u Hrvatskoj,

-stranci s odobrenim stalnim boravkom u Hrvatskoj,

-stranci s odobrenim privremenim boravkom u Hrvatskoj, ako propisima Europske unije, međunarodnim ugovorom, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno,

-državljani drugih država članica Europske unije (EU) i državljani države koja nije država članica s odobrenim privremenim boravkom u Hrvatskoj, a na temelju radnog odnosa kod poslodavca sa sjedištem u Hrvatskoj, odnosno na temelju obavljanja gospodarske, odnosno profesionalne djelatnosti, ako su ispunjeni uvjeti prema posebnim propisima koji uređuju pitanje boravka i rada stranaca u Hrvatskoj i ako propisima EU-a, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

 

Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje

 

Prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te prijava prestanka statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju (prijava) podnosi se u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje statusosigurane osobe. Za kategoriju radno aktivnih osiguranika i korisnika prava na mirovinu podatke o statusu osiguranikakojima raspolaže i o kojima vodi službene evidencije Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), dostavlja elektroničkim putem Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). U ostalim slučajevima u kojima se ne provodi automatska prijava temeljem dostavljenih podataka HZMO-a, status osigurane osobe utvrđuje područna služba, odnosno regionalni ured HZZO-a na osnovi zaprimljene prijave na obvezno zdravstveno osiguranje i njezine ovjere od strane ovlaštenog radnika HZZO-a. Prijavu je obvezna zaprimiti i provesti svaka područna služba, odnosno regionalni ured Zavoda neovisno o mjestu prebivališta, odnosno odobrenog stalnog ili privremenog boravka osobe za koju je podnesena, odnosno neovisno o sjedištu pravne ili fizičke osobe – obveznika podnošenja prijave naobvezno zdravstveno osiguranje. Prijavljivanje na obvezno zdravstveno osiguranje, promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju i odjavljivanje sa obveznog zdravstvenog osiguranja provodi se putem sljedećih tiskanica: 1. tiskanice 1 – za osiguranika: Prijava/Odjava/Promjena u obveznom zdravstvenom osiguranju 2. tiskanice 2 – za osiguranu osobu/osiguranu osobu – člana obitelji osiguranika:

 

Prijava/ Odjava/ Promjena u obveznom zdravstvenom osiguranju.

 

Hrvatski državljani koji imaju mirovinu iz druge države članice EU-a, Europskog ekonomskog prostora (Norveška, Lihtenštajn i Island) ili iz Švicarske, odnosno iz države s kojom Republika Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor kojim je regulirano pitanje korištenja zdravstvene zaštite (Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije ili Turske), a koji ne primaju mirovinuiz Hrvatske, imaju pravo na reguliranje zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj na teret nadležnog nositelja zdravstvenog osiguranja iz države u kojoj su ostvarili pravo na mirovinu. Isto vrijedi i zanjihove članove obitelji. Kako bi ostvarili navedeno pravo, potrebno je da se prije preseljenja u Hrvatsku obrate svojem zdravstvenom osiguranju i zatraže odgovarajuće potvrde kojima se regulira pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Pravo na zdravstveno osiguranje na teret nositelja zdravstvenog osiguranja iz spomenutih država mogu ostvariti i druge kategorije osoba, pa se preporuča da se prije povratka u Hrvatsku obvezno obrate svojem nadležnom inozemnom zdravstvenom osiguranju radi dobivanja detaljnijih informacija o pravima. Korisnici isključivo inozemne mirovine, koji pravo na zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj ne mogu ostvariti sukladno prethodno navedenom, obvezni su se zdravstveno osigurati uz obvezu osobne uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, sukladno propisima o obveznim doprinosima.

 

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja

 

Prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade.

Pravo na zdravstvenu zaštitu obuhvaća:

-pravo na primarnu zdravstvenu zaštitu,

-pravo na specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,

-pravo na bolničku zdravstvenu zaštitu,

-pravo na lijekove koji su utvrđeni osnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a,

-pravo na dentalna pomagala,

-pravo na ortopedska i druga pomagala koja su utvrđena osnovnom i dodatnom listom ortopedskih i drugih pomagala HZZO-a,

-pravo na zdravstvenu zaštitu u drugim državama članicama i trećim državama.

 

Pravo na novčane naknade obuhvaća:

-naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite,

-novčanu naknadu zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja,

-naknadu za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,

-naknadu za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi koja skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta.

 

Sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite

 

Osigurane osobe obvezne su sudjelovati u troškovima zdravstvene zaštite u visini od 20 % pune cijene zdravstvene zaštite, a koji iznos ne može biti manji od postotka proračunske osnovice utvrđene zakonom, posebno za pojedine zdravstvene usluge. Određenim kategorijama osiguranika (npr. djeca do 18. godine života) ili za pojedinu zdravstvenu zaštitu (npr. cjelokupno liječenje zloćudnih bolesti) HZZO plaća u cijelosti zdravstvene usluge. Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba može po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu iznositi najviše 60,13 % proračunske osnovice (2.000,00 kuna). Ako ugovorite dopunsko zdravstveno osiguranje sa HZZO-om, u tom slučaju sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite plaća Vaše dopunsko zdravstveno osiguranje, osim u slučaju lijekova s dopunske liste lijekova HZZO-a. Dopunska lista lijekova sadrži lijekove s višom razinom cijene u odnosu na cijene iz osnovne liste lijekova, pri čemu HZZO osigurava pokriće troškova u visini najniže cijene ekvivalentnog lijeka utvrđenog osnovnom listom lijekova, a razliku u cijeni lijeka koju osigurava HZZO, plaća osigurana osoba HZZO-a neposredno ili putem dopunskoga zdravstvenog osiguranja.

 

Dopunsko osiguranje HZZO-a

 

Svi građani stariji od 18 godina a koji imaju utvrđen status u obveznom zdravstvenom osiguranju mogu u HZZO-u sklopiti ugovor i o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Ako imate dopunsko zdravstveno osiguranje u HZZO-u ne ćete morati prilikom korištenja zdravstvene zaštite osobno plaćati sudjelovanje u troškovima:

– zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (bivšu participaciju), pruženu kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite: obiteljske (opće) medicine, ginekologije i dentalnemedicine,

– bolničkog liječenja,

– specijalističkih pregleda i dijagnostike,

– ortopedskih i drugih pomagala,

– dentalne zdravstvene zaštite i protetike,

– fizikalne rehabilitacije, kad tu zdravstvenu zaštitu koristite temeljem uputnice HZZO-a i u ustanovama koje imaju sklopljen ugovor s HZZO-om,

– kod izdavanja lijeka na recept (troškove lijekova koji se nalaze na Dopunskoj listi lijekova polica HZZO-a ne pokriva). Niste obvezni sudjelovati ni u troškovima liječenja u drugim državama članicama i trećim državama, sukladno propisima Europske unije, međunarodnom ugovoru, Direktivi 2011/24/EU, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i općem aktu Zavoda, ako propisima Europske unije, odnosno međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno.

 

Sklapanje ugovora

 

Dopunsko zdravstveno osiguranje ostvaruje se sklapanjem ugovora između osigurane osobe i HZZO-a, odnosno poslodavac može sklopiti ugovor sa HZZO-om za svoje radnike. Ugovor se sklapa na temelju pisane ponude za sklapanje ugovora. Obrazac ponude može se preuzeti

-u najbližoj ispostavi/područnoj službi/ regionalnom uredu HZZO-a,

-na internet stranici www.hzzo.hr. Obrazac ponude predaje se HZZO-u

-osobno,

-putem pošte,

-putem weba na www.hzzo.hr i http://dzo.hzzo.hr/ u samo četiri jednostavna koraka.

 

Plaćanje premije

 

Premija se uplaćuje unaprijed prema rokovima dospijeća iz police, a sukladno uputi koju HZZO dostavlja osiguranicima. Premiju je moguće uplatiti putem opće uplatnice, putem Internet bankarstva, ugovaranjem trajnog naloga u poslovnoj banci osiguranika. Umirovljenici mogu ugovoriti administrativnu zabranu osnovom koje će im HZMO sa mirovine ustezati mjesečni iznos premije.

 

Važenje police

 

Temeljem podnesene ponude dobit ćete policu i iskaznicu dopunskog zdravstvenog osiguranja koje će početi važiti u roku od 15 dana od sklapanja ugovora. Osiguranicima, koji su imali ranije ugovoreno dopunsko zdravstveno osiguranje kod drugog osiguravatelja i koje je isteklo najkasnije 30 dana prije sklapanja ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, rok važenja police i iskaznice počinje teći s danom podnošenja ponude HZZO-u. Obrasce ponude za sklapanje ugovora, cijene polica i sve ostale informacije o dopunskom osiguranju pronaći ćete na stranicama HZZO-a. Informacije o cijeni police, Općim uvjetima ugovora, pokriću troškova i ostale informacije odopunskom osiguranju dostupne su na stranicama HZZO-a www.hzzo.hr, kao i na besplatnom telefonu 0800 79 89.

 

Nacionalna kontaktna točka – NCP

 

Nacionalna kontaktna točka je mjesto gdje možete saznati sve o pravima na zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj ili u drugim državama članicama EU-a. Svaka država u EU-u ima barem jednu Nacionalnu kontaktnu točku (neke mogu imati i regionalne ili lokalne kontaktne točke). HZZO je osnovao Nacionalnu kontaktnu točku (eng. National Contact Point – NCP) u Republici Hrvatskoj za pružanje informacija o pravima osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu u drugoj državi članici, u skladu s propisima Europske unije, odnosno o svim bitnim aspektima prekogranične zdravstvene zaštite. Kako bi se pacijentima omogućilo da u praksi ostvare svoja prava na prekograničnu zdravstvenu zaštitu, Nacionalna kontaktna točka:

-daje podatke za kontakt s nacionalnim kontaktnim točkama u drugim državama članicama,

-daje informacije o pružateljima zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj,

-pruža odgovarajuće dostupne informacije o standardima i smjernicama o kvaliteti i sigurnosti liječenja u Republici Hrvatskoj,

-pruža informacije o mogućnostima koje postoje za osobe s invaliditetom za pristupbolnicama,

-pruža informacije o pravima pacijenata, postupcima podnošenja pritužbi i mehanizmima zatraženje pravne zaštite, kao i pravnim i administrativnim mogućnostima koje su na raspolaganju za rješavanje sporova, uključujući i one u slučaju štete proizašle iz prekogranične zdravstvene zaštite,

-pruža osnovne informacije o nadoknadi troškova prekogranične zdravstvene zaštite,

-pruža osnovne informacije o razlici između prava koja imaju pacijenti na temelju Direktive2011/24/EU i prava koja proizlaze iz Uredbe (EZ) br. 883/2004 .

Više informacija o pravima iz obveznog i dopunskog zdravstvenog osiguranja kao i o Nacionalnoj kontaktnoj točci potražite na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje www.hzzo.hr i Središnjeg portala www.gov.hr.

 

MIROVINSKO OSIGURANJE

 

Sustav mirovinskog osiguranja u nadležnosti je Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

 

Sustav mirovinskog osiguranja

 

Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj zasniva se na tri stupa osiguranja – prva dva su obvezna i doprinose za njih poslodavac izdvaja iz vaše plaće, a treći je dobrovoljan.

 

•Prvi stup

 

Prvi stup mirovinskog osiguranja je obvezan i u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Poslodavac iz vaše plaće obračunava 15 posto bruto iznosa i uplaćuje ga u Državnu riznicu. Osobama osiguranim samo u I. stupu (osobama koje su 2002. godine, u vrijeme uvođenja drugog stupa imale više od 50 godina ili osobe koje su imale manje od 50, a više od 40 godina života, a nisu se dobrovoljno uključile u II. stup), obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje iz njihove plaće u visini 20 posto. Prvi stup se temelji na načelu međugeneracijske solidarnosti i iz njega se isplaćuju mirovine današnjih umirovljenika. Osiguranicima koji su bili osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja, određuje se mirovina na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, a za osiguranike osigurane u I. i II. stupu iz prvog stupa ostvaruje se osnovna mirovina, a iz drugog stupa mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, odnosno mirovina se određuje na temelju Zakona omirovinskom osiguranju i Zakonom o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

 

•Drugi stup

 

Drugi stup je također obvezan i u nadležnosti je obveznih mirovinskih fondova. Njima upravljaju posebna mirovinska društva koja su u privatnom vlasništvu, a pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Ako ste osiguranik obvezno osiguran i u II. stupu, poslodavac iz vaše plaće izdvaja pet posto bruto iznosa i uplaćuje ga u obvezni mirovinski fond koji ste vi izabrali. Ako odlučite promijeniti obvezni mirovinski fond, sve što je dotad uplaćeno prenosi se u novi fond. Svaki fond točno vodi sredstva za svakog pojedinog zaposlenika i uvećava ih za prinos koji je ostvario na temelju ulaganja tih sredstava. Stanje osobnog računa nakon registracije možete pratiti putem interneta na stranici Središnjeg registra osiguranika (Regos) Vaše stanje računa. Za registraciju vam je potreban PIN (osobni identifikacijski broj) koji možete dobiti na šalterima Regosa u svim poslovnicama Fine.

 

•Treći stup

 

Treći mirovinski stup je dobrovoljan i u nadležnosti je društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Taj je stup sličan investicijskom fondu jer vaš novac ulaže u dionice, obveznice i novčane depozite, ali uz određena zakonska ograničenja. Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva koja iznose 15 posto od uplaćenog doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini, najviše do 750 kn godišnje. Iznos koji ćete mjesečno uplaćivati određujete sami, ali novac ne možete podići prije svoje 50. godine, osim ako idete u invalidsku mirovinu. Dobrovoljni mirovinski fond možete promijeniti, ali pazite na visinu troškova prelaska.

 

Izračun mirovine

 

Za informativni izračun mirovine možete se obratiti područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Adrese i telefonske brojeve pronaći ćete na stranicama HZMO-a. Za izračun će vam biti potrebna:

-osobna iskaznica i radna knjižica (ili preslike tih isprava). Informativni izračun mirovine možete zatražiti i putem prijave na servis e-Građani, i nakon pribavljanja korisničkog imena i lozinke možete ući i na korisničke stranice HZMO-a. Način izračuna starosne i prijevremene starosne, najniže i najviše mirovine kao i posebnosti izračuna obiteljske i invalidske možete pogledati na stranici HZMO-a.

 

Rad uz mirovinu

 

Ako kao korisnik starosne mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, radite do polovice radnoga vremena ili po ugovoru o djelu, zadržavate pravo na isplatu mirovine. Stupite li uradni odnos, isplata mirovine se obustavlja do prekida radnog odnosa. Isplata mirovine se ponovno uspostavlja s danom prestanka radnog odnosa. Korisnik prava na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu, pravo na ponovni izračun mirovine može ostvariti ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja. Korisnicima starosne mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, omogućen jerad do polovice punog radnog vremena temeljem ugovora o radu, uz zadržavanje isplate mirovine.

 

Rad na ugovor o djelu

 

Postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu. U slučaju rada po ugovoru o djelu ne gubite pravo na isplatu svoje mirovine. Predmet ugovora odjelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti već jednokratnosti, a koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a obično ne u prostorijama naručitelja posla.

 

Kućna radinost i dopunsko zanimanje

 

Za umirovljenike postoji posebna pogodnost kod obavljanja domaće radinosti ili dopunskog zanimanja. Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, ali to ne znači i da nemaju obvezu plaćanja nikakvih doprinosa od prihoda odnosno zarade. Izuzetak su korisnici mirovine s osnova djelomičnog gubitka radne sposobnosti, kojima se određuje nova (umanjena) svota mirovine kada stječu svojstvo osiguranika.

 

Sezonski rad u poljoprivredi

 

Sezonski radnik u poljoprivredi može biti korisnik mirovine koji temeljem ugovora o sezonskom radu obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi najduže do 90 dana tijekom jedne kalendarske godine. Na sezonskog radnika u poljoprivredi ne primjenjuju se propisikoji uređuju prestanak isplate mirovine.

 

SUSTAV SOCIJALNE SKRBI

 

Svima koji ne mogu sami podmiriti osnovne životne potrebe osigurava se pomoć preko sustava socijalne skrbi. Sustav socijalne skrbi temelji se na načelu supsidijarnosti, što podrazumijeva odgovornost pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu sigurnost, a uloga je države da u tome pomaže, sciljem sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja socijalne ugroženosti. Socijalnu skrb ostvaruju dvije kategorije korisnika. Prva kategorija su siromašni koji nemaju vlastitih prihoda ili su ti prihodi manji od propisanih cenzusa, znači nedostatni za podmirenje osnovnih životnih potreba. Druga kategorija su oni koji socijalnu skrb primaju u svrhu zadovoljavanja specifičnih potreba, nastalih uglavnom zbog invaliditeta, starosti, psihičke bolesti, ovisnosti i dr. U tu se skupinu ubrajaju i djeca i mladež bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djeca i mladež s problemima u ponašanju, te žrtve obiteljskog nasilja i trgovanja ljudima.

 

Korisnici prava u sustavu socijalne skrbi su:

-samac i kućanstvo koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba, a nisu ih u mogućnosti ostvariti svojim radom, primitkom od imovine, od obveznika uzdržavanja ili na drugi način,

-dijete bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, mlađa punoljetna osoba, dijete žrtva obiteljskog, vršnjačkog ili drugog nasilja, dijete žrtva trgovanja ljudima, dijete s teškoćama urazvoju, dijete i mlađa punoljetna osoba s problemima u ponašanju, dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog prebivališta bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu te dijete strani državljanin koje se zatekne na teritoriju Republike Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna skrbiti o njemu,

-trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana života bez obiteljske podrške i odgovarajućih uvjeta za život,

-obitelj kojoj je zbog poremećenih odnosa ili drugih nepovoljnih okolnosti potrebna stručna pomoć ili druga podrška,

-odrasla osoba s invaliditetom koja nije u mogućnosti udovoljiti osnovnim životnim potrebama,

-odrasla osoba žrtva obiteljskog ili drugog nasilja te žrtva trgovanja ljudima,

-osoba koja zbog starosti ili nemoći ne može samostalno skrbiti o osnovnim životnim potrebama,

-osoba ovisna o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti

-beskućnik,

-druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane zakonom.

 

Pružatelji pomoći

 

Ovisno o vrsti pomoći koja je potrebna, svoja prava iz ovog sustava možete ostvariti preko:

-ustanova socijalne skrbi,

-centara za socijalnu skrb,

-domova socijalne skrbi / centri za pružanje usluga u zajednici,

-centara za pomoć i njegu,

-udomiteljskih obitelji,

-obiteljskih domova

– udruga, vjerskih zajednica, obrtnika i drugih pravnih osoba,

-fizičkih osoba koje obavljaju profesionalnu djelatnost, savjetovališta,

-jedinica lokalne i područne samouprave koje su dužne u svom proračunu osigurati sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi.

Jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine) osiguravaju sredstva za podmirivanje troškova stanovanja (najamnina, komunalna naknada, električna energija, plin, grijanje, voda, odvodnja i drugi troškovi stanovanja). Jedinice područne samouprave – županija osiguravaju sredstva za podmirenje troškova ogrjeva. Adrese i telefonske brojeve centara za socijalnu skrb i drugih ustanova možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

Usluga pomoć u kući

 

Usluga pomoć u kući obuhvaća organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i obavljanje ostalih svakodnevnih potreba. Usluga pomoć u kući se priznaje:

-osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe,

-osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe,

-starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb potrebna pomoć druge osobe.

Uvjeti za priznavanje prava na pomoć u kući su da:

-osoba nema mogućnosti da joj pomoć osiguraju roditelj, bračni drug i djeca,

-osoba nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju,

-je na području prebivališta osobe moguće osigurati takvu pomoć pod uvjetima i na način propisan Zakonom o socijalnoj skrbi,

-osoba nije otuđila nekretnine ili pokretnine veće vrijednosti u posljednjih godinu dana oddana podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na socijalnu uslugu ili dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti,

-prihod samca ili prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 1500 kuna (300 posto osnovice). Ako prihod samca ili prihod po članu kućanstva prelazi iznos od 1500 kuna (300 posto osnovice), a nije veći od 2000 kuna (400 posto osnovice), korisniku koji ispunjava gore navedene uvjete priznaje se pravo na 50 posto cijene troškova usluge pomoći u kući.

Pomoć u kući obuhvaća:

-organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću),

-obavljanje kućanskih poslova (dostava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja iglačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i dr.),

-održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba),

-zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Uslugu pomoć u kući mogu pružati centri za pomoć u kući, domovi socijalne skrbi, centri zapružanje usluga u zajednici, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe i obrtnici koji pružaju socijalne usluge te fizičke osobe koje usluge pomoći u kući obavljaju kao profesionalnu djelatnost. Postupak provode Centri za socijalnu skrb nadležni prema prebivalištu korisnika. Adrese i telefonske brojeve centara za socijalnu skrb možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

 

Smještaj u domove za starije i nemoćne osobe

 

U dom umirovljenika možete biti smješteni na vlastiti zahtjev, a ako ne možete podmirivati troškove smještaja obratite se centru za socijalnu skrb. Domovi socijalne skrbi su javne ustanove koje se osnivaju za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji. Domove za starije i nemoćne osobe ili domove umirovljenika osnivaju jedinice lokalne i područne samouprave odnosno gradovi i županije, vjerske zajednice, trgovačka društva, udruge i druge domaće ili strane pravne ili fizičke osobe pod uvjetima propisanim Zakonom.

 

Smještaj u dom socijalne skrbi

 

U dom umirovljenika možete biti smješteni na vlastiti zahtjev. Zahtjev podnosite izravno ustanovi, odnosno domu u kojem želite biti smješteni, a uz zahtjev trebate priložiti:

-rodni list,

-domovnicu,

-potvrdu od liječnika da ne bolujete od zarazne ili duševne bolesti,

-izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika o plaćanju smještaja koju daju zakonski ili ugovorni obveznici uzdržavanja ili druga osoba koja se obvezuje podmirivati razliku cijene smještaja u domu ako bude potrebno.

Za osobe koje boluju od duševne bolesti postoji mogućnost smještaja u domovima za psihički bolesne odrasle osobe.

 

Cijena smještaja

 

O cijeni smještaja odlučuje osnivač doma. Ona ovisi o vrsti smještaja (je li riječ o stalnom smještaju, cjelodnevnom ili poludnevnom boravku), o pokretnosti ili nepokretnosti osobe, o stambenom komforu, kao i ostalim potrebama korisnika poput posebne prehrane, serviranja hrane u sobu, usluga fizioterapeuta i drugim posebnim potrebama uvjetovanim zdravstvenim stanjem korisnika. Troškove smještaja u domovima čiji je osnivač županija jednim dijelom plaća korisnik, a drugi dio se podmiruje iz županijskog proračuna i pomoći izravnanja. Prosječna cijena smještaja u domu je oko 3.000,00 kuna. Cijene u domovima drugih osnivača mogu biti više.

 

Plaćanje troškova

 

Troškove smještaja podmirujete svojim sredstvima ako su dostatna za podmirivanje cijene smještaja. Ako nemate dovoljno sredstava za plaćanje troškova smještaja niti imovinu od koje možete osigurati potrebna sredstva, obratite se centru za socijalnu skrb prema mjestu svog prebivališta. Popis ćete pronaći na stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Centar će na temelju provedenog ispitnog postupka donijeti odluku o smještaju u odgovarajuću vrstu ustanove. Popis domova za starije i nemoćne osobe koje osnivaju županije i one drugih osnivača, s adresama i telefonskim brojevima, možete naći na stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade isocijalnu politiku.

 

Smještaj u obiteljske domove

 

Obiteljski domovi osiguravaju skrb za manji broj korisnika kojima nude smještaj, prehranu, njegu i radne aktivnosti. Uz smještaj u dom socijalne skrbi, starije i nemoćne osobe imaju i mogućnost smještaja u obiteljski dom. U obiteljskom domu osigurava se skrb za pet do 20 korisnika, a pruža je fizička osoba kao profesionalnu djelatnost. U obiteljskim domovima korisnicima se osigurava:

-smještaj,

-prehrana,

-njega i briga o zdravlju,

-radne aktivnosti,

-slobodno vrijeme.

 

Propisani uvjeti

 

Domovi koji smještaju od pet do deset osoba moraju imati jednu medicinsku sestru i dvije njegovateljice, dok domovi koji smještaju od 11 do 20 korisnika moraju imati jednu medicinsku sestru i tri njegovateljice. U jednu spavaonicu obiteljskog doma mogu se smjestiti najviše četiri korisnika, pri čemu se svakom pokretnom korisniku mora osigurati najmanje šest četvornih metara prostora, za smještaj teže pokretnog i nepokretnog korisnika sedam četvornih metara.

 

Postupak smještaja

 

Cijenu smještaja određuje predstavnik obiteljskog doma s kojim se izravno dogovarate o smještaju. Ako je obiteljski dom sklopio ugovor s Ministarstvom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u postupku smještaja u dom može posredovati centar za socijalnu skrb. Sve informacije o mogućnosti smještaja u obiteljske domove možete dobiti u centru za socijalnu skrbili uredu državne uprave u županiji nadležnom za socijalna pitanja. Adrese i brojeve telefona pronaći ćete na stranicama nadležnih ministarstava.

 

OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA

 

Osiguranjem štitite svoj život, zdravlje i imovinu od budućih rizika. Osiguranjem svoj život i imovinu štitite od budućih rizika i na taj način eventualne buduće troškove prebacujete na osiguratelja. U Republici Hrvatskoj djeluje više osiguravajućih društava kao što su npr. Croatia osiguranje, Uniqua osiguranje, Generali osiguranje, Grawe osiguranje i drugi.

 

Vrste osiguranja su

-životna osiguranja

– životno osiguranje, rentno osiguranje te dopunska osiguranja životnog osiguranja,

-neživotna osiguranja

– osiguranje od nezgoda, zdravstveno osiguranje, osiguranje cestovnih vozila, tračnih vozila, zračnih letjelica, plovila, osiguranje robe u prijevozu, osiguranje od požara i elementarnih šteta, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, zračnih letjelica, plovila, osiguranje kredita, osiguranje jamstva, osiguranje raznih financijskih gubitaka, osiguranje troškova pravne zaštite te putno osiguranje.

 

Obveze osiguravajućeg društva

 

Prije sklapanja ugovora o osiguranju, društvo za osiguranje dužno je obavijestiti ugovaratelja osiguranja o općim uvjetima osiguranja, vremenskom trajanju osiguranja, visini premije te načinu plaćanja, uvjetima za odstupanje od ugovora te ostalim bitnim informacijama. Ukoliko dođe do promjene podataka osiguravajućeg društva (ime tvrtke, sjedište, organizacijska struktura i sl.) za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju, osiguravajuće društvo dužno je ugovaratelja obavijestiti o promjeni. Osiguravajuće društvo je također dužno jednom godišnje obavijestiti ugovaratelja osiguranja o sudjelovanju u dobiti. Potrošač, odnosno korisnik osiguranja, ima pravo podnijeti pisani prigovor društvu za osiguranje s kojim je sklopio ugovor o osiguranju, ako se društvo za osiguranje ne pridržava ugovorenih uvjeta.

 

(Nastavak slijedi)

 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf