Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Za hrvatski se bore Hrvati, a ne borci

 
 
Zašto žene vole muslimane? Zbog kurana.
Zašto koke ne napadaju kokote kao cure dečke? Jer su pristojnije.
Zašto nitko ne izmisli kakav aspirator za prdonje? Nije rentabilno ni profitabilno.
Zašto kradete? Gradski otac nas i njih često savjetuje da svatko radi svoj posao.
Zašto me tjerate da učim? Dosta mi je znanosti, hoću na praksu da me ne zovu neznalicom.
https://www.tportal.hr/media/thumbnail/w1000/144033.jpeg
Zašto su žene imune na rak, a puše više od muškaraca? Ali ne uvlače.
Zašto pastuh najprije onjuši kobilu? Jer je pristojan i pita za dopuštenje.
Zašto kradete? Naš grdonačelnik nam savjetuje da radimo svaki svoj posao.
Zašto su starci tužni? Jer im je samo život sve tvrđi.
Zašto su iz pasivnih krajeva Juge bježali ? Nisu više imali što pasti.
Zašto moramo uvoziti i riječi? To su poklonjeni darovi.
Zašto hrvatski jezik više ne napreduje? Čeka se pomor starih problematičnih kroatista.
Zašto se jezikoslovci i jezikozborci ne koaliraju i izdaju drugu Deklaraciju? Još se boje ili nemaju potrebu.
Zašto su ministrice za kurikularnu reformu, a ministri za kurikulnu? Dulje je ipak duže.
Zašto na fakultetu idu na zahod? Jer ne postoji.
Zašto su župnici tako debeli? Često poste, pa jedu samo suhi kruh.
Zašto jedni glasaju u Saboru, a drugi glasuju u parlamentu? Jer je glasovanje demokroacko.
Zašto su se vukovarski borci borili protiv ćirilice, a ne za hrvatski? Za hrvatski se bore Hrvati, a ne borci.
Zašto se strane riječi uvoze kad imamo svoju šatru? Uvozno je uvozno.
Zašto kažu „jezik za zube“? Nije ga uputno pokazivati svakome.
Zašto neki više vole pasmaterinski od običnog materinskog? Pasmaterinski se nasljeđuje, pa se ne mora učiti.
Zašto neki pišu latinicom, a govore ćirilicom? Zapadni balkanci.
Zašto ti je to najdraži predmet. Želim naučiti je li i u teoriji ono što znam iz prakse.
Zašto djeca ne uspijevaju unatoč blagoj klimi? Zbog hibridnog sjemena.
Zašto majke više ne daju curici ime Eva? Jer bi čitav život bila obilježena što je nevina.
Zašto muški toliko o ženama? Iz poštovanja prema njoj.
Zašto silovanje više nije u modi? Nema potrebe.
Zašto me zovu radodajka? Tepaju vam zbog vrlina.
Zašto navijate za košarkaša? Zbog skokova.
Zašto tako vičete? Zbog onih koji nas ne žele ni čuti.
Zašto više nema Hrvatskog državnog sabora? Ne može biti istodobno i državni i privatni.
Zašto imate zasjedanje a ne nasjedanje? Neki nasjedaju i na zasjedanju.
Zašto svi traže ispravak krivog naroda? Jer ne znaju poslovati po poslovniku.
 

Martin Jakšić

43 od 50 najopasnijih gradova u svijetu su u Latinskoj Americi? Zašto je tome tako?

 
 
Gdje je zemlja u Latinskoj Americi u kojoj ne cvjeta korupcija? Gdje je država između Rio Grandea i Ognjene zemlje koja svojim građanima jamči unutarnju sigurnost i zaštitu od kriminala? Gdje je nacija čiji politički vođe nisu izigrali povjerenje birača? Prije gotovo tri desetljeća pobjednički pohod demokracije zahvatio je također Srednju i Južnu Ameriku. Diktatori u vojnim uniformama morali su abdicirati i okončana je većina građanskih ratova. Isto kao što su zemlje srednje i istočne Europe kroz prve godine nakon završetka Hladnog rata bile nošene valom nade, tako se i u Latinskoj Americi nakon 1990. širio epohalni optimizam.
https://ritbagroup.files.wordpress.com/2012/10/brazil-drugs-raids-police-surge-into-north-rio-slums.jpg
Rio de Janeiro
 
No od toga je danas malo ostalo. Najnovija ispitivanja javnog mnijenja u zemljama te regije otkrivaju zastrašujući stupanj razočaranja demokracijom kao oblikom vladavine, stanjem pravne države, naprecima u borbi protiv korupcije i (organiziranog) kriminala. U zemljama Latinske Amerike, istina, nema međudržavnih ratova, ali o unutarnjem miru i održivom napretku ne može biti ni riječi. Latinska Amerika je polukontinent u trajnoj krizi.
 
Simptome bolesti možda najjače pokazuju Brazil i Meksiko, najmnogoljudnije i ekonomski najjače zemlje regije. Bivši brazilski predsjednik Luiz Inácio Lu­la da Sil­va iz ljevičarske Radničke stranke osuđen je zbog korupcije na devet i pol godina zatvora, ali će se dogodine ipak kandidirati za najvišu funkciju u državi. I protiv aktualnog konzervativnog predsjednika Michaela Temera vodi se istraga zbog sumnje da je upleten u korupciju. No Temer se ne mora bojati da će mu Kongres u Braziliji ukinuti imunitet jer državno odvjetništvo vodi istrage protiv dobre polovine parlamentaraca. Brazilski građevinski div Odebrecht u brojnim je zemljama regije podmićivanjem predsjednika i ministara osiguravao javne poslove u milijardskim iznosima. Sada se samoprozvana vodeća sila Latinske Amerike i globalnog juga pokušava riješiti posljedica najteže recesije u posljednjih nekoliko desetljeća i poboljšati svoj okaljani ugled.
 
U Meksiku se prije pet godina s predsjednikom Enriqueom Peñom Nietom na vlast vratila „državna stranka“ PRI. Međutim, ni njegovi  konzervativni prethodnici Vicente Fox i Felipe Calderón nisu ostvarili spomena vrijedne napretke u ratu protiv moćnog organiziranog kriminala. Narkokarteli su sa svojom neizrecivom brutalnošću zarazili snage sigurnosti i  zagadili čitavo društvo. U Meksiku svake godine bude na desetke tisuća ubijenih i nestalnih. U Meksiku nasilnom smrću umre više novinara negoli u ratom pogođenim državama poput Afganistana i Iraka. 
 
Čitava jedna generacija mladih muškaraca iz Guatemale, Hondurasa i El Salvadora, srednjoameričkih krizom pogođenih država, pokušava se domoći SAD-a i tako izbjeći siromaštvo i beznađe. Od 50 najopasnijih gradova u svijetu čak ih je 43 u Latinskoj Americi – uglavnom u Brazilu, Meksiku i Venezueli. Pretrpani zatvori u zemljama regije zapravo su legla nasilja, a većina zatvorenika su obojeni. Samo bijeli gospodarski kriminalci uspijevaju izaći iz svojih samica i vratiti se u fino društvo, često mnogo prije odsluženja kazne.
 
Više se ne čuju ni trijumfalni uzvici ljevičarskih boraca protiv siromaštva i uznemirujuće socijalne nepravde u Latinskoj Americi. Početkom stoljeća socijalistički vladari na potezu od Argentine preko Brazila do Perua na „crvenom su valu“ svojom politikom preraspodjele sredstava zapalili konjunkturnu vatricu koja je grijala samo do sljedeće krize. U Venezueli su vođa revolucije Hugo Chávez i njegov nasljednik Nicolás Maduro u manje od dva desetljeća uspjeli nekoć najbogatiju zemlju Južne Amerike pretvoriti u sirotinjsku zemlju s najdubljom recesijom i svijetu i najvišom stopom inflacije. U globaliziranom svjetskom gospodarstvu većina zemalja Latinske Amerike sudjeluju kao isporučitelji sirovina i poljoprivrednih proizvoda. Jasno je da to nije potpuna slika današnje Latinske Amerike. Costa Rica, Urugvaj i Čile su demokratske pravne države s razvijenim gospodarstvima i političkim vođama koji zaslužuju da ih se tako zove. Te tri uzorne zemlje, međutim, zajedno čine manje od dvadesetine od oko 640 milijuna stanovnika Latinske Amerike. Većina njih živi u uvjetima u kojima ne mogu iskoristiti svoj potencijal u sigurnosti te se stalno moraju boriti za svoja temeljna prava. A u toj borbi za prava i dostojanstvo vladajuće elite često ih više blokiraju negoli podržavaju.
 

Matthias Rüb, F.A.Z.

Novo ruho

 
 
(2017.)
Kad se pohlepna,
Prazna, hladna, gladna,
Bešćutna srca slože,
Sve loše, neprihvatljivo,
Neprimjereno, zakonski upitno,
Nehumano, necilizacijski,
Balkanski, bizantijski,
Partitokratski i politikanski
Se može!
Sve se može!
http://fashiongum.com/wp-content/uploads/2015/01/Black-Office-Wear-For-Ladies-Business-Attire-1.jpg
Tad’ im je glavna fora
Rušenje zaglavnog Agrokora.
K’o da si rekao keks
Donesen Specialis lex.
Taj zakon vrijedi za vazda
Potpisao ga je sam Gazda.
Ni od koga tjeran na to,
Bio je sto posto za to.
Odluka je donesena.
Agrokora više nema.
Sve to su priče puste,
Okolo su magle guste.
Gazda pita: “Gdje je lova?”
Žirafa namah postade sova.
Ona stvarno nema srama,
Pljucka po svemu kao ljama.
Grabi plijen kao hijena.
Prva i zadnja uvijek je njena.
Nema osjećaj nikakvog grijeha,
U javnosti puca od smijeha.
Stalno se divi se sama sebi.
Kupuje svakog’ po potrebi.
Sa svakim se rado spari
Uz nju su vječiti uhljebari.
Gazda Londonom šeće.
Trajati to dugo neće.
Netko i Nitko će se udružiti,
Zemlju će istinom raskužiti.
Važno više nije,
Gdje se istina krije.
Proviruje sa svih strana.
Dugo je bila očekivana.
……….
(2018.)
Red je da se ispod svega:
Debela crta podvuče,
Da se novo ruho navuče,
Da se sve smeće jednom
Zauvijek u nepovrat odvuče,
Da to sve što se loše dogodilo,
Sve što nas je teško pogodilo,
Ružna prošlost zauvijek postane,
Prije nego što Hrvata nestane.
 

Ankica Benček

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Četvrtak, 22/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 888 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević